Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici Vlade kako očekuje da se na sutrašnjoj sjednici Vijeća za obranu postigne suglasje o dva temeljna dokumenta za oblikovanje nacionalne i sigurnosne politike.

Na sutrašnjoj će sjednici u Uredu predsjednika Republike Zorana Milanovića Vijeće za obranu raspravitI nacrt Strategije obrane RH te Dugoročnog plan razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje od 2025. do 2036. godine, koje je Vlada prethodno poslala Uredu predsjednika.

“Sutra ćemo raspraviti ta dva dokumenta. Očekujemo da se o njima postigne suglasje tako da mogu ići u daljnju proceduru usvajanja”, rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Istaknuo je da je Hrvatska u procesu zamjene istočne vojne tehnologije zapadnom tehnologijom te da je znatno povećala vojni proračun u proteklim godinama. “On će već za nešto manje od dvije godine premašiti dvije milijarde eura, a nakon toga će ići i dalje. Pratimo nove rasprave o ciljevima za ulaganja, odnosno izdvajanja za obranu koja se trenutno pregovaraju uoči sastanka NATO-a u Haagu, koji će biti za nešto više od mjesec dana”, dodao je.

Podsjetio je i da su nabavljeni višenamjenski borbeni avioni Rafale, da se nastavlja s nabavom helikoptera Black Hawk, a da su “od ranije tu” helikopteri Kiowa Warriors, oklopna borbena vozila Bradley, sustav protuzračne obrane kratkog dometa Mistral-3, a Hrvatskoj ratnoj mornarici isporučen drugi obalni-ophodni brod “Umag“.

Nabavljamo i najmoderniji tenk Leopard 2A8, bespilotne letjelice Bayraktar, višecijevne pokretne raketne sustave HIMARS, samohodne haubice CAESAR, dodao je, a u tijeku je i modernizacija radarskog sustava i čitav niz ulaganja “na koji ćemo posebno posvetiti pozornost u suradnji s hrvatskim obrambenim klasterom i proizvodnjom naoružanja i streljiva u Hrvatskoj”.

U svakom slučaju, naglasio je premijer, globalni trend izdvajanja za obranu je nešto “što Hrvatska već prati u našim mandatima i nastavit će u tom smjeru”, a u ovom trenutku izdvajamo nešto više od dva posto BDP-a za obranu, a za modernizaciju i opremanje oko 30 posto tog novca.

“Rastu plaće i standard”

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak kako posljednji podaci pokazuju da plaće u Hrvatskoj i dalje rastu zbog čega raste i standard građana, a Vlada istodobno vodi računa o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Na početku sjednice Vlade Plenković je naveo najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o plaćama, prema kojima je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku porasla na 1.448 eura.

„Time nastavljamo ići prema zadanom cilju u programu Vlade da na kraju mandata prosječna plaća dođe do 1.600 eura”, istaknuo je Plenković.

Stabilan rast plaća, tržišta rada i bruto domaćeg proizvoda (BDP) omogućuje dizanje životnog standarda građana i hvatanje koraka sa zemljama koje su ušle u Europsku uniju prije Hrvatske, kazao je premijer.

Istodobno, dodao je, Vlada vodi računa o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Tako je naveo da je, prema izvješću o izvršenju proračuna za prošlu godinu, o kojemu se danas raspravlja na sjednici, manjak opće države u 2024. godini iznosio 2,4 posto, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 57,6 posto, što je 4,3 postotna boda manje nego na kraju 2023. godine.

Istaknuo je i da je u srijedu predstavljeno, novo, 11. izdanje trezorskih zapisa Ministarstva financija, koje mogu upisivati građani.

U dosadašnjim izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa bilo je oko 270 tisuća ponuda građana u ukupnoj vrijednosti od 8,1 milijardu eura. Dosad je na ta izdanja isplaćeno oko 290 milijuna eura kamata.

„To znači da smo kamate isplatili našim građanima, a ne institucionalnim, a nerijetko i stranim investitorima u naše obveznice”, zaključio je Plenković.

