Hrvatski građani ove će godine za ljetovanje potrošiti 163 eura više nego lani, odnosno 1.246 eura, pokazuje novo istraživanje Mastercarda. Povećanje troškova ljetovanja ne treba čuditi s obzirom na inflaciju i rast cijena, a da domaći gosti putuju više, pokazali su i podaci eVisitora prema kojima je lani domaći turistički promet porastao za dva posto. Ovo, pak istraživanje, pokazuje kako, unatoč višim troškovima, 74 posto građana ove godine planira godišnji odmor provesti unutar zemlje, što je porast od četiri postotna poena u odnosu na prošlu godinu. Istraživanje je, inače, provedeno u travnju ove godine na više od tisuću ispitanika od 18 do 55 godina.

Izbjegavaju gužve

​Generalno gledano, 92 posto ispitanika planira barem jedno putovanje tijekom godine. Uz putovanja unutar zemlje, bilježi se i porast interesa za odlaske u susjedne zemlje regije, koje planira 30 posto građana. Dodatno, 28 posto ispitanika razmatra putovanje unutar Europe, dok tek šest posto njih planira otići i na drugi kontinent.

Hotelski smještaj bilježi porast, a s njime raste i planirana potrošnja, no privatni smještaj ostaje najpopularniji izbor kod čak 52 posto građana, dok 32 posto ispitanika planira ljetovati u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja. Zanimljivo je kako ipak 22 posto ispitanika ove godine planira odsjesti u hotelskom smještaju što je pet postotnih poena više nego lani. Hotelski smještaj češće biraju građani s višim prihodima, kao i oni iz Sjeverne Hrvatske i Dalmacije.

Oni koji odabiru hotele spremni su i više potrošiti, gotovo polovina više od 1.500 eura, osobito ako je riječ o smještaju viših kategorija. Ipak, znatna većina građana odlučuje se za smještaj prosječnog standarda s dvije ili tri zvjezdice prateći time i srednji raspon cijena. Gosti u takvom smještaju prosječno troše 1.105 eura za svoj planirani odmor, dok prosječna planirana potrošnja onih koji biraju luksuzni smještaj s četiri i pet zvjezdica doseže 1.823 eura. Gosti u smještaju prosječnog standarda planiraju potrošiti 106 eura po danu, dok oni u luksuznom smještaju čak 153 eura.

Pri odabiru destinacije najvažniji je dobar omjer cijene i kvalitete te prihvatljiva cijena smještaja, a porasla je i važnost izbjegavanja gužvi pa tako mirnija mjesta i otoci postaju sve privlačniji. Sljedeći važni faktori su dobra prometna povezanost, povoljni klimatski uvjeti te dobra gastronomska ponuda. S druge strane, manji udio građana pri odabiru destinacije gleda kulturnu ponudu, noćni život ili konkretne događaje, a još manje važnosti pridaju mogućnostima za kupnju i kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Mladi do 29 godina, očekivano, češće ističu važnost dobrog noćnog života, događanja i mogućnosti za shopping, dok stariji od 50 godina prednost daju kulturnoj ponudi. Za građane koji će putovati s obitelji ključne su manje gužve, dobra prometna povezanost i povoljni vremenski uvjeti.

Dobri gosti

Ako je riječ o domaćim gostima u Hrvatskoj, oni su drugi po ostvarenim noćenjima i dolascima, odmah iza gostiju iz Njemačke. Lani su domaći gosti ostvarili 3 milijuna dolazaka i 13,4 milijuna noćenja, dok su Nijemci ostvarili 3,2 milijuna dolazaka, ali više od 22 milijuna noćenja. Zanimljivo je kako je lani u Hrvatsku stiglo oko 200.000 njemačkih gostiju manje nego 2023., a domaćih je gostiju bilo oko 200.000 više. Domaći je fizički promet lani, za razliku od stranog koji je stagnirao, povećan za 2 posto.

Činjenica je da Hrvati imaju sve tanji novčanik pa ustvari vrlo često putuju van sezone jer se hrvatski budžeti za godišnji ne mogu mjeriti sa stranima kojima su prilagođene cijene u špici sezone. Doduše, zanimljivo je kako i oni luksuzniji objekti bilježe rast s domaćeg tržišta, no opet, u pravilu van sezone najviših cijena.

Komentirajući što se može očekivati od domaćeg tržišta, Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), istaknuo je kako je hrvatsko tržište veoma važno za hrvatski turizam s obzirom na to da se oko 10 posto noćenja odnosi upravo na domaće goste.

– Dakle, svaki deseti gost koji odsjeda u Hrvatskoj je domaći gost i to nije zanemarivo, dapače. Hrvatski građani, jasno sukladno svojim mogućnostima, odsjedaju u svim vrstama smještaja, od hotela s 5 zvjezdica do apartmana, i to često u periodima van špice sezone iz jednostavnog razloga nižih cijena, pojasnio je Žgomba. Dodao je i kako su domaći gosti ustvari dobri potrošači te da ih ugostitelji te općenito svi u lancu turističkih usluga cijene. Isto tako, podsjetio je kako upravo domaći gosti čine velik udio na kontinentu, u nekim destinacijama i do 50 posto prometa, s obzirom na to da je kontinentalni dio još uvijek znatno jeftiniji nego destinacije uz Jadran. A kontinent još uvijek nije marketinški toliko dostupan stranim tržištma kao morski dio Hrvatske pa i samim tim domaći gosti čine značajan udio u kontinentalnom turizmu.

– Nadamo se i da će udio domaćih gostiju u hrvatskom turizmu porasti jer naši konkurenti poput Španjolske ili Francuske imaju udio domaćeg tržišta od čak 40 do 45 posto što ovim tržištima ustvari daje određenu stabilnost i otpornost na vanjske utjecaje, ukazao je predsjednik Udruženja putničkih agencija.

Odmah iza Nijemaca

Ako je riječ o domaćim gostima u Hrvatskoj, oni su drugi po ostvarenim noćenjima i dolascima, odmah iza gostiju iz Njemačke. Lani su domaći gosti ostvarili 3 milijuna dolazaka i 13,4 milijuna noćenja, dok su Nijemci ostvarili 3,2 milijuna dolazaka, ali više od 22 milijuna noćenja. Zanimljivo je kako je lani u Hrvatsku stiglo oko 200.000 njemačkih gostiju manje nego 2023., a domaćih je gostiju bilo oko 200.000 više. Te je domaći fizički promet lani, za razliku od stranog koji je stagnirao, povećan za 2 posto.

Prosječan odmor – 10 dana

Ljetni odmor u Hrvatskoj u prosjeku će trajati 9,6 dana, što je gotovo identično kao prošle godine. Kraća putovanja do 7 dana planira 56 posto građana, češće mlađi do 29 godina. S druge strane, 32 posto ispitanika planira odmor u trajanju između 8 i 14 dana, što je tipično za građane starije od 40 godina. Najduže ostaju oni koji ljetuju u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja, a takvi odmori traju u prosjeku 14 dana.