Opća i veteranska bolnica Hrvatski ponos Knin, prema stavovima medicinskih sestara i tehničara, kvalitetom upravljanja najbolja je hrvatska bolnica. Najbolja specijalna bolnica je Klinika za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, dok je u kategoriji KBC-a i kliničkih bolnica na prvome mjestu KBC Osijek. Rezultati su to anketnog istraživanja »Perspektive hrvatskog sestrinstva« koje je Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS) provela u bolničkom sustavu krajem 2024. godine, a govori o zadovoljstvu medicinskih sestara i tehničara poslom, uvjetima rada, kvalitetom upravljanja i mogućnošću edukacije.

Kao i u nedavno objavljenoj anketi HLK-a, i medicinske sestre bolje rangiraju opće i specijalne bolnice nego velike kliničke centre. Tako je KBC Rijeka zauzeo tek 24. mjesto na listi 35 bolnica, a KBC Zagreb 30. mjesto. Opća bolnica Pula na visokom je petom mjestu, a OB Zadar tek na 29.

Nezadovoljni opterećenjem

Istraživanje je pokazalo da su medicinske sestre i tehničari iznimno nezadovoljni prevelikim radnim opterećenjem, zatrpani su administrativnim zadacima i nezadovoljni uvjetima rada, fizičkom (ne)sigurnošću, visinom plaće i premorenošću. Iz njega proizlazi da je 81 posto medicinskih sestara premoreno nakon odrađene smjene, 58 posto zbog iscrpljenosti na radnom mjestu priželjkuje prijevremenu mirovinu, a tek svaka treća postiže ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Dvije trećine medicinskih sestara smatra da danas radi za neodgovarajuću plaću. Onih koje su zadovoljne svojom plaćom samo je 14 posto.

Iako bolnički sustav ionako vapi za medicinskim sestrama, a mnoge bolnice ne uspijevaju na natječajima popuniti otvorena radna mjesta, 28 posto bolničkih sestara u zadnjih je godinu dana istraživalo mogućnosti rada u inozemstvu, a 23 posto toliko je nezadovoljno da u dogledno vrijeme namjerava promijeniti ili poslodavca ili profesiju. Trećina medicinskih sestara danas uopće ne bi izabrala svoje zanimanje. To i ne čudi s obzirom na to da tek svakoj trećoj medicinskoj sestri poslodavac osigura radnu opremu, odnosno uniformu i cipele, svakoj drugoj redoviti sistematski pregled, dok se tek svaka treća medicinska sestra osjeća fizički sigurno na svojem poslu. Više od 70 posto medicinskih sestara zbog manjka njegovateljica obavlja zadatke niže kvalificiranih zaposlenika, a nerijetko i zadatke višekvalificiranih kolega.

Kninska se bolnica našla na prvom mjestu rang-liste unatoč činjenici da se bori s manjkom sestara, što znači da su i tamo sestre preopterećene.

– Da sad dođe 10 sestara, za svaku bi se našlo mjesta. Sporadično se jave tijekom godine, svaka dva-tri mjeseca raspišemo natječaj, a nekad se pozitivno iznenadimo, ističe Marija Anić Matić, pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo u kninskoj bolnici.

– Generalno, bolnica puno radi, puno ulažemo u kadar, veli Anić Matić, koja se nada da bi Knin u dogledno vrijeme mogao dobiti medicinsku školu.

Najbliža je udaljena 60 kilometara, u Šibeniku, pa učenici kreću na nastavu iz Knina ujutro u 5 sati, a vraćaju se u 10 navečer.

Iscrpljujuće za djecu

– To je iscrpljujuće za djecu. Medicinska škola bila je u Kninu prije rata, apeliramo da nam se vrati, ističe.

Zahvaljujući čemu se KBC Osijek probio na visoko 7. mjesto na listi svih bolnica, a prvo među kliničkim bolnicama, objasnila nam je Suzana Luketić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, koja to pripisuje ulaganju u mlade ljude, opremu i uvjete rada.

– Imamo novu zgradu OHBP-a, nabavljamo nove uređaje, u zadnjih par godina stvari idu u dobrom smjeru. Osoblja nedostaje u cijeloj zemlji, pa i u našoj bolnici, ali još uvijek smo u boljoj poziciji nego Rijeka ili Dubrovnik, nama se na natječaj javi broj sestara koji tražimo, ističe Luketić. Smatra to posljedicom povoljnijih uvjeta života nego u priobalju pa ljudi lakše dođu do svoje nekretnine. Gravitiraju im i učenici medicinskih škola iz pet županija pa kod njih obavljaju stručnu praksu i ostaju raditi. Najveći je problem, kaže, da samo 50 posto sestara nakon mature ostane raditi, 30 posto ode na fakultet, a 20 posto izađe iz struke.

– Mislim da one trebaju doći raditi i uz posao se školovati. Stječu iskustvo, a izlazimo im u susret da se mogu školovati. Vjerojatno i zato imamo tako dobar rezultat, ističe.

Jedna sestra – 22 pacijenta

Kada su u pitanju uvjeti rada, medicinska sestra u bolnici prosječno dnevno skrbi za 22 pacijenta. Više od trećine bilo je u posljednjih godinu dana izloženo nekom obliku diskriminacije, po spolu, radnom mjestu ili nepriznavanju kvalifikacije. Situacije je najgora kod magistara i magistri sestrinstva, gdje samo njih 42 posto ima priznat taj stupanj, dok je kod prvostupnica to 87 posto. Loša komunikacija medicinskih sestara s ravnateljima i nadređenima, pa i s liječnicima, obilježje je našeg bolničkog sustava. Komunikacija s ravnateljima dobila je tek dvojku, komunikacija direktno s nadređenima trojku, a trojkom medicinske sestre ocjenjuju i komunikaciju s liječnicima, izuzetno važnu pri kvalitetnom liječenju pacijenata.