Titov brod Galeb koji je proteklih godina izazvao brojne prijepore i politička prepucavanja, definitivno neće biti potopljen, već obnovljen europskim sredstvima, zajedno s jednom od najljepših baroknih palača na ovim prostorima, građenom za upravnu zgradu nekadašnje riječke Rafinerije šećera koja će postati novim sjedištem Muzeja grada Rijeka, pod čijom će upravom biti i bivša ploveća rezidencija Josipa Broza.

Projekt revitalizacije dvaju kulturnih dobara koji je Grad Rijeka lani prijavio na natječaj za obnovu kulturne baštine iz EU fondova u svrhu njihove turističke valorizacije prošao je šest od sedam krugova evaluacije.

– S obzirom na to da sedmi krug predstavlja potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava, možemo reći da nam je praktički odobreno 69 milijuna kuna za realizaciju ovih projekata, kaže gradonačelnik Vojko Obersnel koji uspjeh projekta doživljava kao potvrdu da je Grad Rijeka odabrao dobar put promišljajući valorizaciju dva reprezentativna spomenika kulture i drago mu je da je prepoznata stručnost i trud uložen u njegovu pripremu.

Zadovoljstvo se osjeća i u riječima Ivana Šarara, pročelnika Odjela za kulturu, koji priznaje da je združivanje Titovog broda i barokne palače u jedinstven projekt revitalizacije bilo pomalo rizično. No koncept koji je kod mnogih izazvao skepsu na kraju se pokazao dobitnim.

– Znajući da svaka jedinica lokalne samouprave u ovom natječaju može dobiti EU sredstva za samo jedan projekt, pokušavali smo pronaći model u kojem ćemo obnoviti oba objekta. Tako smo, pomalo hazarderski, kreirali projekt koji tematski povezuje Palaču šećerane i Galeb, pričajući priču o industrijskoj i maritimnoj baštini: temeljima povijesti suvremene Rijeke. Kao što vidite, izgleda da se taj rizik isplatio, kaže pročelnik.

Galeb definitivno neće biti potopljen / Foto REUTERS

Europa će obnovu i stavljanje u funkciju dva reprezentativna spomenika kulture, koji će biti dio projekta EPK 2020, financirati s 85 posto bespovratnih sredstava, dok ostatak mora osigurati Grad Rijeka. Šarar očekuje da će ugovor između Grada te Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje koji za EU provode natječaj biti potpisan u idućih mjesec dana. Potom, kaže, slijedi isplata sredstava, u fazama. Rok za realizaciju projekta je 36 mjeseci od potpisivanja ugovora, što se poklapa i s provedbom projekta Europske prijestolnice kulture 2020.

Stalni postav za oba muzeja osmislila je dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, autorica više zapaženih muzejskih postava, među kojima i nagrađenog Muzeja Sinjske alke te Gradskog muzeja Vukovara.

Bivša ploveća rezidencija Josipa Broza Tita / Foto REUTERS

Glavni zadatak u oba projekta bio je, kaže, očuvati i prezentirati sam spomenik – brod, odnosno palaču, kao najbitniji izložak. Oba postava namijenjena su širokom krugu posjetitelja svih dobnih skupina koji će biti privučeni suvremenom i interaktivnom prezentacijom i zanimljivom koncepcijom.

Povijest grada

Palača Šećerane simbol je Rijeke kao trgovačkog i industrijskog grada. Ona označava početke industrijalizacije u gradu Rijeci i regiji i pričat će priču njezinom bogatom identitetu i povijesti.

U Muzej će se ulazit će iz Krešimirove ulice. U južnom dijelu prizemlja bit će smješteni poslovni prostori, a prvi i drugi kat palače rezervirani su za stalni postav koji se će se prostirati na površini od 1260 četvornih metara.

Sobe će ponovno biti u funkciji / Foto REUTERS

Na prvom katu bit će predstavljena novija povijest Rijeke, a na drugom, najreprezentativnijem, naglasak će biti na prezentaciji same zgrade i prošlosti industrijskog kompleksa.

Od 13 prostorija i dva hodnika predviđenih za postav na drugom katu, šest je cjelovito dekoriranih prostorija sa stropnim štuko dekoracijama, vijencem i oslikanim zidovima. Po svojoj raskošnoj opremi ističe se centralna dvorana koja će služiti kao multifunkcionalna dvorana Muzeja u kojoj će se moći će se odvijati i razna kulturna događanja. U najraskošnijim prostorijama elementi postava bit će dematerijalizirani upotrebom reflektirajućih materijala kao što su inoks i ogledala.