Proslava u Kninu

Vlada je u četvrtak donijela odluku o osnivanju organizacijskih odbora za održavanje mimohoda u Zagrebu i svečane proslave u Kninu u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, a stanovništvu Gaze odlučila je pomoći iznosom od milijun eura.

“Ove godine obilježavamo 35. obljetnicu hrvatske državnosti i 30. obljetnicu vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja te veličanstvenu hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu. S hrvatskim braniteljima i zahvaljujući znanju, iskustvu i žrtvi nastavljamo graditi modernu i snažnu Hrvatsku vojsku. Vlada i Ministarstvo obrane podižu standard vojnicima, kontinuirano ulažemo u opremanje i modernizaciju svih grana Hrvatske vojske, što ćemo pokazati i mimohodom u Zagrebu”, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.

Tim povodom, odlukom Vlade osnivaju se organizacijski odbori sa zadaćom izrade programa te priprema i organizacije obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja mimohodom u Zagrebu i svečanom proslavom u Kninu.

U mimohodu u Zagrebu sudjelovat će Oružane snage Republike Hrvatske, policija, civilna zaštita, vatrogastvo, Hrvatska gorska služba spašavanja, hrvatske povijesne postrojbe, udruge hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata te druga tijela sustava domovinske sigurnosti.

Na čelo organizacijskog odbora za održavanje mimohoda u Zagrebu imenovan je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, a onog zaduženog za održavanje svečane proslave u Kninu potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

“Dani obilježavanja naših obljetnica pobjedničkih operacija iz Domovinskog rata dani su najvećeg ponosa i slave. Vjerujem da ćemo ih i ove godine tako obilježiti – svečano i ponosno, ali sa zahvalnošću i sjećanjem na one koji su nam omogućili slobodu”, rekao je Medved.

Članovi odbora su još potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, kao i predstavnici Hrvatskog sabora, Ureda predsjednika RH, Ureda predsjednika Vlade, Ravnateljstva policije, Ministarstva hrvatskih branitelja te obrane, Hrvatske radiotelevizije, Vojnog ordinarijata u RH, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH te gradonačelnici Zagreba i Knina.

Suglasnost za sklapanje ugovora izgradnje riječne marine “Marina” na području novog akvatorija u Vukovaru

Vlada je na sjednici dala suglasnost na odluku Upravnog vijeća Javne ustanove Lučke uprave Vukovar o sklapanju ugovora o javnoj nabavi za izgradnju riječne marine “Marina” na području novog akvatorija u iznosu 1,5 milijuna eura s PDV-om. Ugovor se sklapa sa zajednicom ponuditelja GRASA d.o.o., MARINETEK ADRIATIC d.o.o. i HIDROGRADNJA d.o.o., koja je jedina dostavila ponudu.

Realizacijom projekta postojeća riječna marina uklonit će se i postaviti na novu lokaciju unutar novoformiranog akvatorija s obzirom na to da na postojećoj lokaciji slijedi faza izvođenja radova u sklopu projekta Hrvatskih voda, a omogućit će se privez 150 rekreacijskih plovila građana te turističkih brodica čime će se osigurati siguran vez za čamce tijekom cijele godine neovisno o hidrološkim i meteorološkim uvjetima.

Rok za izvođenje radova je sedam mjeseci od obostranog potpisa ugovora, a financijska sredstva potrebna za podmirenje predviđenih ugovornih obveza osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

Milijun eura pomoći stanovništvu Gaze

Vlada je, također, donijela odluku i o upućivanju dodatne žurne humanitarne pomoći UNICEF-u za djecu i ostalo civilno stanovništvo Gaze u iznosu od milijun eura u 2025. godini.

“UNICEF na terenu pruža ključnu podršku u obliku zdravstvene skrbi, uključujući mobilne klinike koje pomažu u liječenju pothranjenosti, psihosocijalnu podršku, opskrbu vodom i sanitarijama, zaštitu djece od nasilja i eksploatacije te novčanu pomoć za najugroženije obitelji. Prema apelu UNICEF-a za 2025. godinu, procjenjuje se da će biti potrebno 716,5 milijuna američkih dolara kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe djece i obitelji pogođenih sukobom”, pojašnjava se u odluci.

Financijska sredstva osigurat će se preraspodjelom unutar proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.