Promet tereta u Hrvatskim lukama u prva tri mjeseca ove godine bilježi rast, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pri čemu najveći rast bilježi promet tekućeg tereta koji je rastao za 37,3 posto, a dvoznamenkasti rast bilježi i promet kontejnera, 23 posto, pri čemu ove dvije vrste tereta čine 72 posto ukupno ostvarenog prometa u hrvatskim lukama.

Rast je ostvaren u prvom redu u širem riječkom lučkom bazenu, u lukama Rijeka i Omišalj, dok je u ostalim hrvatskim teretnim lukama zabilježen pad prometa u prvom kvartalu. Najveći rast zabilježila je luka Omišalj, odnosno terminal Jadranskog naftovoda (JANAF), s porastom od čak 98 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Tržište energenata

Upravi JANAF-a poslali smo upit o uzrocima tolikog rasta prometa u prva tri mjeseca ove godine, a odgovorili su nam kako je riječ o uobičajenim fluktuacijama tijekom godine te da do kraja ove godine očekuju dobre rezultate za promet, ali približno jednake ili nešto veće od onih u prošloj godini.

– U prvom tromjesečju tekuće godine zaprimljena je veća količina sirove nafte i naftnih derivata na Terminalu Omišalj nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je o uobičajenoj fluktuaciji u poslovanju za koju se očekuje kako će se do kraja godine uravnotežiti te ukupni promet Luke Omišalj za 2025. ne bi trebao značajno odstupati od onoga u 2024. godini. S obzirom na specifičnosti tržišta energenata i dinamiku isporuka, ovakva odstupanja unutar pojedinih kvartala smatraju se dijelom redovitog poslovnog ciklusa, ističu iz JANAF-a.

U riječkoj luci promet tereta porastao je za 16,4 posto, na više od 1,1 milijun tona u prva tri mjeseca. Najveći rast zabilježen je na kontejnerskom terminalu AGCT-a na Brajdici te u kontejnerskom prometu Luke Rijeka, dok je istodobno zabilježen pad prometa generalnog tereta, kao i rasutog tereta u Luci Rijeka. Najveći pad prometa zabilježila je Luka Ploče, posebno u segmentu rasutog tereta, od 43 posto, no taj je pad bio očekivan budući da je tijekom cijelog siječnja u prekidu bio željeznički promet prema BiH, glavnom tržištu te luke, zbog željezničke pruge uništene pri odronima tla kod Jablanice u BiH.

Što se Luke Rijeka tiče, u padu je bio promet rasutih tereta, i to za desetak posto, dok je promet generalnog tereta pao za 16 posto, no promet kontejnera, koji je odvojen od kontejnerskog prometa AGCT-a, rastao je za gotovo 45 posto. Predsjednik uprave Luke Rijeka Duško Grabovac ističe, baš kao i uprava JANAF-a, da će do kraja godine ovaj koncesionar, unatoč izazovima, ostvariti slične rezultate kao lani.

Napadi hutista

– Imali smo pad prometa rasutog tereta u Bakru, ali tu je riječ prvenstveno o dinamici dolaska brodova jer jedan brod više ili manje čini veliku razliku po kvartalima. Pao je i promet žitarica zbog loše lanjske žetve, a promet stoke u luci Bršica pao je zbog zabrane transporta žive stoke preko Hrvatske zbog slinavke i šapa.

Kontejnerski promet je u velikom uzletu, imali smo preko 40 posto više kontejnera, što pokazuje da smo bili u pravu kada smo odlučili razvijati pozadinski terminal na Škrljevu, gdje se obavlja punjenje i pražnjenje kontejnera, popravci i skladištenje praznih kontejnera.

Duško Grabovac / Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

Dovršavamo investiciju od 5,7 milijuna eura u plato za skladištenje praznih kontejnera na Škrljevu pa očekujemo još bolje rezultate u tom segmentu, dok za promet ostalih vrsta roba očekujemo da će se stabilizirati tijekom godine i biti na sličnim razinama kao lani, rekao je Grabovac.

