
Foto Luka Antunac/PIXSELL
Sindikat u priopćenju ističe da je HT u prošloj godini ostvario dobit od 416 milijuna eura, te će isplatiti najvišu dividendu u posljednjih deset godina, pri čemu 53,5 posto pripada Deutsche Telek
povezane vijesti
Ne pristajemo biti jeftina radna snaga za strane multinacionalne kompanije, poručili su radnici Hrvatskog Telekoma (HT) i drugih telekoma s prosvjeda održanog u subotu u Zagrebu pod sloganom “Naš rad vrijedi više“, dok iz HT-a poručuju da su samo u zadnjih šest mjeseci dva puta povećavali plaće.
Prosvjed održan na zagrebačkom Trgu bana Jelačića organizirao je Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) koji navodi da je je bilo 600-tinjak radnika.
Sindikat u priopćenju ističe da je HT u prošloj godini ostvario dobit od 416 milijuna eura, te će isplatiti najvišu dividendu u posljednjih deset godina, pri čemu 53,5 posto pripada Deutsche Telekomu, njemačkom vlasniku kompanije, a istovremeno oko 900 radnika i njihovih obitelji od ukupno 4826 radnika nije dobilo ni centa za povećanje svojih plaća.
Prema podacima sindikata, najniže plaćeni radnici HT-a, specijalisti sa srednjom stručnom spremom, primaju neto plaću od 850 eura, dok početna plaća stručnjaka s visokom stručnom spremom iznosi 1150 eura neto, a 65 do 70 posto zaposlenih ima ugovorenu plaću nižu od prosječne plaće u Hrvatskoj.
Predsjednica HST-a Vesna Mamić upozorila je da “kompanija ostvaruje rekordne profite, a radnici samo traže transparentan i pravedan sustav plaća, plaće u skladu sa složenošću posla i kompetencijama radnika te pravedno povećanje plaća koje prati rast troškova života i profit kompanije”.
Predsjednik Republičkog sindikata radnika Ivan Majdak pozvao je na temeljitu reformu sustava nagrađivanja kako bi se osigurala transparentnija raspodjela plaća u skladu s doprinosom svih radnika. “Radnici HT-a su nezadovoljni postojećim sustavom nagrađivanja, jer su dosadašnja ulaganja u povećanje plaća nepravedno raspoređena i nedovoljna za poboljšanje njihovog standarda”, rekao je.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek naveo je da su “neto plaće 70 posto svih hrvatskih radnika stisnute između koeficijenta 1 i 2”, kao i da su “neto primanja u 2023. zaostajala 855 eura za prosjekom EU, a čak 1.411 eura za Njemačkom“. Od HT-a očekuje “da budu društveno odgovorni, razvijaju radna prava i poštuju radnike – jer ako to ne učine, radnici će lokalno djelovati i izboriti se za svoja prava”.
HT: Ispada da sindikati prosvjeduju jer im je malo 20 posto povećanje plaće
IZ HT-a u reakciji na prosvjed u priopćenju naglašavaju da postoji važeći trogodišnji Kolektivni ugovor koji je sa sindikatima potpisan krajem 2023. i vrijedi do kraja iduće godine, kao i da su, neovisno o tome, povrh Kolektivnog ugovora, samo u zadnjih šest mjeseci proveli “dva vala povećanja plaća te ispada kako sindikati prosvjeduju jer im je malo 20 posto povećanje”.
“Uz potpuno poštivanje svih obveza koje proizlaze iz trenutno važećeg Kolektivnog ugovora, a koji je na snazi do kraja 2026. godine, Hrvatski Telekom je dodatno povećao primanja zaposlenika čak tri puta u posljednjih 15 mjeseci. Kroz navedena povećanja obuhvaćeni su svi zaposlenici, a samo u posljednjih šest mjeseci, kroz dva vala povećanja plaća, dodatno je za gotovo 90 posto zaposlenika osigurano prosječno povećanje od čak 20 posto”, poručuju iz HT-a.
Više od 70 posto zaposlenika ima mjesečna primanja veća od hrvatske prosječne bruto plaće, naglašavaju iz HT-a te dodaju da najniža mjesečna primanja iznose 1330 eura bruto odnosno oko 1030 eura neto. “Minimalna primanja u HT-u, dakle, iznose gotovo 40 posto više od minimalne bruto plaće u Hrvatskoj. Na to dolaze i varijabilni mjesečni dodaci prema učinku, ali i dodaci iz Kolektivnog ugovora poput regresa, božićnice, uskrsnice te godišnjeg bonusa po učinku”, dodaju.
HT napominje i da sredstva iz operativne dobiti kontinuirano svake godine ulaže u izgradnju ključne infrastrukture diljem Hrvatske te “u podizanje razina korisničkog iskustva i zadovoljstva zaposlenika”, kao i da “iz godine u godinu” isplaćuju i dividende svojim dioničarima, “za njih gotovo 150.000 koje čini veliki broj hrvatskih građana, ali i institucionalnih ulagača, poput Fonda hrvatskih branitelja iz Somovinskog rata i mirovinskih fondova.”