Svaka prostorija na prvom katu katu imat će svoj zvuk koji podržava temu postava, a pomoću suvremenih aparata u pojedinim prostorijama moći će se osjetiti mirisi kave, kakaa, mora i duhana. Na trećem katu planirani su prostori za rad kustosa i ostalog pratećeg osoblja. U potkrovlju bit će tehnički prostori muzeja i spremišta. Opći dojam prostora bit će svijetli prostor u kojem će se posjetitelji ugodno osjećati.

Saloni će se opremati izvornim materijalima

Palača šećerane izgrađena je 1752. godine, kao središnji objekt velikog kompleksa rafinerije šećera u vlasništvu Povlaštene tršćansko-riječke kompanije osnovane na temelju carske povlastice Marije Terezije dodijeljene nizozemskim trgovcima u čijim je rukama tada bila kompletna svjetska trgovina šećerom. Monumentalno zdanje predstavlja jedno od najistaknutijih djela kasnobarokne umjetnosti u Hrvatskoj. Na ukupnoj površini od oko sedam tisuća četvornih metara palače nalaze se 153 prostorije i gotovo sve su bile oslikane. Osim industrijske i administrativne namjene, imala je stambenu i upravnu funkciju – u njoj su stanovali direktori Kompanije.

Grad Rijeka se Palačom šećerane bavi niz godina. Provedena su brojna stručna ispitivanja i istraživanja objekta što je, prema riječima ravnateljice Direkcije za očuvanje kulturnih dobara Nikoline Radić Štivić u konačnici, omogućilo uspješnu pripremu projekta za prijavu na natječaj

– Očito je da se naš pristup obnovi kulturne baštine pokazao ispravnim te su konačno valorizirana sva istraživanja i pripremni radovi, posebno u palači Šećerane čija će raskoš i ljepota zahvaljujući cjelokupnoj obnovi objekta konačno biti dostupna stručnoj, ali i široj javnosti.

Kulturne atrakcije

Ivan Šarar siguran je da će i Palača šećerane i

Galeb postati nove riječke kulturne atrakcije / Foto Sergej DRECHSLER

.

Kad je riječ o Galebu, ideja je, kaže, transformirati ga u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o režimu i vremenu koje i danas simbolizira i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije već bitno šire, ali i priču o povijesti pomorstva budući da je Galeb izuzetno zanimljiv i u tom smislu.

Izgrađen je u Italiji 1938. kao brod za prijevoz banana, a prvotno mu je ime RAMB III. Početkom 2. svjetskog rata pretvoren je u talijanski ratni brod, a kraj rata je dočekao kao njemački minopolagač »Kebitz«. U međuvremenu je preživio torpediranje u Libiji iz koje je bez pramčanog dijela uspio doploviti do Trsta, da bi u studenom 1944. bio potopljen u savezničkom bombardiranju Rijeke. Nakon Drugog svjetskog postao je školski brod za obuku kadrova Jugoslavenske ratne mornarice, a zatim i reprezentativno plovilo doživotnog predsjednika, šefa partije i vrhovnog komandanta bivše Jugoslavije koji s Galebom posjetio 33 europske, afričke i azijske države i na njemu ugostio brojne državnike.

Osim muzejskog dijela i javnog prostora koji zauzima približno 4.000 četvornih metara, dio broda bit će u smještajnoj i ugostiteljskoj funkciji ali u bitno manjem obimu od tek 1.000 četvornih metara, napominje Šarar.

Kad je riječ o Galebu, ideja je transformirati ga u muzej / Foto Vedran KARUZA

Preuređenje Galeba u muzej bit će četvrta prenamjena broda, a u sklopu postava posjetitelju će biti prikazano kako je izgledao u svim svojim razdobljima.

Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod i ono što je sačuvano od njegove izvornosti, a osim brodske infrastrukture oplemenit će ga izložbe koje su usmjerene na prikaz dinamične povijesti Galeba i grada Rijeke.

Predstave i tribine

Fundus muzeja čini sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate.

Brod će biti privezan u riječkoj luci i otvoren za posjetitelje i goste 365 dana u godini. Na njemu će se povremeno održavati i kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, videoprojekcije…

Od novih komercijalnih sadržaja planirani su hostel, restoran i kafić, a funkciju će biti ponovno stavljeni pekarnica, slastičarnica i brijačnica koje su postojali u Titovo doba.

