Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru, prema stavovima bolničkih liječnika, uvjerljivo je najbolja bolnica u Hrvatskoj u pogledu kvalitete upravljanja i uvjeta rada.

Na drugom i trećem mjestu po kvaliteti upravljanja nalaze se Opća županijska bolnica Požega i Klinika za ortopediju Lovran, dok su po mišljenju liječnika po uvjetima rada na drugom i trećem mjestu, odmah iza biogradske bolnice, smještene dvije zagrebačke klinike – Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj i Klinika za psihijatriju Vrapče.

Nezadovoljni i plaćama

Ovi podaci prezentirani su u novom izdanju longitudinalnog istraživanja Hrvatske liječničke komore (HLK) »Studija hrvatskog liječništva 2024.«, napravljenom s dvije godine odmaka od prvog takvog istraživanja.

Pokazalo se, među ostalim, da su liječnici gotovo jednako nezadovoljni vremenom koje im je na raspolaganju za pacijente, komunikacijom s nadređenima i uvjetima rada, kao i prilikom istraživanja provedenog u 2022. godini.

Zanimljivo, jednako su nezadovoljni i svojim plaćama, iako su upravo oni u tom razdoblju zabilježili značajan rast svojih primanja. U HLK-u ocjenjuju da je to nezadovoljstvo posljedica činjenice da je inflacija u znatnoj mjeri »pojela« povećanje doktorskih plaća.

Studija je pokazala da bolnički liječnici u manjim bolnicama upravljanje i uvjete rada ocjenjuju kvalitetnijima nego u velikim kliničkim bolničkim centrima.

Prvih deset mjesta na listi najboljih među 40-tak bolnica zauzele su tako upravo specijalne i opće bolnice, a jedina velika bolnica koja se plasirala među prvih deset je KB Dubrava, koja je u odnosu na radne uvjete zauzela deveto mjesto.

Najbolje rangiran klinički bolnički centar po indeksu kvalitete upravljanja je KBC Osijek, na 12. mjestu, a po radnim uvjetima KBC Rijeka, plasiran na 14. mjesto.

Uspjeh koji je biogradska ortopedska bolnica požnjela u odnosu na 2022., kada je bila pri dnu ljestvice, njen ravnatelj Mate Kutleša objašnjava činjenicom da je u to vrijeme ova bolnica bila COVID-bolnica, dok se u posljednje dvije godine »okrenula budućnosti«.

– Slušao sam prijedloge naših liječnika, ulagali smo u operacijske sale i poboljšanje skrbi za pacijente pa smo danas prepoznati kao ortopedska klinika za pacijente čitave Dalmacije, izjavio je Kutleša, inače pravnik po struci, na jučerašnjem predstavljanju rezultata istraživanja u HLK-u.

Pozitivan ugođaj

Iznenađen je, kaže, ovom laskavom titulom bolnice koju je vodio i prije dvije godine, iako svjestan toga da im se pridružilo troje splitskih ortopeda i dva specijalizanta videći je kao poželjnije radno mjesto od splitskog KBC-a.

– Rekli su mi da je ugođaj kod nas toliko pozitivan, da su mislili da su nam doktori i sestre na nekim sredstvima za smirenje, smije se Kutleša.

Pokazalo se da su liječnici u bolnicama tek neznatno zadovoljniji svojim radnim mjestima u odnosu na 2022. godinu. Više od polovine liječnika, njih 55 posto, nezadovoljno je vremenom koje ima za pacijente i činjenicom da moraju istodobno pokrivati više radilišta – ambulantu, hitni prijem i bolnički odjel.

Tek svaki treći liječnik ili njih 36 posto smatra da je medicinska oprema u bolnicama odgovarajuća, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom, iako se to smatra osnovnim standardom u ovoj struci. Još ih je manje, 31posto, zadovoljno komunikacijom ravnatelja, dok ih je 46 posto zadovoljno komunikacijom izravno nadređenog.

“Burnout” liječnica

U proteklih godinu dana svaki treći liječnik bio je izložen verbalnom vrijeđanju, liječnice i više. One znatno češće osjećaju i sindrome burnouta, poput emocionalne iscrpljenosti i osjećaja izgorjelosti zbog posla, premorenost i manjak energije.

– Kvaliteta upravljanja i uvjeti rada u bolnicama stagniraju u odnosu na prvi val istraživanja iz 2022. Ne možemo biti zadovoljni sustavom u kojem svaki treći liječnik ocjenjuje da na poslu vlada loša atmosfera.

Bolnički sustav čiji liječnici kvalitetu upravljanja prosječno ocjenjuju s dvojkom, trebao bi biti svjestan nužnosti promjena. Bez veće kvalitete upravljanja i stvaranja poticajnije radne atmosfere, riskiramo odlazak liječnika iz hrvatskih bolnica, upozorio je predsjednik HLK-a Krešimir Luetić.

Komora zdravstvenoj administraciji predlaže smanjenje radnog opterećenja liječnika, ulaganje u radne prostore i opremu, promjenu upravljačke i organizacijske kulture te veću transparentnost imenovanja.

Traže i mjere za prevenciju burnouta i podrške mentalnom zdravlju liječnika, bolju zaštitu od nasilja, mobinga i seksualnog uznemiravanja te sustavno provođenje sistematskih pregleda.

Veća fleksibilnost rada u smjeru usklađivanja privatnog i poslovnog života, bolje nagrađivanje liječnika i nove mogućnosti profesionalnog razvoja pomogle bi, kažu, zadržavanju bolničkih liječnika u javnom zdravstvu.

Studija hrvatskog liječništva namijenjena je zdravstvenoj administraciji i upravama bolnica kao orijentir vlastite kvalitete, no za njeno prvo izdanje 2022. godine praktički nitko nije pokazao interes.