“Obraćamo Vam se u ime naše stranke, Udruge proizvođača istarskog pršuta i drugih tradicijskih proizvoda od svinjskog mesa, Šetalište pazinske gimnazije 3, Pazin (dalje u tekstu: »naša stranka«).Ovim putem, u ime naše stranke, sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o medijima, zahtijevamo objavu ispravka informacija iz članka objavljenog pod naslovom »Znamo li što jedemo? Istarskom pršutu markica izvornosti čak i ako je od nizozemskih svinja«, autora Edija Prodana, koji je na internetskom portalu Novog lista objavljen 5. veljače 2017. u 12:12.Članak je trenutno dostupan i u rubrici Tjedni izbor.

U tom su članku navedene sljedeće netočne i neutemeljene informacije na koje se odnosi ovaj zahtjev za ispravak:1. Već u samom naslovu članka navedeno je da istarski pršut s markicom izvornosti može biti proizveden od nizozemskih svinja, 2. Zatim, u trećem odlomku pod podnaslovom »Na ruku velikima« navodi se: »Jer zakonodavstvo dozvoljava da pečat autohtonosti nosi primjerice pršut čija je sirovina došla iz Nizozemske ili Mađarske. Pa se tako, najčešće, kod naručivanja autohtonih »istarskih« … pršuta zapravo konzumira meso – nizozemskih svinja. Koje je samo »autohtono« obrađeno u Hrvatskoj. Naravno da je lukavo europsko zakonodavstvo to predvidjelo, jer ima moćno svinjogojstvo s nemalim viškovima, pa se bez problema dobiva »markice izvornosti« bez obzira što je »izvornost« namirnice po prilici 1,5 tisuća kilometara daleko od mjesta njezine konzumacije«. 

Pogrešna je i potpuno neutemeljena informacija da istarski pršut s markicom (oznakom izvornosti) može biti proizveden od nizozemskih svinja, da se kod naručivanja takvog proizvoda najčešće konzumira meso nizozemskih svinja koje je samo obrađeno u Hrvatskoj i da je takva mogućnost predviđena odnosno dozvoljena »lukavim europskim zakonodavstvom«. U nastavku iznosimo činjenice kojima se sporni navodi pobijaju. Istarski pršut zaštićena je oznaka izvornosti proizvoda u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća 1151/2011 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (dalje u tekstu: »Uredba«) temeljem koje je oznaka izvornosti registrirana i koja se neposredno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. 

Kao oznaka izvornosti proizvoda može se, prema čl. 5. Uredbe, zaštititi isključivo naziv kojim se označava proizvod koji potječe iz određenog mjesta, regije, ili u posebnim slučajevima države, čija kvaliteta ili karakteristike u bitnome ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području.

Iznimno je moguće da sirovina za proizvod zaštićen oznakom izvornosti dođe iz šireg zemljopisnog područja, ali samo ako su za to ispunjeni sljedeći uvjeti: (i) ako je to područje jasno definirano, (ii) ako u njemu postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovine, (iii) ako postoje sustavi kontrole koji osiguravaju ispunjenje tih uvjeta te (iv) ako se radi o oznaci izvornosti koja je kao oznaka izvornosti bila zaštićena u zemlji podrijetla prije 1. svibnja 2004. 

Oznaka izvornosti u skladu sa specifikacijom

Zaštićena oznaka izvornosti mora biti u skladu sa specifikacijom proizvoda kojom se točno definira područje proizvodnje kao i područje podrijetla sirovine koje se od tog područja može iznimno razlikovati u skladu s ranije navedenim uvjetima.Specifikacijom se također detaljno opisuju svojstva proizvoda i metoda njegovog dobivanja. Specifikacija oznake izvornosti »istarski pršut« (zajedno s pripadajućim prilozima) javno je dostupna na stranicama Ministarstva poljoprivrede putem sljedeće poveznice http://www.mps.hr/default.aspx?id=8112 , (dalje u tekstu: »Specifikacija«) između ostalog i kako bi se potrošači i druga zainteresirana javnost, uključujući i medije, mogli informirati o tome odnosno provjeriti koje sve pretpostavke neki proizvod mora ispunjavati da bi mogao biti označen oznakom »istarski pršut«. 

