“Ukrajina konačno čeka pregovore o pravednom i trajnom miru”, izjavio je Papa na Trgu svetog Petra nakon mise kojom je obilježen početak njegova pontifikata, kojoj su prisustvovali mnogi šefovi država.

Rusija je u noći sa subote na nedjelju izvela rekordan napad dronovima usmjeren na mnoge regije Ukrajine, uključujući glavni grad Kijev, dva dana nakon što prvi mirovni pregovori od 2022. nisu uspjeli donijeti primirje.

Papa Lav XIV. također je govorio o trajnoj humanitarnoj katastrofi u Gazi uzrokovanoj ratom između Izraela i Hamasa: „Ne možemo zaboraviti braću i sestre koji pate zbog rata. U Gazi djeca, obitelji i starije osobe koje prežive pate od gladi“, rekao je.

Nakon što su pregovori o produljenju dvomjesečnog primirja zastali, Izrael je 18. ožujka nastavio bombardiranje Gaze. A od 2. ožujka blokirao je dolazak sve vitalne humanitarne pomoći stanovništvu tog teritorija.

„U naše vrijeme još uvijek vidimo previše nesloge, previše rana uzrokovanih mržnjom, nasiljem, predrasudama, strahom od drugoga, ekonomskom paradigmom koja iskorištava Zemljine resurse i marginalizira najsiromašnije“, upozorio je prvi američki papa, koji je i sam dva desetljeća živio u siromašnoj regiji Perua.

Deset dana nakon izbora za poglavara Katoličke crkve, tim je riječima potvrdio društvenu orijentaciju koju namjerava dati svom radu, nakon što je odabrao svoje vladarsko ime u čast Lava XIII. (1878.-1903.), oca socijalnog nauka Crkve koji je krajem 19. stoljeća osudio iskorištavanje radnika.

Papa Lav XIV., slaveći svoju inauguracijsku misu, obećao je zaštitu učenja Katoličke crkve, istovremeno je pozivajući je da se izravno suoči s modernim izazovima. Obraćajući se tisućama ljudi na Trgu svetog Petra, Lav je naglasio potrebu da Crkva od 1,4 milijarde članova ostane ukorijenjena u svojoj tradiciji, a da se ne izolira, rekavši da u budućnosti institucije nema mjesta za vjersku propagandu ili igre moći. Također je upozorio na centralizaciju moći unutar papinstva, rekavši da će nastojati vladati “bez da ikada popusti iskušenju da bude autokrat”.

Tijekom svečane mise bogate obredima i simbolima na Trgu svetog Petra, Robert Francis Prevost, izabran 8. svibnja, djelovao je dirnuto primajući papinske ambleme: palij, ili traku koja se ovjesi preko kazule, i vlastiti Ribarov prsten koji se nakon smrti svakog pape uništava.

Izražavajući svoju “zahvalnost”, naglasio je “jedinstvo” Crkve, pozivajući na “milosrđe” umjesto “zatvaranja drugih dominacijom, vjerskom propagandom ili sredstvima moći”.

Poziv na izgradnju mira

Prije ceremonije, 69-godišnji papa prvi se put vozio u papamobilu kako bi se susreo s otprilike 100.000 ljudi okupljenih na suncem okupanom trgu, prema talijanskim vlastima. Stojeći i smiješeći se, pozdravio je i blagoslovio mnoštvo koje mu je pljeskalo. Neki su uzvikivali njegovo ime, drugi su mahali zastavama svojih zemalja ili ga snimali telefonima.

„Atmosfera je svečana i radosna, ispunjena nadom u bolju budućnost“, rekao je za AFP Giovanni Milano, 31-godišnji Sicilijanac. Inaciji Lisboa, 71-godišnjakinji sa Zelenortskih otoka koja živi u Rimu, sviđa se „karizma“ novog pape, nadajući se „da će moliti za sve nas i za svjetski mir, koji nam je toliko potreban“.

Sophia Tripp, 20-godišnja Amerikanka koja studira u Chicagu, očekuje da će “na njegovim ramenima biti više tereta jer je Amerikanac”. „Mislim da će biti više pažnje usmjerene na njega, možda i neke kritike, zbog njegove prošlosti“, predviđa ona.

Papa je u nedjelju također pozvao na “izgradnju novog svijeta u kojem vlada mir”, poruka koja je posebno snažno odjeknula kod prisutnih ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija i izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga, čije su zemlje razorene ratom.

Među ostalim uglednicima na Trgu svetog Petra bili su njemački kancelar Friedrich Merz, francuski premijer François Bayrou, talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Nisu nedostajale okrunjene glave, s belgijskim vladarima Philippeom i Mathilde, španjolskim Felipeom VI. i Letiziom, ali i monegaškim vladarima Albertom II. i Charlene.

Kao i kod Franjinog sprovoda 26. travnja, talijanske su vlasti uvele drastične sigurnosne mjere za ovu ceremoniju, koja je emitirana diljem svijeta.

Tijekom svog prvog tjedna kao papa, Lav XIV. već je iskoristio svoje audijencije za upućivanje prvih apela, od puštanja zatvorenih novinara do prijedloga za posredovanje zaraćenim stranama diljem svijeta.

U petak je, obraćajući se diplomatskom zboru, pozvao na borbu protiv “globalnih nejednakosti” i “nedostojnih uvjeta rada”, braneći viziju “obitelji temeljene na stabilnoj zajednici muškarca i žene”.