Reuters
Ovi izbori treći su u tri godine u Portugalu i dolaze nakon deset godina krhkih vlada, od kojih je samo jedna imala parlamentarnu većinu, ali je i ona pala na polovici mandata prošle godine
povezane vijesti
LISABON – Mnogi Portugalci nadaju se da će nakon nedjeljnih općih izbora dobiti vladu koja će znati nositi se s izazovima globalnih trgovinskih tenzija i drugim geopolitičkim pitanjima te da će napokon doći kraj neprekidnom ciklusu novih izbora svake godine.
No za skeptične stanovnike Marinhe Grande, radničkog gradića s 40.000 stanovnika u središnjem dijelu zemlje, čak i to su pusti snovi.
Ovi izbori treći su u tri godine i dolaze nakon deset godina krhkih vlada, od kojih je samo jedna imala parlamentarnu većinu, ali je i ona pala na polovici mandata prošle godine.
Luis Simoes, 36-godišnji radnik u tvornici, spada među one koji se boje da nakon izbora u nedjelju neće dobiti vladu koja će potrajati i da će stabilnost ovisiti o krhkim dogovorima između stranaka.
I to u vrijeme globalnih trgovinskih tenzija zbog carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump i visokog domaćeg poreznog opterećenja.
„Ako oni (stranke) ne postignu dogovor na vrhu piramide, patit ćemo mi ovdje”, rekao je za Reuters u tvornici Iberomoldes.
Međutim, utjecaj novih američkih carina na uvoz, uključujući iz EU-a, jedva da je bio spomenut u predizbornoj kampanji, premda je portugalski neto izvoz već osjetio udarac u prvom kvartalu, a gospodarstvo se smanjilo u odnosu na prethodni kvartal, što je zabrinulo velike izvoznike u Marinhi Grande.
Portugalska industrija kalupa treća je najveća nakon Njemačke i Švicarske i prodaje robu u vrijednosti gotovo milijardu eura na godinu, većinom drugim europskim zemljama. Njezini kalupi koriste se za proizvodnju plastičnih igračaka, automobila i zrakoplovnih kabina.
Predsjednik Iberomoldesa, Joaquim Menezes, čija tvrtka izvozi 90 posto svoje proizvodnje, strahuje da bi trgovinske tenzije mogle pogoditi njegove velike europske klijente i posljedično njegovu tvrtku, a daljnja politička nestabilnost kod kuće samo bi pogoršala te rizike i „sigurno pogodila njihovu produktivnost”.
Većine nema na vidiku
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će Demokratski savez (savez desnog centra koji čine Socijaldemokratska stranka i Narodna stranka) premijera Luisa Montenegra dobiti najviše glasova, ali ne i parlamentarnu većinu, kao i na izborima u ožujku 2024. Situacija se nije bitno promijenila ni za njegova vječnog suparnika, Socijalističku stranku (lijevi centar), koja mu je za petama.
Marinha Grande tradicionalno glasa za Socijalističku stranku, ali na prošlogodišnjim izborima mnogi su se okrenuli krajnje desnoj stranci Chegi, koja je osvojila 20,5 posto glasova u regiji, u odnosu prema 7 posto 2023. Socijalistička stranka osvojila je 29,8 posto, daleko ispod 43,5 posto koliko je u toj regiji dobila godinu dana prije.
Na nacionalnoj razini Chega kontinuirano nazaduje otkako je prošle godine učetverostručila broj zastupnika u parlamentu. Njezina protuestablišmentska i protuimigrantska retorika previše je toksična da bi bila ključni saveznik bilo kojoj stranci.
Nijedna stranka nije iznijela nove prijedloge koji bi generirali značajniji entuzijazam među Portugalcima ili riješili njihove probleme.