Pod točkom 3.1 predmetne Specifikacije definirano je područje proizvodnje sirovine za istarski pršut i to tako da ono obuhvaća područje proizvodnje istarskog pršuta (hrvatski i slovenski dio Istre), kopneni dio Primorsko-goranske županije te još dvanaest taksativno navedenih (kontinentalnih) hrvatskih županija.To znači da sirovina za istarski pršut, suprotno navodima iz spornog članka objavljenog u Vašim novinama, ne može doći iz Nizozemske ili Mađarske. Ona može potjecati samo iz Istre (hrvatskoj i slovenskog dijela) te spomenutih hrvatskih županija. Dobava sirovine iz tih hrvatskih županija, moguća je zato što su ispunjeni svi ranije navedeni uvjeti u skladu s kojima je iznimno moguće imati šire zemljopisno područje dobave sirovine. To uključuje i činjenicu da je oznaka izvornosti »istarski pršut« bila kao takva zaštićena u Hrvatskoj prije 1. svibnja 2004. te postojanje strogih sustava kontrole.

Nadzire se svaka faza proizvodnje

Isto tako, nadležna, neovisna i akreditirana certifikacijska tijela nadziru i kontroliraju svaku fazu proizvodnje sirovine i proizvoda, te putem sustava sljedivosti provjeravaju podrijetlo i ispunjenje svih drugih uvjeta iz Specifikacije, koju je potrebno poštovati u svakoj fazi proizvodnje, pa tako i tijekom uzgoja životinja.Primjerice, kako je propisano pod točkom 4. Specifikacije, podrijetlo svinja mora biti iz poznate matice, svinje moraju biti označene, evidentirane u zasebnim evidencijama uzgajivača te prilikom ulaska u tov, tijekom cijelog životnog vijeka svinja prati se sljedivost i podrijetlo hrane za tov itd. Stoga, oznaka izvornosti se ne može dobiti bez problema bez obzira što je »izvornost« po prilici 1,5 tisuća kilometara daleko od mjesta njezine konzumacije“.  Naša stranka je podnositelj zahtjeva za zaštitu oznake izvornosti istarski pršut.

Temeljem čl. 45. Uredbe, kao skupina definirana Uredbom, naša stranka ima pravo, između ostalog, poduzeti mjere za osiguranje odgovarajuće pravne zaštite za zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljo­pisnog podrijetla i prava intelektualnog vlasništva koja su s njima izravno povezana; razvijati informativne i promidžbene djelatnosti koje su usmjerene na obavješćivanje potrošača o svojstvima koja proizvodu dodaju vrijednost; poduzeti mjere za poboljšanje vrijednosti proizvoda, te, kada je potrebno, poduzeti korake za sprječavanje ili suzbijanje svih mjera koje su, ili bi mogle biti, kritične za narušavanje ugleda tih proizvoda. 

Naša je stranka, zajedno s ostalim sudionicima u postupku zaštite oznake izvornosti, kako sa hrvatske tako i sa slovenske strane, uložila iznimne napore da bi istarski pršut/istrski pršut bio zaštićen oznakom izvornosti i to praktički kao jedini prehrambeni proizvod zaštićen oznakom koja se nalazi na teritoriju dviju država članica EU, Hrvatske i Slovenije.

 Objavljivanjem pogrešnih, netočnih i neprovjerenih informacija navedenih u spornom članku, vrijeđaju se prava i interesi naše stranke i njenih članova, proizvođača istarskog pršuta. Takav vid objavljivanja može nanijeti značajnu štetu samom proizvodu čija proizvodnja i prodaja stalno rastu zahvaljujući, između ostalog, iznimnoj kvaliteti i vrlo strogim sustavima kontrole podrijetla i proizvodnog postupka u svim fazama te činjenici zaštite oznakom izvornosti.

Isto tako, sporne informacije čine štetu ugledu samog proizvoda među potrošačima, konzumentima istarskog pršuta, koji se, nakon što pročitaju članak o kojem je riječ, mogu osjetiti izigranima i prevarenima, što će se zasigurno odraziti prilikom njihove sljedeće kupnje odnosno naručivanja proizvoda o kojem je riječ. Imajući sve navedeno u vidu, sukladno članku 40. i dalje Zakona o medijima, zahtijevamo da objavite ovaj ispravak objavljene informacije na isti način kako je netočna i nepotpuna informacija objavljena i to u cjelovitom obliku, a sve kako bi se javnost objektivno informirala o svemu gore navedenom i kako bi se šteta nastala našoj stranci pokušala umanjiti predmetnom objavom”, piše odvjetnik Ivan Ćuk, uime Udruge proizvođača istarskog pršuta i drugih tradicijskih proizvoda od svinjskog mesa.