Očekuje se rast gospodarstva eurozone, ali sporiji nego prije pandemije, kao što sporije na razini eurozone raste i potrošnja. Hrvatska je u nešto drukčijoj situaciji.

Nakon rasta BDP-a od 3,9 posto lani, ove će godine naš BDP porasti 3,3 posto, a iduće godine očekujemo 2,9 posto rasta BDP-a.

Pritom najveći doprinos rastu i dalje daje osobna potrošnja, pogonjena rastom plaća, posebno u javnom sektoru, koji je tu lider, no vidi se rast plaća i u privatnom sektoru. Inflacija će općenito padati prema ciljanih 2 posto do kraja godine, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na jučerašnjoj znanstveno-stručnoj konferenciji »Financijsko tržište« u Opatiji.

Ulaganje u obranu

Konferencija je okupila bankare, financijaše i regulatore tih sektora, a dominirale su makroteme, poput trgovinskog rata, inflacije i sigurnosti, o čemu je Vujčić rekao da su povećane neizvjesnosti, dok bi »negativni učinci potencijalnih carina mogli biti primjetni u nekim sektorima, poput farmaceutike, znanstvenih instrumenata i industrije streljiva i električnih uređaja«.

Uz osobnu potrošnju, doprinos rastu kod nas daju i investicije, posebno kroz angažman EU sredstava u javnom sektoru koji će se nastaviti i u iduće dvije godine, kazao je. Na buduća kretanja utjecat će trendovi poput deglobalizacije, povećanih izdvajanja za obranu, koja će potaknuti rast, potom demografije, digitalizacije i dekarbonizacije.

Oko ulaganja u obranu Vujčić je kazao da se geopolitička situacija toliko promijenila da će Europa morati tu povećati svoja ulaganja.

– Obrana je javno dobro, oko toga postoji konsenzus, dio tih ulaganja financirat će se na nacionalnoj, a dio na europskoj razini. Budući da je riječ o javnom dobru, mora se naći način kako to isfinancirati, kaže Vujčić.

Komentirao je i (zasad) propalu inicijativu uspostave zajedničke bankomatske mreže. Ministar financija Marko Primorac je, podsjetimo, tražio da se banke u tom dijelu udruže s ciljem da dizanje gotovine za sve korisnike bude besplatno na svim bankomatima. No, dok je uspio »izgurati« zakon o besplatnom osnovnom računu, na što su se banke posebno obrušile, ali uzalud im – ova je inicijativa ipak propala zbog otpora iz bankarskog sustava.

Na pitanje, je li on osobno izvršio pritisak na ministra da se to obustavi, Vujčić je odgovorio negativno.

Dizanje cijena

– Nikakav pritisak. Ono što se događa je da se o tome razgovara, ministar financija imao je svoju inicijativu, ali o mogućnosti zajedničke bankomatske mreže ili barem njena dijeljenja se već duže razgovara.

O tome se moraju prije svega dogovoriti same banke, ovisno o svojim poslovnim modelima, i to je pitanje za njih. Rekli su mi da će napraviti studiju, a za HNB je važno da se kroz bankomate osigura dovoljna dostupnost gotovine za sve građane.

Sve ostalo morate pitati banke, to je stvar njihove poslovne politike, kaže guverner. Na pitanje hoće li HNB, s obzirom na to da banke više neće smjeti naplaćivati naknadu za osnovni račun, voditi brigu o tome da ne dižu druge naknade, odnosno ne prevaljuju taj trošak drugim kanalima na klijente, Vujčić je kazao da je i to kakvu će cjenovnu politiku voditi – pitanje za bankare, a oni, ističe, »moraju voditi računa da ne odvraćaju postojeće klijente i da privlače nove, to je najbolja zaštita od dizanja cijena«.

Kazao je da ono što novim zakonom nije definirano, u potpunosti stvar tržišta, no moraju HNB-u obrazložiti kako to rade. To je, kazao je, i bio smisao »okružnice« nakon koje su banke dio naknada ukinule, a dio pretvorile u fiksne.

Na pitanje, je li HNB odgodom svoje regulative o strožim kriterijima kreditiranja (primjenjuje se od 1. srpnja) i sam utjecao na ogromnu potražnju i »bum« kredita koji se sada događa bankama, Vujčić je rekao da je to dugoročna mjera, a za odgodu su se odlučili nakon što su građani tvrdili da ih je puno u procesu odobravanja kredita. Isto tako, istaknuo je, »ta će mjera puno više gristi potrošačke nego stambene kredite«. Zašto je inicijativa o zajedničkoj mreži bankomata propala, pitali smo i Tamaru Perko, predsjednicu Hrvatske udruge banaka.

