Ethel Caterham iz Surreya u Engleskoj nedavno je dobila tilulu najstarije žive osobe na svijetu, navršivši nevjerojatnih 115 godina.

Koji je recept ovakve dugovječnosti? Znanstvenici tvrde da četiri navike mogu pomoći u tome.

Tjelesna aktivnost

Istraživanja pokazuju da ljudi koji su svakodnevno fizički aktivni imaju tendenciju živjeti dulje i zdravije. Jedna studija je otkrila da samo 75 minuta brzog hodanja tjedno može produljiti životni vijek za oko dvije godine. No, manje je poznato koliko je neaktivnost zapravo štetna za zdravlje i dugovječnost. Čak i najbolje strukturirane vježbe ne mogu nadoknaditi štetu koju nanosi dugotrajno sjedenje.

Istraživanja pokazuju da je sjedilački način života povezan s većim rizikom prerane smrti od bilo kojeg uzroka. Stoga, ako želite živjeti dulje, pokušajte izbjegavati dugotrajno sjedenje. Korisni savjeti uključuju ustajanje svakih 30 minuta, odlazak do kolege umjesto slanja e-maila ili poziva te stajanje u javnom prijevozu.

Jedite povrće

Savjet koji djeca često ne vole čuti: jedite povrće ako želite živjeti dugo. Nedavna studija koja je pratila oko 100.000 ljudi tijekom 30 godina pokazala je da su ljudi koji su doživjeli do 70. godine života u dobrom zdravlju (bez kroničnih bolesti) obično jeli više voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i mahunarki, a manje trans-masti, crvenog ili prerađenog mesa, prženih i slatkih namirnica.

Vrijeme i količina obroka također mogu igrati ulogu u procesu starenja.

San

Redovit i kvalitetan san važan je za dugoročno zdravlje i dugovječnost. U studiji na oko 500.000 Britanaca, nepravilni obrasci spavanja povezani su s 50% većim rizikom prerane smrti u usporedbi s onima koji redovito spavaju. Radnici u smjenama imaju veći rizik od moždanog udara, a medicinske sestre koje su desetljećima radile u smjenama bile su manje zdrave i umirale su ranije u odnosu na kolegice koje nisu radile u smjenama. NHS preporučuje odraslima 7-9 sati sna dnevno.

Stres

Stres ima brojne negativne učinke na zdravlje. Sve više dokaza pokazuje da stresne situacije u ranoj dobi, poput gubitka roditelja, zanemarivanja ili zlostavljanja, mogu negativno utjecati na zdravlje kasnije u životu – čak i na molekularnoj i staničnoj razini, povećavajući razinu upale i rizik od lošeg zdravlja i prerane smrti.

S druge strane, starije osobe koje pokazuju veću psihološku otpornost na stres imaju manju vjerojatnost da će umrijeti ranije. Čak i samo osam tjedana redovite joge dovoljno je za poboljšanje psihološke otpornosti kod starijih osoba. Vjerojatno je povezan i učinak društvenih veza – ljudi koji su društveno aktivniji obično žive dulje. Ljudi stariji od 65 godina koji su svakodnevno društveno aktivni imaju tri puta veću vjerojatnost da će živjeti još pet godina u odnosu na one koji se gotovo nikada ne uključuju u društvene aktivnosti.

Uloga genetike

Iako možemo promijeniti mnoge životne navike, jednu stvar ne možemo kontrolirati – genetiku. Neka istraživanja pokazuju da su prirodne mutacije gena povezanih s dugovječnošću češće prisutne kod dugovječnih ljudi. Iako je teško odvojiti utjecaj genetike od utjecaja životnog stila, trenutne procjene sugeriraju da je dugovječnost između 20-40% povezana s genetikom.

No, dobra genetika nije sve. Iako je Ethel Caterham navršila nevjerojatnih 115 godina, a jedna od njezinih sestara doživjela je 104 godine, Caterhamine dvije kćeri preminule su prije nje, u 71. i 83. godini života.