U povijesti stranačkih izbora prvi se put događa da listu koja se natječe za ulazak u Skupštinu PGŽ-a vodi Goranin te da su na njoj sadašnji i nekadašnji goranski gradonačelnici, ali i ljudi izvan goranskih okvira koji žele napredak goranskog područja, istaknuo je pri predstavljanju liste »Srcem za Gorski kotar«, Dražen Mufić, nositelj te liste i gradonačelnik Vrbovskog.

Uz njega, na toj su listi još i, primjerice, aktualni gradonačelnik Čabra Antonio Dražović, bivši gradonačelnik Delnica Ivica Knežević, prokušana ekonomistica Vesna Bartolović, ugledni liječnik i sportaš Bojan Glažar…

– Na listi su ljudi koji znaju što je Gorski kotar i što mu treba, ljudi koji direktno rade i žive sa svojim zavičajem, ljudi koji nisu na stranačke liste ušli po stranačkom ključu, već zbog želje da pomognu svom kraju, znaju kako to učiniti jer su godinama aktivni u svojim sredinama te uz to itekako svjesni da je dosadašnji doprinos Županije razvoju Gorskog kotara bio neprimjeren i daleko od potrebnog. Centralizacija po svim područjima (školstvo, zdravstvo..), nepostojanje kvalitetnih kriterija vezanih uz pomoć, kriminalna demografska politika…

Sve nas je to natjeralo da se aktiviramo na ovaj način te da pokušamo izboriti za ulazak u županijsku skupštinu kako bi se čuo i naš glas te kako bismo i na taj način pomogli razvoju Gorskog kotara, rekao je u uvodnoj riječi Dražen Mufić, nositelj liste Srcem za Gorski kotar.

Maćehinski odnos

Antonio Dražović, gradonačelnik Čabra, istaknuo je da je decentralizacija i okretanje iskustvima sličnih područja država EU-a način na koji se Gorskom kotaru može pomoći.

– Neshvatljivo mi je da kad tražimo to, a to znači samo izjednačavanje s odnosom prema ruralnim i planinskim područjima kakvo je za EU tipično, kod nas odmah nailazimo na protivljenje i otpor i to i u županiji i u državi.

Mi na razini lokalnih samouprava puno radimo, ali za još bolje rezultate treba nam pomoć države i županije, ali te pomoći nema. Kroz naš program nudimo niz demografskih mjera vezanih uz pomoć mladim obiteljima u kupnji stanja, razne oblike pomoći OPG-ima i ravoju male privrede i poljoprivrede i niz drugih mjera koje ćemo, uđemo li u sastav županijske skupštine, nastojati realizirati, najavio je Dražović.

Ivica Knežević iznova je ustvrdio da su i županija i država prema Gorskom kotaru imale maćehinski odnos.

– Ničim nisu pomogli da bi se, primjerice, privuklo ulagače na ovo područje. Nikakvih olakšica nemaju ni ulagači, ni mi koji ovdje živimo, iako su uvjeti u kojima živimo složeniji i teži od ostatka Hrvatske.

Potpuno drukčiji odnos prema planinskim i ruralnim područjima vlada u ostalim EU državama i mi na takvom odnosu moramo inzistirati. U suprotnom nam se ne piše dobro.

U doba Marije Terezije Gorski kotar imao je 44.000 stanovnika. Posljednji popis iz 2021. godine govori o tek nešto više od 17 tisuća ljudi pri čemu se u desetogodišnjem razdoblju gubi oko tri tisuće stanovnika.

Lako je izračunati da će, ne dođe li do bitne promjene odnosa, Gorski kotar za 5-6 desetljeća biti nenastanjeno područje. To se mora promijeniti i to ćemo nastojati promijeniti i pri tome nećemo, kao kandidati na stranačkim listama, šutjeti. Naprotiv, zaključio je Knežević.

Razvoj gospodarstva

O programu je najviše govorila Vesna Bartolović, istaknuvši da je najbitnije razviti gospodarstvo pa je stoga u planu osnivanje razvojne agencije koja bi pomagala poduzetnicima u traženju EU i ostalih sredstava.

– Plan je i osnovati poduzetnički inkubator koji bi bitno pomagao u prvim danima poslovanja svakome tko krene u vode poduzetništva, nužno je napraviti i Program revitalizacije Gorskog kotara koji na državnoj razini postoji za neka područja.

Iz županijskog proračuna želimo što više poticajnih sredstava za drvoprerađivački sektor, poljoprivredu planiramo razvijati osnivanjem Zadruge koje bi dio bili brojni OPG-ovi čiju djelatnost treba što više vezati uz turizam koji im nudi tržište, a na području turizma osmislili smo brand pod nazivom Gorski kotar Quality, rekla je Vesna Bartolović, istaknuvši i nužnost sve jače suradnje goranskih i susjednih slovenskih općina.

Nazočnima se obratila i Nikolina Mamula koja je svoj ulazak na listu pojasnila činjenicom da srpska nacionalna manjina više nema pravo na postotkom određeno mjesto u Skupštini PGŽ-a pa će se ona kroz ovu listu nastojati izboriti za glas te manjine u Skupštini.

Obraćanje javnosti kraju je priveo Antonio Dražović, rekavši da je lista Srcem za Gorski kotar jedina nezavisna lista, što znači da birači prvi put mogu glasovati za ljude koji su se dokazali radom, a ne stranačkim lažnim obećanjima.

Ciljevi

Dr. Bojan Glažar govorio je o zdravstvu najavivši da će se lista Srcem za Gorski kotar boriti za besplatne liječničke preglede za umirovljenike i branitelje, besplatni dnevni boravak za ranjive skupine, mobilne liječničke timove na goranskom području te izgradnju domova za umirovljenike, budući da su oni, s obzirom na starosnu dob stanovništva Gorskog kotara, nužno potrebni