OPATIJA – Raskošno zelenilo, otmjeno cvijeće poput kamelija koje cvatu i kada je najhladnije, ali i prekrasna, često stoljetna divovska stabla, zaštitni su znak opatijske rivijere. Možda će se najprije pomisliti na palme, pinije i hrastove te gorostase koji na našoj rivijeri rastu uz samo more i ima ih na Lungomareu, no tu su još, prema popisu koji su napravili unutar tvrtke Parkovi, i agave, javori, bršljani, lipe, božikovine, žutike, breze, šimširi, kalikantusi, drenovi, čempresi, vrijesovi, bukve, cikasi, lovori, ljiljani, magnolije, mimoze, dudovi, banane, noćurci, masline, pitospore, ruže, ljubice, rutvice, metlike, tise i još mnoge druge vrste bez kojih su perivoji, šetnice i okućnice hotela nazamislivi.

»Se su potaracali«

Ponosno na svu vegetaciju, među kojom se jedno legendarno stablo staro 138 godina koje raste u opatijskom parku svetog Jakova nedavno natjecalo i za titulu najljepšeg stabla u Hrvatskoj, a bio je to atlaski cedar, domicilno stanovništvo je vrlo osjetljivo na zvuk pile »motorke«. Kada utvrde da je »motorka« aktivirana ne zbog pripreme ogrjeva, već zbog određenih radnji na nekome od stabala iz susjedstva, odmah se upale »dežurni alarmi« te počinju pozivi nadležnima i kritike, ponekad i vrlo oštre. Drugim riječima, sječa u Opatiji nije dobrodošao pojam, a naročito u zadnjim godinama kad se uslijed izuzetno rasprostranjene izgradnje višestambenih objekata posjeklo mnoga stabla, o nižim grmovima i drugom zelenilu i cvijeću da se i ne govori. Rekli bi domaći ljudi, »se su potaracali«. Rekli bi i još dosta grubljih riječi, a one kojima čak nije mjesto u novinama u slučaju kada se previše razrijede »javorike« ili odluči odrezati neko oboljelo stablo poput primjerice dvije pinije koje su rasle blizu mora, jedna uz obalni put i druga na Slatini gdje su nadležni odmah posadili novu, mladu piniju. Niti rezidba crnika na Slatini nije prošla bez komentara i »in memoriama« mnogih koje takvi prizori užasavaju.

– Zelene oaze nestaju, a mastodonti rastu. S tugom se prisjećamo jedne od najpoznatijih Gervaisovih pjesmica sa stihovima »pod Učkun kućice bele, miće kot suzice vele« – negoduju građani koji su svjedoci činjenice da nekadašnja »perla Jadrana« u arhitektonskome ruhu kakvog je tada imala, nepovratno nestaje i pretvara se u gradić mnogih nenaseljenih, a ponegdje i nedovršenih, velikih zgrada »bez duše«. Uvijek se u pravilu obećava i najavljuje sadnja novih biljnih kultura, no gorko je pravilo da ni jedno stablo ne može biti »još starije« od svog prethodnika… A ljepše? Hm…

Preživio grom

I baš u susjedstvu rodne kuće Drage Gervaisa, rekli bi »njegovi Opatijci« Dragota Gervaisa, nedavno je došlo do opsežnih radova na jednome stablu koje bi, prema procjenama, moglo spadati među starija u gradu. Nije plemenito niti neuobičajeno, ali je na neki način »naše«, a radi se o ogromnom divljem kestenu (Hippocastanaceae), jednoj od brojnih biljnih vrsta koje krase opatijske zelene površine, a može se pohvaliti svojom dugovječnošću i izdržljivošću. Baš kao i već spomenuti divovski cedar iz parka svetog Jakova i ovaj je kesten svojevremeno nastradao od udara groma, no, opet po uzoru na parkovnog ljepotana, i ovaj je gorostas s gornje, Nove ceste, uz pomoć ljudskih ruku tu nedaću preživio. Tada su mu grane skraćene, ali su narasle nove, mlade i danas je to stablo, u ovo doba godine bez listova, ponovo vrlo visoko. Orezivanje je uz pomoć dizalice s košarom trajalo puna dva dana jer posao nije bio lagan, a kada je započelo drugo jutro uz zvuk »motorke«, cijeli je kvart već bio »na nogama«.

Odgovore na temu sudbine »divega kostanja« potražili smo kod nadležnih u Parkovima i baš su onakvi kakve su starosjedioci i priželjkivali – stari divlji kesten, »naš kostanj«, je i dalje zdravo stablo i neće biti posječeno. Ali da bi i dalje bilo lijepo i zdravo, trebalo je realizirati sanitarnu sječu prema pravilima struke te spriječiti moguće nezgode i lomove grana uslijed nevera. Nadležna komisija je izašla na teren i utvrdila da se dio krošnje treba urediti, stare grane odrezati i ovo lijepo listopadno drvo oblikovati. Naime, radi se o vrsti koja među prvima započinje pupanje, pa je i grane trebalo na vrijeme skratiti. Stari kesten je sada u redu, bez lišća izgleda ogoljelo, no i to će se uskoro promijeniti, a iz Parkova su najavili da će struka i dalje pratiti njegovo zdravstveno stanje i na vrijeme reagirati osim na one slučajeve koje sami uoče i na sve one situacije na koje ukažu sami građani.