„Svaka stranka samo govori da su oni ozbiljni, a drugi nemoralni ili korumpirani”, rekao je Samuel Silva, administrativni asistent u Lisabonu. „Europski gospodarski problemi stići će do Portugala prije ili kasnije, ali ne vidim da bilo koja od većih stranaka o tome govori jer to ne donosi glasove.”
Dobar dio kampanje bio je usredotočen na etička pitanja kao što je poslovanje Montenegrove obiteljske konzultantske tvrtke. To je pitanje u ožujku srušilo njegovu vladu, ali nije razuvjerilo birače koji i dalje uglavnom smatraju da je bolji čovjek za tu dužnost, po anketama.
Montenegro negira bilo kakve sumnjive poslove.
Zamor birača
„Ljudima zaista nije stalo do toga. Dosta im je”, rekao je profesor politologije Jose Tomaz Castello Branco s lisabonskog Katoličkog sveučilišta, ističući zamor birača nakon toliko izbora.
„Nema mnogo nade da će budućnost biti drukčija od sadašnjosti”, rekao je.
Jedini potencijal za kakvu-takvu stabilnost izgleda da ima četvrtoplasirana, proposlovna stranka Liberalna inicijativa, koja bi mogla dobiti dovoljno glasova za većinsku vladajuću koaliciju s Montenegrovim Demokratskim savezom, s kojim dijeli neke afinitete.
Mogla bi nastupiti dulja zakonodavna paraliza prije još jednih izbora, rekao je Castello Branco. Novi opći izbori ne mogu biti sazvani barem do sredine 2026. jer se u siječnju održavaju predsjednički izbori.
„Ako ste optimist, nadat ćete se da će se stranke dogovoriti dan nakon izbora o osnivanju saveza koji će vladati zemljom barem idućih godinu dana”, rekao je.
Umirovljeni metalski radnik Luis Esperanca (58) ne gaji takve nade. Ljutit je zbog, kako je rekao, oklijevanja političara da pristanu na kompromise za dobrobit zemlje i kritizira razočaravajuću kampanju kojom su dominirale „jako slabe ideje za budućnost”.
„Oni misle da ne moraju nikome ništa objašnjavati, kao da su svi idioti”, rekao je. „To tako više ne može.”
Rumunjski rebus
Gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan, povučeni matematičar i politički centrist, odmjerit će u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju snage s izbornim favoritom desničarom Georgeom Simionom, u nastojanju da zadrži Rumunjsku na proeuropskom putu i smiri tržišta osnivanjem nove vlade.
Nedavno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da je Dan (55) u tijesnoj utrci s euroskeptičnim Simionom, koji je pobijedio u prvom krugu izbora 4. svibnja zahvaljujući ljutnji građana na etablirane stranke, što je dovelo do pada prozapadne vlade.
Tko god bude izabran za predsjednika, morat će imenovati premijera i brzo osnovati novu vladu koja treba smanjiti proračunski deficit, najveći u EU-u, umiriti investitore i izbjeći pad kreditnog rejtinga.
„Rumunjska si ne može priuštiti avanturu u ovom trenutku”, rekao je Dan 38-godišnjem Simionu u nedavnoj debati.
„Rumunjska si ne može priuštiti da govori o prijevremenim izborima. Rumunjska si ne može priuštiti da govori protiv stranih investitora, tvrdeći da će prihvatiti samo one koje želi.”
Dan je obećao brze pregovore s proeuropskim i pro-NATO strankama i ima iskustvo u dogovaranju većina koje je stekao kao neovisan gradonačelnik Bukurešta u dva mandata.
Simion, koji se protivi pomoći Ukrajini i kritičan je prema čelnicima EU-a, rekao je da ne može isključiti prijevremene parlamentarne izbore kako bi dobio premijera kojeg želi i vladajuću većinu.
Dan je matematičar obrazovan na Sorbonni s iskustvom aktivista protiv divlje gradnje i korupcije koje je stekao prije nego je ušao u politiku. Poznat kao metodičan i smiren obiteljski čovjek, često pješice vodi kćer u školu.
