Na ovim izborima je i broj donacija kandidatima znatno pao
U ovom trenutku, tri dana prije lokalnih izbora, svi s nestrpljenjem očekujemo rasplet zbivanja u našim općinama, gradovima i županijama u kojima živimo. Ima dosta kandidata koji neće ponovo izaći na iste izbore – primjerice župan Zlatko Komadina odlazi u Sabor, a ima i dosta onih koji ni nemaju protukandidata i već desetljećima pobjeđuju bez ikakve konkurencije – primjerice načelnik Dobrinja Neven Komadina.
Jednih i drugih primjera je dosta, a uoči ovih izbora nije zgorega podsjetiti se kako je sve izgledalo prije četiri godine, 2021. Tada su hit bili nezavisni kandidati – čak 31 gradonačelnik i župan bio je novo, nezavisno lice na tim izborima. To je za trećinu više nego 2017. godine, a jedno od većih izbornih iznenađenja u tom trenutku bila je pobjeda nezavisnog Filipa Zoričića u Puli, koji je u drugom izbornom krugu bio bolji od IDS-a, te time označio kraj 30 godina duge vlasti te stranke u Puli. Nezavisne gradonačelnike izabrali su i Knin, Oroslavje, Županja, i to tako da su svi redom tada pobijedili u bitki protiv HDZ-ovih kandidata. Hit tih izbora bio je i nezavisni župan Marko Jelić koji je u Šibensko-kninskoj županiji pobijedio u drugom krugu izbora sa 60,87 posto glasova dotadašnjeg HDZ-ovog župana.
Kad se podvukla crta pod rezultate, pokazalo se da je HDZ pobijedio u 54 grada, četiri manje nego 2017., no kad su se tome dodale i pobjede u općinama i županijama, bilo je jasno da ta stranka ima čelne ljude u 264 od 576 lokalnih jedinica i da je najjači na lokalnoj razini. S 20-ak gradonačelnika SDP je ostao na drugom mjestu, IDS, koji je do tih izbora bio nepobjediv u Istri, izgubio je niz tamošnjih gradova i općina, a loše rezultate ostvarili su i HSS i HNS. Zvijezda izbora, s osvojenim Zagrebom, bila je stranka Možemo! gdje je Tomislav Tomašević premoćno pobijedio u drugom krugu Miroslava Škoru, i nedostajale su mu samo tri ruke za većinu u Gradskoj skupštini, za što je kasnije kao partner uskočio SDP.
Kad je o županijama riječ, kandidati iza kojih je stajao HDZ pobijedili su u 15 od 20 županija, dakle u tri četvrtine. SDP je izborio pobjedu u dvije, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj, tadašnji IDS-ovac Boris Miletić u Istarskoj, nezavisni Matija Posavec i Marko Jelić u Međimurskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Kad se pak radi o izborima za gradonačelnike u 127 gradova i načelnike u 428 općina, prije četiri godine nove je gradonačelnike dobilo 38 gradova, među njima i sva četiri najveća: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Osim Tomaševića u Zagrebu, i Marka Filipovića u Rijeci, nove ljude dobili su i Split i Osijek – vlast u Splitu, od HDZ-ova Andre Krstulovića Opare koji se na tim izborima nije natjecao, preuzeo je Ivica Puljak, kandidat tada nove stranke Centar, pobijedivši HDZ-ova kandidata Vicu Mihanovića. Još jedan politički veteran, Ivica Vrkić, na prošlim je izborima nakon dva mandata napustio gradonačelničku fotelju. Pobjednik izbora u Osijeku bio je mladi HDZ-ov kandidat Ivan Radić, koji je i sada favorit u Osijeku. Sva ta četvorica pobjednika iz 2021. pokušat će u svibnju izboriti novi mandat, s tim da Filipović ovaj put na izbore ide samostalno. Inače, za gradonačelničku dužnost u Splitu i Rijeci prije četiri godine natjecalo se po 11 kandidata, u Zagrebu deset, a u Osijeku njih sedam. U svim tim gradovima danas je manje kandidata nego tada – u Rijeci primjerice šest, dakle skoro upola manje.
Na ovim izborima je i broj donacija kandidatima znatno pao, dobar dio njih čak uopće nema donacija, a dio ih nedostajuća sredstva u odnosu na ono što im osiguravaju stranačke blagajne, čak daje iz svog džepa.
Da se ne spominje činjenica da je u petini svih općina u Hrvatskoj HDZ već pobjednik jer druge stranke ni nemaju kandidate.
Iako je borba za gradove ogorčena – pogledati pod Rijeku – ovi izbori očito su ipak manje interesantni i samim političarima nego prethodni 2021. godine.
