Oslobođen optužbi oko zakupa stadiona – / snimio D. ŠKOMRLJ
Miroslav Uljan i Gordana Šoić dobili su deset mjeseci uvjetno jer su sklopili ugovore o pozajmicama s tvrtkom Coning kojoj nisu naplaćene kamate od 250 tisuća kuna. U svojoj obrani istaknuli su da je to bilo čisto ustupanje potraživanja Općine za komunalnu naknadu prema Ini i HEP-u
Miroslav Uljan, bivši načelnik Općine Kostrena, i Gordana Šoić, nekadašnja pročelnica za financije u istoj općini, nepravomoćno su oglašeni krivim pred predsjednicom vijeća sutkinjom Damirom Delost. Osudila ih je na istovjetne kazne, na deset mjeseci zatvora s rokom kušnje od tri godine. Kako je presuda nepravomoćna, imaju pravo žalbe. Optužnicom je bio obuhvaćen i tadašnji zamjenik načelnika Davor Vičević, no u njegovom slučaju je došlo do zastare pa je protiv njega obustavljen kazneni progon prije dvije godine.
Premda su na samom početku istrage, ranih 2000-ih godina, Uljan i Šoić bili optuženi za više točaka kaznenih djela iz domene zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i zlouporabe položaja i ovlasti oštećenjem općinskog proračuna, protekom vremena, izmjenom sudaca, izmjenom sastava vijeća, zastarom, pa na koncu i financijskim vještačenjem, Uljan i Šoić su u konačnici odgovarali za dvije točke optužnice.
– U ovom postupku optužba nije dokazala bitna obilježja djela za koja su optuženi i stoga treba donijeti odluku kojom se oslobađaju od optužbe, a u predmetu postoji i niz zapreka, zbog čega je donošenje bilo kakve presude osim odbijajuće vrlo upitno – kratko je na kraju kazao Uljanov odvjetnik Goran Marjanović.
– Istaknuo bih da u konačnici nije nastala nikakva šteta za Općinu Kostrena, već su suokrivljenici učinili ono što je najbolje za Općinu – između ostalog je rekao u završnim riječima Anton Denona, odvjetnik Gordane Šoić.
Negirali krivnju
Miroslav Uljan i Gordana Šoić bili su neposredno zaduženi skrbiti se o imovini Općine. Miroslav Uljan se teretio da je za zajmodavca, Općinu Kostrena, sklopio tri ugovora o kratkoročnim pozajmicama s tvrtkom Coning iz Varaždina, no vještak financijske struke je zaključio da Coningu na kratkoročne zajmove Kostrena nije naplatila redovne i zatezne kamate u iznosu od oko 250 tisuća kuna. Uljan je pak stalno ponavljao da to nisu bile gotovinske pozajmice, već čisto ustupanje potraživanja Općine prema Ini i HEP-u. Gordana Šoić je također negirala krivnju, tvrdeći da su se takvim kompenzacijama priklonili zbog velikih potraživanja prema HEP-u i Ini koji nisu redovito plaćali komunalnu naknadu.
Inkriminirano vrijeme na koje se odnosi optužnica seže u 1997. i 1998. godinu. Tijekom sudskog postupka ispitan je niz svjedoka, nekadašnjih čelnika Općine i Poglavarstva Kostrene i gotovo su svi bili jednoglasni, niti jednu odluku nisu bili ni na koji način prisiljeni donijeti, glasali su po savjesti i niti jedna odluka im nije bila sumnjiva. Svi su potvrdili da su cesije, kompenzacije i ustupanje potraživanja komunalne naknade bile redoviti način da općinska blagajna bude koliko-toliko puna, a Općina likvidna. Svjedoci nisu vidjeli ništa sporno ni u davanju u zakup sportskih objekata za jednu kunu. Kažu da se nogometni klub, klub podvodnih aktivnosti, jedriličarski klub i ostale sportske udruge nisu ugasile upravo iz tog razloga.