Otvoreni zagovornik EU-a i NATO-a, govori da je potpora Rumunjske Ukrajini ključna za njezinu vlastitu sigurnost nasuprot rastuće ruske prijetnje. Obećao je suzbiti korupciju i smanjiti ekonomske nejednakosti.
„Ovi izbori nisu samo izbori za predsjednika Rumunjske, nego odlučuju o smjeru i vodstvu Rumunjske idućih godina”, rekao je Siegfried Muresan, potpredsjednik EPP skupine u Europskom parlamentu i rumunjski eurozastupnik.
„Proeuropski predsjednik pronaći će snagu da sastavi proeuropsku vladu”, rekao je.
Ruski rat u Ukrajini pretvorio je Rumunjsku u ključnu kariku za trgovinu EU-a na Crnom moru i ključnog saveznika na istočnom krilu NATO-a.
Predsjednik države predsjeda Vijećem za obranu koje donosi odluke o vojnoj pomoći, nadzire vanjsku politiku i može uložiti veto prilikom glasanja u EU-u kada je potreban konsenzus svih država članica.
Dok Dan više odgovara fakultetski obrazovanim biračima koji žive u velikim gradovima, Simion privlači radničku klasu u dijaspori, koja ima pravo glasa, i stanovnike malih gradova i sela, koji se osjećaju zapostavljenima.
Vodi kampanju pod geslom „Rumunjska na prvom mjestu”, zagovarajući konzervativne politike, euroskepticizam i bliskost s američkim pokretom MAGA (Amerika na prvom mjestu) predsjednika Donalda Trumpa.
Simion je uvjerljivo pobijedio u prvom krugu s 41 posto osvojenih glasova naprema 21 posto za Dana. Zadnje ankete pokazuju da je razlika smanjena na razinu statističke pogreške.
„Dan je uglavnom dostigao Simiona, ali mora privući male gradove i ruralna područja”, rekao je Sergiu Miscoiu, profesor politologije na Sveučilištu Babes-Bolyai.
Nedjeljni izbori održavaju se šest mjeseci nakon što je prvi pokušaj održavanja izbora otkazan zbog navodnog ruskog uplitanja u korist krajnje desničarskog favorita Calina Georgescua, kojem je od tada zabranjeno ponovno kandidiranje.
Simion, koji je na poništenim izborima osvojio samo 14 posto glasova, očito je privukao krajnje desne Georgescuove birače.
Predsjednički izbori u Poljskoj
Poljaci izlaze u nedjelju na predsjedničke izbore. Proeuropska vlada u Varšavi nada se da će izbori obnoviti usporeni demokratski zanos, a njezini nacionalistički protivnici izbore smatraju prilikom da Poljska krene putem nadahnutim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Prema anketama bi pobijediti trebao gradonačelnik Varšave, 53-godišnji Rafal Trzaskowski, ujedno i saveznik vladajuće koalicije, iako najvjerojatnije tek u drugom krugu izbora 1. lipnja.
Drugi u anketama je 42-godišnji Karol Nawrocki, amaterski boksač i konzervativni povjesničar kojega podržava nacionalistička oporbena stranka Pravo i pravda (PiS). Treći je kandidat krajnje desnice Slawomir Mentzen (38).
Obojica su pristaše Trumpa i njegovog pokreta “Učinimo Ameriku ponovno velikom”, podržavaju njegov antiimigracijski stav i borbu protiv “woke” liberalnih vrijednosti.
Pobjednik će naslijediti nacionalističkog saveznika Andrzeja Dudu kojemu istječe drugi mandat.
Izbori se poklapaju s drugim krugom predsjedničkih izbora u Rumunjskoj. Ondje je krajnje desni Trumpov obožavatelj George Simion favorit za pobjedu u jeku porasta nacionalizma u srednjoj Europi, potaknutog zabrinutošću zbog troškova života, migracija i sigurnosnih prijetnji iz Rusije.