Tihana Tomičić
Izbori sve manje zanimljivi i političarima
Tihana Tomičić
15. svibanj 2025 08:29
Foto Vedran Karuza
Na ovim izborima je i broj donacija kandidatima znatno pao
U ovom trenutku, tri dana prije lokalnih izbora, svi s nestrpljenjem očekujemo rasplet zbivanja u našim općinama, gradovima i županijama u kojima živimo. Ima dosta kandidata koji neće ponovo izaći na iste izbore – primjerice župan Zlatko Komadina odlazi u Sabor, a ima i dosta onih koji ni nemaju protukandidata i već desetljećima pobjeđuju bez ikakve konkurencije – primjerice načelnik Dobrinja Neven Komadina.
Jednih i drugih primjera je dosta, a uoči ovih izbora nije zgorega podsjetiti se kako je sve izgledalo prije četiri godine, 2021. Tada su hit bili nezavisni kandidati – čak 31 gradonačelnik i župan bio je novo, nezavisno lice na tim izborima. To je za trećinu više nego 2017. godine, a jedno od većih izbornih iznenađenja u tom trenutku bila je pobjeda nezavisnog Filipa Zoričića u Puli, koji je u drugom izbornom krugu bio bolji od IDS-a, te time označio kraj 30 godina duge vlasti te stranke u Puli. Nezavisne gradonačelnike izabrali su i Knin, Oroslavje, Županja, i to tako da su svi redom tada pobijedili u bitki protiv HDZ-ovih kandidata. Hit tih izbora bio je i nezavisni župan Marko Jelić koji je u Šibensko-kninskoj županiji pobijedio u drugom krugu izbora sa 60,87 posto glasova dotadašnjeg HDZ-ovog župana.
Kad se podvukla crta pod rezultate, pokazalo se da je HDZ pobijedio u 54 grada, četiri manje nego 2017., no kad su se tome dodale i pobjede u općinama i županijama, bilo je jasno da ta stranka ima čelne ljude u 264 od 576 lokalnih jedinica i da je najjači na lokalnoj razini. S 20-ak gradonačelnika SDP je ostao na drugom mjestu, IDS, koji je do tih izbora bio nepobjediv u Istri, izgubio je niz tamošnjih gradova i općina, a loše rezultate ostvarili su i HSS i HNS. Zvijezda izbora, s osvojenim Zagrebom, bila je stranka Možemo! gdje je Tomislav Tomašević premoćno pobijedio u drugom krugu Miroslava Škoru, i nedostajale su mu samo tri ruke za većinu u Gradskoj skupštini, za što je kasnije kao partner uskočio SDP.
Kad je o županijama riječ, kandidati iza kojih je stajao HDZ pobijedili su u 15 od 20 županija, dakle u tri četvrtine. SDP je izborio pobjedu u dvije, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj, tadašnji IDS-ovac Boris Miletić u Istarskoj, nezavisni Matija Posavec i Marko Jelić u Međimurskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Kad se pak radi o izborima za gradonačelnike u 127 gradova i načelnike u 428 općina, prije četiri godine nove je gradonačelnike dobilo 38 gradova, među njima i sva četiri najveća: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Osim Tomaševića u Zagrebu, i Marka Filipovića u Rijeci, nove ljude dobili su i Split i Osijek – vlast u Splitu, od HDZ-ova Andre Krstulovića Opare koji se na tim izborima nije natjecao, preuzeo je Ivica Puljak, kandidat tada nove stranke Centar, pobijedivši HDZ-ova kandidata Vicu Mihanovića. Još jedan politički veteran, Ivica Vrkić, na prošlim je izborima nakon dva mandata napustio gradonačelničku fotelju. Pobjednik izbora u Osijeku bio je mladi HDZ-ov kandidat Ivan Radić, koji je i sada favorit u Osijeku. Sva ta četvorica pobjednika iz 2021. pokušat će u svibnju izboriti novi mandat, s tim da Filipović ovaj put na izbore ide samostalno. Inače, za gradonačelničku dužnost u Splitu i Rijeci prije četiri godine natjecalo se po 11 kandidata, u Zagrebu deset, a u Osijeku njih sedam. U svim tim gradovima danas je manje kandidata nego tada – u Rijeci primjerice šest, dakle skoro upola manje.
Na ovim izborima je i broj donacija kandidatima znatno pao, dobar dio njih čak uopće nema donacija, a dio ih nedostajuća sredstva u odnosu na ono što im osiguravaju stranačke blagajne, čak daje iz svog džepa.
Da se ne spominje činjenica da je u petini svih općina u Hrvatskoj HDZ već pobjednik jer druge stranke ni nemaju kandidate.
Iako je borba za gradove ogorčena – pogledati pod Rijeku – ovi izbori očito su ipak manje interesantni i samim političarima nego prethodni 2021. godine.