A upravo po drugoj točki optužnice bivši načelnik Uljan je oslobođen krivnje. Po toj točki je općinski proračun oštećen za najmanje 30 tisuća kuna jer je bez javnog natječaja zaključen ugovor o davanju na korištenje sportskog objekta – nogometnog stadiona u Žuknici, tribine sa svlačionicama i uredima te teniskih terena u sklopu stadiona – Nogomenom klubu Pomorac na deset godina za jednu kunu godišnje, uz prihodovanje zakupnine od više podzakupaca.
Ispitani svjedoci tijekom sudskog postupka potvrdili su da Ina i HEP nisu htjeli komunicirati pa ni raditi cesijske ugovore i zatvarati dugovanja prema Općini Kostrena sa svima, već »odabranim« subjektima na teritoriju Kostrene. Svjedoci su također potvrdili da su cesije, kompenzacije i ustupanje potraživanja komunalne naknade bile redoviti način da općinska blagajna bude koliko-toliko puna, a Općina likvidna.
Teško do gotovine
– Temeljite obranu na tvrdnji da nije riječ o kratkoročnim zajmovima, već ustupu potraživanja, možete li to malo pojasniti – upitala je predsjednica vijeća sutkinja Delost optuženog Uljana.
– Kad sam došao 1995. godine za načelnika Općine, niti nakon dvije godine nismo mogli naplatiti nagomilane dugove HEP-a i Ine, a pritom Općina nije mogla provesti planirane projekte. A ugovor o kratkoročnom zajmu sa 6 posto kamata potpisali smo s Coningom, GP Krkom, GP Mikićem i još nekoliko tvrtki, da bismo mogli doći do gotovog novca s odnosa dugovanja komunalne naknade od Ine i HEP-a. Zaključivani su ugovori o kratkoročnim zajmovima jer se radilo o odnosu Općine Kostrena i Coninga koji je uključivao dva pravna subjekta, a oni su trebali imati osnovu na temelju koje će vratiti taj iznos, odnosno tražili su zajam pa je u konačnici na taj način i formulirano. Visina kamate? Špranca ugovora o kratkoročnom zajmu imala je visinu ugovorene kamatne stope, radilo se o špranci Coninga i nas je to začudilo. Naš je dogovor bio da visina ugovorene kamatne stope predstavlja osiguranje Općini Kostrena ukoliko se u određenom roku taj iznos ne vrati. Razumijem značenje ugovorene kamatne stope koja bi pripala Općini Kostrena, bez obzira je li navodno pozajmljen iznos vraćen u roku, ali Općina Kostrena nije u ovom pravnom odnosu izgubila ni kunu dok bi, da je svoje potraživanje prodala banci, izgubila 10 posto, odnosno i još viši postotak ukupnog potraživanja – pojasnio je Uljan prilikom iznošenja obrane.
Turbulentna vremena
– Podsjetio bih da su to bila turbulentna vremena, državne tvrtke su nam dugovale više od 30 milijuna kuna, više od proračuna naše općine, sve smo radili da naplatimo dugove i u konačnici jesmo, više od 90 posto smo naplatili, premda niti jednom poslovnom subjektu, niti jednom društvu, nismo naplatili kamate – kazao je između ostalog u svojoj obrani Uljan. Navodi da to nisu bile gotovinske pozajmice, već čisto ustupanje potraživanja Općine prema Ini i HEP-u.
Gordana Šoić pak tvrdi da su se takvim kompenzacijama priklonili zbog velikih potraživanja prema HEP-u i Ini koji nisu redovito plaćali komunalnu naknadu.
– U to vrijeme nismo imali zakonsku mogućnost otići na ovrhu za zateznu kamatu pa je i to bio razlog zašto je nismo naplaćivali na kašnjela plaćanja. Nama je bilo u interesu samo u roku od godine dana ostvariti naplatu, a nismo pristajali na zaključenje novih ugovora o kratkoročnoj pozajmici jer je Coning bio neuredan platiša – kazala je Šoić u obrani.