U Poljskoj će Trzaskowski vjerojatno pobijediti nacionalističke suparnike, dijelom zahvaljujući tome što se pomakno udesno u pokušaju da pridobije konzervativnije glasove.
Ako mu to pođe za rukom, obećao je da će surađivati s vladom premijera Donalda Tuska kako bi se poništile promjene u poljskom pravosuđu uvedene pod PiS-om za koje su kritičari u Europskoj uniji i kod kuće rekli da su narušile demokratsku kontrolu i ravnotežu vlasti.
PiS je izgubio većinu od Tuskove centrističke koalicije na izborima u listopadu 2023. nakon gotovo desetljeća na vlasti, na valu narodnog bijesa zbog srozavanja prava žena i manjina.
No Duda je koristio predsjednički veto kako bi blokirao velik dio Tuskovih reformskih napora.
“Ulozi na ovim izborima su jednako visoki kao što su bili 15. listopada”, rekao je Tusk. “Stoga se nadam mobilizaciji birača. Teško je vladati uz neprijateljski raspoloženog predsjednika, sa svim tim vetima”, dodao je Tusk.
U Poljskoj predsjednik ima pravo veta na zakone i služi kao vrhovni vojni zapovjednik, ali ima ograničene izvršne ovlasti.
“Zdravstveni turizam”
S obzirom na rat u susjednoj Ukrajini koji nakon više od tri godine borbi možda ulazi u završnu fazu, Trzaskowski, Nawrocki i Mentzen hvalili su se svojim kvalifikacijama ratnih vođa.
Sva trojica obećala su da će nastaviti vojno podržavati Kijev, ali se razlikuju glede količine pomoći koju treba pružiti izbjeglicama iz Ukrajine.
Nawrocki i Mentzen protive se članstvu Ukrajine u NATO-u i naglašavaju da su sigurnosni interesi Poljske uz Washington, dok Trzaskowski traži veću ulogu EU-a u rješavanju sukoba i očuvanju europske sigurnosti.
“Podržavamo Ukrajinu (…) u njezinim naporima da porazi postsovjetsku Rusiju. To je očito”, rekao je Nawrocki na televizijskoj debati u ponedjeljak. “U strateškom je interesu Poljske odbiti neoimperijalističku prijetnju iz Rusije”, rekao je.
“Kao predsjednik ću graditi poljsko-američki savez i neću pristati na to da EU postane zamjena za NATO”, dodao je Nawrocki.
Ponavljajući Trumpov narativ i koristeći rastući umor među biračima, Nawrocki i Mentzen smatraju da bi interesi etničkih Poljaka trebali imati prednost nad interesima ukrajinskih izbjeglica.
“Dolaze iz Ukrajine, registriraju se kod liječnika, produljuju redove, a potom se vraćaju kući. To je medicinski turizam koji mi plaćamo”, rekao je Mentzen na predizbornom skupu u veljači.
Trzaskowski prema anketama osvaja oko 32 posto, a Nawrocki 24 posto. Mentzen je na desetak posto.
Unatoč prednosti, Trzaskowski bi se namučiti za pobjedu u drugom krugu, smatraju politički promatrači.
Trzaskowski, sin jazz glazbenika, imao je problema s privlačenjem birača u ruralnim područjima u kojima se Nawrocki često doživljava kao netko tko bolje razumije njihove probleme s visokim troškovima života i opiranju migracijama.
“Nawrocki mi je jednostavno blizak srcu…Trzaskowskijev osmijeh uopće nije iskren”, rekla je 38-godišnja Anna Cieslik, stanovnica Garwolina, gradića istočno od Varšave.
Međutim, podrška Nawrockiju pala je proteklih tjedana zbog optužbi da je lagao o svom imovinskom stanju i prikrio podatak o stanu koji je stekao od bolesnog umirovljenika.