Najluksuzniji dio broda koji će biti opremljen najluksuznijim materijalima nalazi se na petoj, šetnoj palubi. Tu se nalaze Titov i Jovankin apartman povezani zajedničkim salonom, apartman za goste, blagovaonica i veliki salon za prijeme, garderoba, spavaonice.

Ova je zona u cijelosti zaštićena, kao i komandni most, te strojarnica s originalnim Fiatovim motorima iz 1930-ih.

U nekadašnjoj blagovaonici za goste prikazivat će se imaginarna večera najviših poznatih uzvanika, aplicirana na veliki stol – tko je tu sjedio, što su jeli i slično. U kuhinji će posjetitelji moći kombinirati sastojke pomoću Titove kuharice i virtualno kuhati, uz miris najfinijih jela koja su se pripremala na brodu.

U privatni salon planira se vratiti televizor kakav je nekad postojao, kako bi posjetitelji mogli gledati filmove koje je gledao Tito, a predviđeno je i vraćanje kino projektora i radio aparata u veliki salon za goste. Tu bi se povremeno mogle organizirati filmske projekcije .

Unutar postava bit će predstavljen i rad arhitekta Zorka Laha koji je s puno pažnje, decentno, bez ikakvog traga razmetljivosti i na najvišoj oblikovnoj razini dizajnirao interijer broda, kaže Nikolina Jelavić Mitrović.

Važan dio bio postava bit će posebno projektiran zvuk za svaku od osam paluba ovisno o njezinoj prvotnoj namjeni. Ideja je da se posjetitelj pri posjetu brodu osjeća kao u vremenu dok je brod bio u funkciji školskog broda i jahte. Otvorenim palubama vratit će se stari sjaj obnovom drvenog poda od tikovine, rasvjete i tende uz suvremene muzeološke dodatke.

Ulaz u brod nalazi se na četvrtoj palubi na koju se dolazi pomoću rampe, tako da će pristup ovoj palubi, biti moguć invalidskim kolicima. Postav će biti prilagođen i slijepim osobama.

Dolaskom na glavnu palubu posjetitelj će moći odabrati odlazak u komercijalni ili muzejski dio gdje može odabrati četiri rute kretanja. Posjetitelji kulturnih sadržaja moći će slobodno posjetiti komercijalne prostore, dok posjetitelji komercijalnih sadržaja neće moći posjetiti prostore kulture bez kupljene ulaznice koja će vrijediti i za posjet Muzeju grada.

Dio svih režima

Grad Rijeka je, podsjeća gradonačelnik, brod Galeb kupio na javnoj dražbi, za relativno male novce, i to zbog činjenice da je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, ali i brod zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku. Međutim, ne umanjuje ni značaj Titove uloge.

Uz EU sredstva novi život upravne zgrade riječke Rafinerije šećera / Foto Sergej DRECHSLER

– Iako je Galeb specifičan po mnogočemu, svoju slavu prvenstveno duguje činjenici da ga je za svoja putovanja rado i često koristio Josip Broz Tito i na njegovim palubama primao i ugošćavao sve tada relevantne svjetske državnike, njih više od 70, ali i holivudske glumce poput Sofije Loren, Elisabeth Taylor ili pak Richarda Burtona. Brod se veže i uz pokret Nesvrstanih odnosno uz tadašnju politiku nesvrstavanja uz bilo koji od svjetskih političkih blokova. Tito je, bez ikakve sumnje, značajna povijesna figura i to ne samo u Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše Jugoslavije već se radi o svjetski poznatom i priznatom državniku, što potvrđuje i stalan interes svjetskih medija za Galeb, pa tako i Rijeku. Stoga uopće ne sumnjam da će upravo činjenica da se Galeb veže uz njegovo ime, budućem muzeju dati posebnu atraktivnost.

Ipak, Grad Rijeka kroz projekt Europske prijestolnice kulture Galeb neće interpretirati kroz idolopoklonstvo Josipu Brozu Titu već će progovoriti o svim društvenim režimima kojima je Rijeka pripadala kroz svoju burnu povijest, zaključuje gradonačelnik . Galeb je bio dio svih režima 20. stoljeća i zato postaje muzej u kojem će brod imati glavnu ulogu.