Borzan tvrdi da se trgovački lanci dogovaraju o cijenama.

“Kad idete kupiti bilo što, u bilo koji trgovački lanac kod nas, praktički ćete naći iste cijene. Ispada da konkurancija praktički ne postoji i to posredno govori da je došlo do određenih dogovora oko cijena, što je zabranjeno”, rekla je Borzan.

Na konferenciji “Visoke cijene osnovnih proizvoda u Hrvatskoj i istočnoj EU” predstavila je podatke o rekordnom rastu cijena u novijim državama članicama EU koje temelji na istraživanjima Eurostata.

“Mi teško da ćemo kartelizaciju dokazati, ona se samo posredno može naslutiti, no u krajnjoj liniji nije to ni toliko bitno koliko je bitno da nam se da mogućnost izbora. Ona znači konkurenciju i snižavanje cijena jer će svatko gledati da proda što više”, dodala je Borzan.

Predstavljajući podatke za razdoblje između ožujka 2021. i ožujka ove godine, Borzan je istaknula da je sveukupna cijena hrane u Hrvatskoj porasla za 44,8 posto (8 postotnih bodova više od europskog prosjeka) te dodala da je Hrvatska, zajedno s gotovo svim istočnoeuropskim članicama Unije, bilježila viši rast cijena hrane od prosjeka bloka.

“To samo govori da se radi o fenomenu koji zahvaća dobar dio EU-a i u kojem Hrvatska nije sama, što je dobra okolnost jer ćemo imati više sugovornika, odnosno zastupnici iz više zemalja će biti zainteresirani da se konačno nešto na ovu temu napravi s europskog nivoa”, rekla je Borzan, dodajući da pokušaji nacionalnih vlada nisu doveli do velikih pozitivnih pomaka.

Kao drugi mogući uzrok je navela nepoštivanje nacionalnih mjera za suzbijanje inflacije.

“(Bilo je) preko 2000 inspekcijskih nadzora vezanih za one proizvode kojima je vlada ograničila cijene, a u četvrtini njih su pronađene nepravilnosti – proizvodi nisu označeni kako bi kupac mogao lako vidjeti koji je to proizvod sa zaštićenom cijenom, cijena je viša nego što je prema odluci vlade bilo ograničenje ili proizvoda koji ima takvu ograničenu cijenu uopće nema”, navela je Borzan kao primjer iz Hrvatske.

‘Zapad se odriče luksuza, a mi neophodnog za život’

Kazala je da pri kraju prošlog mandata nije bilo sluha Europske komisije za bilo kakvo djelovanje u tom smislu iako su se “zastupnici apsolutno svih političkih opcija složili da je to neprihvatljiv fenomen i da se mora tražiti europsko rješenje”.

“Komisija je tada odgovorila da naprosto nevidljiva ruka tržišta treba regulirati sve sama, a vidimo kako to u praksi izgleda”, rekla je eurozastupnica iz redova socijalista.

Ovaj tjedan zasjeda Europski parlament u Strasborgu i Borzan najavljuje rezoluciju koja bi prvi put govorila o fenomenu velikih razlika u cijenama i zatražila konkretna akcije Komisije.

Dodala je da ishod glasanja o njoj trenutno neizvjestan s obzirom na to da se Unija opredjeljuje za pojednostavljivanje zakonodavstva jer “smatramo da nismo dovoljno konkurentni zbog pretjerane birokratizacije”.

Kazala je i da će Parlament ovog tjedna raspravljati o cijenama hrane, koje su među ključnim prioritetima građana.

“Rast cijena je u nekim državama išao i do 60 posto ili više od 60 posto, izdvajanja za hranu i bezalkoholna pića najveći su dio kućnog budžeta … Ono što je vrlo tužno jest da se one navike koje se mijenjaju u istočnom dijelu EU-a se odnose uglavnom na hranu, a u zapadnoj Europi na luksuznu robu. Oni se odriču luksuza, a mi onoga neophodnoga za goli život”, rekla je Borzan.