Ako se ovakva situacija nastavi, cijena preživljavanja u jednom od boljih scenarija bit će smanjivanje pogona kroz koje je u pojedinim poliklinikama godišnje prolazilo više desetaka tisuća pacijenata, gotovo u potpunosti stranaca / NL arhiva
Dentalni turizam, i to onaj na Kvarneru i Istri, čini više od polovice sveukupnog zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, kaže dr. Šime Živković
RIJEKA Preživjet ćemo, ali teško je reći u kojem opsegu, rekao nam je jučer jedan poznati riječki zubar. Njemu i njegovim kolegama privatnicima na Kvarneru i u Istri koji već godinama ostvaruju odlične poslovne rezultate zahvaljujući pacijentima koji u prvom redu dolaze iz Italije, promet je zbog novog graničnog režima i jučer bio prepolovljen. Vlasnici privatnih dentalnih poliklinika u Rijeci ne kriju svoje ogorčenje. I moglo bi se reći – s punim pravom.
Nakon godina ulaganja novca i znanja, u biznis po kojem je naša regija postala prepoznatljiva u širem okruženju, ali i pružanja vrhunske zdravstvene usluge na kojoj se temelji velika većina toliko željenog zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, dentalnim poliklinikama na Kvarneru i Istri ozbiljno je ugroženo poslovanje.
Ako se ovakva situacija nastavi, cijena preživljavanja u jednom od boljih scenarija bit će smanjivanje pogona kroz koje je u pojedinim poliklinikama godišnje prolazilo više desetaka tisuća pacijenata, gotovo u potpunosti stranaca.
Drugim riječima, to znači smanjivanje broja zaposlenih, koji u poliklinikama poput Ridenta, najveće takve poliklinike na ovim prostorima, doseže 200 ljudi. Kolaps je to i cjelokupne logistike koja je pratila razvoj dentalnog turizma kod nas, poput vlasnika ugostiteljskih objekata i apartmana. Teško je konkretno procijentiti što zapravo novi granični režim koji preko noći prepolovio broj pacijenata u zubarskim poliklinikama na Kvarneru i u Istri znači za same vlasnike koji su se aktivno prilagođavali zakonima tržišta izdašno ulažući u svoju opremu i prostore u kojima rade.
Izmiče kontroli
– Mi smo skupi za održavanje i to svakom vlasniku dentalnog centra predstavlja velik izdatak. Dobit poliklinika je mala i ovisi o velikom prometu. To nam omogućava da možemo normalno raditi, upozorava dr. Živković čija klinika DentVitalis upošljava tridesetak ljudi. Davanja koja ima prema državi, kako sam kaže, ogromna su.
Državni projekt
On smatra da će novi režim na granicama najviše pogoditi upravo regiju Kvarnera i Istre, posebno ako se uzme u obzir da je Kvarner kao i cijela županija prilično izoliran od inozemstva kad su prometne veze u pitanju. Nemamo adekvatne avionske veze, a o brodskim linijama bolje da se i ne govori. Dr. Živković kao član stručne sekcije u Hrvatskoj gospodarskoj komori, svojevremeno je pokrenuo inicijativu o pokretanju trajektne linije kojom bi Rijeka povezivala neki od gradova na jadranskoj obali Italije. Na taj način na Kvarner bi dolazili pacijenti koji u Hrvatskoj žele platiti zdravstvenu uslugu.
– Nitko nas nakon te inicijative nije kontaktirao. Što god smo pokušali po tom pitanju, uvijek nas je netko izbojkotirao i svaki put kad bismo došli do struktura, naišli bismo na zid, govori dr. Živković koji upozorava da upravo dentalni turizam, i to onaj koji se razvija na Kvarneru i Istri, čini više od polovice sveukupnog zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.
Činjenica je da privatnici u zdravstvu u Hrvatskoj čine svojevrsni paralelni svemir, područje koje je uvijek, najblaže rečeno, u svakom pogledu striktno odvojeno od javnog zdravstva, ali i javnog interesa. Privatnici pritom sami ulažu u svoje znanje, opremu, zaposlenike i opstaju na surovom tržištu, a ako u tome uspiju, stvaraju brend vrhunske zdravstvene usluge u Hrvatskoj.
Za razliku od drugih zemalja u okruženju, poput Mađarske i Turske gdje je zdravstveni turizam strateški državni projekt, on u Hrvatskoj i dalje ovisi o samim pružateljima usluga, dakle menadžmentu privatnih zdravstvenih ustanova koje se u ovom trenutku vjerojatno nalaze pred svojim najvećim izazovom. Izazovom preživljavanja.