Kontejnerski terminal AGCT-a na Brajdici kojim upravlja filipinski ICTSI koji drži 51 posto vlasničkog udjela, dok je preostalih 49 posto u vlasništvu Luke Rijeka, u prva tri mjeseca ostvario je rast prometa od 33 posto, a prema najnovijim podacima, od početka godine, do kraja travnja, promet kontejnera iznosi 115.999 TEU-a (kontejnerskih jedinica), što predstavlja rast od 28 posto.

Upravu AGCT-a također smo pitali o rastu, no službeni odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili. Ipak, jasno je da je ovako značajan rast u prvom redu posljedica pada prometa u prvom kvartalu prošle godine, kada je velik dio brodarskih linija između Dalekog istoka i sjevernog Jadrana bio preusmjeren na rutu oko Afrike, zbog učestalih napada jemenskih hutista na trgovačke brodove koji su Crvenim morem plovili prema Sueskom kanalu. U AGCT-u očekuju da će promet kontejnera i ove godine biti veći od 400 tisuća TEU-a, pri čemu bi trebao biti nešto veći nego lani.

Zakupljeni kapaciteti

Na Terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju, prekrcano je 589 tisuća tona LNG-a u prva četiri mjeseca, prema podacima Lučke uprave Rijeka koja od ove godine prvi put u svojoj evidenciji vodi i tu vrstu tereta. Prema riječima Ivana Fugaša, direktora LNG-a Hrvatska, tvrtke koja upravlja terminalom, riječ je o prometu koji je na razini lanjskog.

– Naši su postojeći kapaciteti zakupljeni u stopostotnom obujmu, tako da nije ni moglo biti većih odstupanja od lanjskog prometa. Značajniji rast prometa očekujemo u idućoj plinskoj godini koja započinje u listopadu, jer ćemo do tada završiti projekt udvostručenja kapaciteta terminala, rekao nam je Fugaš.

Na terminalu za tekuće terete Ine u prva četiri mjeseca ove je godine prekrcano 576 tisuća tona tereta, što je također statistika koja se do sad nije vodila u evidencijama lučkog prometa u Rijeci, odnosno širem bazenu riječke luke, a čini značajan dio ukupnog teretnog prometa ne samo u ovoj luci nego i na razini Hrvatske.

Jadrolinija povezuje Bar s Barijem

Tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja putnika na trajektima i putničkim brodovima bilo je tri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je povećan broj prevezenih vozila, za oko 2,5 posto.

Nacionalni putnički brodar, Jadrolinija, zabilježio je blagi pad u oba segmenta, pri čemu je prevezeno 1,37 milijuna putnika i 460.000 vozila. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježen je pad broja putnika od 4,36 posto, kao i neznatan pad u broju prevezenih vozila od 0,46 posto.

Navedeni pad, ističu iz uprave Jadrolinije, u najvećoj mjeri je rezultat nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali i kasnijeg termina uskrsnih blagdana u odnosu na prošlu godinu.

– Unatoč blagom padu prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i ove godine očekujemo dobru sezonu što potkrepljuju trendovi unaprijed prodanih karata, kazao je Robert Blažinović, predsjednik Uprave Jadrolinije.

Jadrolinija, istaknuo je, ove sezone ponovo povezuje crnogorski Bar s talijanskim Barijem, nastavlja s održavanjem sezonskih linija Dubrovnik – Korčula – Hvar – Bol – Split i Split – Hvar te od 20. lipnja uvodi novu komercijalnu brzobrodsku liniju Novalja – Silba.

– Sezonske linije nastaju kao odgovor na potrebe putnika i istraživanje tržišta, stoga smo sigurni da će putnici prepoznati i koristiti nove linije poput brzobrodske linije Silba – Novalja, dodao je Blažinović.