– Oko uspostave zajedničke nacionalne bankomatske mreže dobili smo memorandum od strane Ministarstva financija, ali u ovom trenutku, bez ikakve analize prihvatiti obveze bilo bi nerazborito. Prvo moramo napraviti analizu, modele, kako utječu, a onda razgovarati. Radimo na tome, ali detalje ne mogu reći, poručila je Perko. Kaže da će bude li se išlo u pravcu zajedničke mreže – bankomata biti manje.

Zakon se poštuje

– Banke često npr. u šoping-centrima imaju svaka svoj bankomat, znači više je bankomata na jednom mjestu. Bude li se išlo prema zajedničkoj mreži, onda će ih vjerojatno tamo gdje ih je bilo više, biti manje, kaže Perko. Veli da se te usluge različito naplaćuju, ne samo od banke do banke, nego i od bankomata do bankomata. Punjenje bankomata u ruralnim krajevima ne košta isto kao u urbanima, kaže Perko.

No, banke su lani zaradile čak milijardu i pol eura dobiti, zašto onda tvrde da nemaju prostora za sniženje cijena, pitali smo.

Perko veli da je dobit posljedica prije svega politike ECB-a, što je »jednokratni efekt koji se smanjuje jer ECB sada smanjuje ključne stope«.

Banke, tvrdi Perko, »nisu dobit povećavale na sektoru stanovništva«.

Na pitanje, trebaju li građani strahovati da će banke sada povećati cijene drugih naknada, ili uvesti nove, Perko veli da su banke, na zahtjev HNB-a, već morale napraviti metodologiju izračuna naknada, te će, kaže, HNB to pratiti.

– Sve usluge sa sobom nose svoj trošak pa i bankarske. Ono što šira javnost vidi kada je u pitanju račun u banci samo je vrh sante leda. Sve što bankarski sustav u taj proizvod ugrađuje, regulativa, digitalno, sigurnost, sve su to zahtjevi koje tržište nameće i oni imaju svoj trošak koji se sada ne može naplatiti.

Mi bismo voljeli da su jednaki uvjeti za sve, odnosno da i mi možemo naplatiti svoju uslugu. No, zakon je zakon. Banke poštuju regulativu i moraju poštivati zakon, kaže Perko o besplatnom osnovnom računu.

Dobro je imati gotovinu, ali Hrvati to već znaju

S obzirom na to da je Nizozemska središnja banka preporučila građanima da doma drže gotovinu – bar 70 eura po odraslom članu obitelji i 30 eura po djetetu radi sigurnosti, novinari su Perko pitali što se kod nas preporučuje.

Šefica HUB-a kaže da »ne bi davala preporuke, ali da misli da je i inače dobro imati nešto gotovine kod sebe, a ne samo u kontekstu globalnih nemira«.

– Ja mislim da Hrvatima ne treba takav savjet: oni i bez toga drže gotovinu kod kuće više nego Nizozemci, komentirao je to pitanje Vujčić.

Bankari očekuju smanjenje kredita do 30 posto

Na panelu »Kreditiranje, investicije i tržište kapitala u novim makroekonomskim uvjetima« sudjelovali su predsjednici uprava triju najvećih banaka u Hrvatskoj.

Komentirajući novu regulativu, odnosno strože kriterije kreditiranja koji odlukom HNB-a stupaju na snagu 1. srpnja, predsjednik Uprave PBZ-a Dinko Lucić kazao je da u toj banci predviđaju kontrakciju kreditiranja stanovništva između 20 i 30 posto.

– Sada se osjeti pojačana aktivnost jer mnogi pokušavaju prije tog datuma realizirati svoje potrebe. Osjeti se dakle viša kreditna aktivnost pred zatišje koje slijedi. Mjere bi potom trebale dovesti do svojevrsnog hlađenja, kaže Lucić.

Na pitanje, što će banke onda s tim viškom sredstava, Lucić je rekao da im je važno podupirati korporativni sektor.

– Nije problem kako usmjeriti likvidnost jer ipak ima projekata. Osim toga, kreditiranje građana neće stati, ljudi će i dalje dizati kredite, ali mjere koje se donose, odnosno regulator koji ih donosi, dobro je procijenio da će doći do hlađenja u tom segmentu, objasnio je Lucić.

Na to se nadovezao predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela, istaknuvši da banke »mogu financirati obranu«. Naravno da su, kaže, spremni za to. Ćubela je komentirao i zakonsko ukidanje naknada za osnovni račun.

– Mi želimo poboljšanje standarda, ali otvaranje vrata za uvođenje besplatnih servisa je otvaranje Pandorine kutije. Jer, postavlja se pitanje – zašto ne bi nešto drugo onda isto bilo besplatno, a također je servis. Konceptualno to treba progutati, kaže Ćubela. Christoph Schoefboeck, predsjednk Uprave Erste banke, kaže da oni snažno podržavaju socijalnu osjetljivost, no protiv su toga da se usluge, proizvodi, bilo što – besplatno nude jer nema, kaže, besplatnog ručka – netko uvijek mora platiti.