Predsjednica SNH Maja Sever kazala je da projekt okuplja dvije sindikalne organizacije – SNH i Sindikat grafičara i medija te nudi goruće probleme u medijskom sektoru – od prekarnih uvjeta rada, nepokrivenosti kolektivnim ugovorima, izostanka dijaloga s poslodavcima, pa sve do rodne neravnopravnosti i nedostatka edukacije o radnim pravima.


”Novinari, snimatelji, grafičari, montažeri i mnogi drugi svakodnevno daju sve od sebe kako bi javnost bila informirana, a rade u vrlo teškim uvjetima. Prema Monitoringu medijskog pluralizma, Hrvatska je na samom vrhu europskih zemalja po lošim radnim uvjetima novinara”, kazala je Sever. Dodala je i kako je osobito teško novinarima, mladima i freelancerima koji često nemaju ni osnovna radnička prava – pravo na godišnji odmor, bolovanje ili plaćene prekovremene sate.




”Mnoge kolege uopće ne znaju koja su njihova prava, a poslodavci to znaju i koriste. U medijima nema kolektivnih ugovora, osim u tri kuće. Nema sustavnog socijalnog dijaloga. A sindikalno organiziranje se često obeshrabruje ili kažnjava”, kazala je Sever. Pozvala je i medijske poslodavce da budu otvoreni za socijalni dijalog te da prestanu biti, kako je kazala, neprijateljski nastrojeni prema onima koji se žele sindikalno udružiti i zaključno – da budu otvoreni prema pregovaranju.


Novinarka Mila Moralić naglasila je da je, između ostaloga, cilj projekta jačanje znanja o pravima novinara, jačanje sindikata i sindikalnih povjerenika, te razvijanje socijalnog dijaloga. Josipa Jelčić Bjelajac iz Samostalnog sindikata radnika HRT-a najavila je u sklopu projekta i razvoj pet novih digitalnih usluga za članove SNH-a poručivši i kako će taj sindikat biti još brži i otvoreniji u borbi za ostvarenja prava svojih članova.


Projekt ”Socijalni dijalog za promjene: Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u medijima kroz osposobljavanje i suradnju“, Sindikat novinara Hrvatske provodi u suradnji sa Sindikatom grafičara i medija (SGM) i uz podršku Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), kroz program ”Učinkoviti ljudski potencijali“. Dvogodišnji projekt od veljače 2025. do 2027. vrijedan je nešto više od 300.000 eura, većina (85 posto) financira se iz fondova EU, a 15 posto iz državnog proračuna.