SDP se odjednom našao u politički dosta neugodnoj i potpuno apsurdnoj situaciji. Najjača oporbena stranka odlučila je podržati svih deset kandidata za Ustavni sud koji su usaglašeni s HDZ-om i samo zbog toga će taj izborni proces biti uspješno završen.

Desna opozicija u njemu od početka ne sudjeluje, a lijeve i centrističke stranke, koje su bile uključene u pregovore s HDZ-om, sada osporavaju neke kandidate, konkretno Antu Galića i Dražena Bošnjakovića, i ne žele za njih glasovati.

Kada bi jednako SDP postupio, propao bi postignuti dogovor i Ustavni sud ostao bi na samo tri suca, Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu. Dakle, Možemo!, Centar i Dalija Orešković praktično su izašli iz procedure izbora ustavnih sudaca, sasvim je nevažno što su zastupnici tih opcija spremni dati glas dijelu kandidata koje je predložio HDZ.

Čim Galić, a na inzistiranje HDZ-a je određeno da se baš o njemu prvom glasuje, ne bi prošao, dalje se niti ne bi glasovalo. Istovremeno, iako SDP jedini u ovom slučaju u cijelosti surađuje s HDZ-om, zbog čega trpi optužbe da opet trguje s tom strankom, meta je i žestokih uvreda premijera Andreja Plenkovića.

Dnevni red

Razlog je traženje SDP-a da se odgodi za danas predviđeno glasovanje o prijedlogu opoziva predsjednika Vlade, kako se ono ne bi održalo isti dan kada i izbor sudaca Ustavnog suda. Socijaldemokrati smatraju da za njih ne bi percepcijski dobro izgledalo ako bi bio odbijen njihov zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Plenkoviću, a da oni, unatoč tome, malo kasnije udruženi s HDZ-ovcima donose odluku o ustavnim sucima.

No, HDZ-ovi čelnici, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a još manje Plenković, nemaju razumijevanje za ideju SDP-a da se sljedeći tjedan glasuje o opozivu. Neće doći do promjene plana glasovanja i sada je na potezu SDP.

– Mi, jer HDZ nije prihvatio naš prijedlog, sigurno nećemo u petak glasati o sucima Ustavnog suda. Oni neće biti izabrani, ali bit će u utorak ili idući petak, neće se do tada ništa strašno dogoditi. Makar u subotu prestaje mandat desetero sudaca, rekao nam je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Foto Patrik Macek/PIXSELL

Prethodno je predsjednik Vlade poručio da ne namjerava odstupiti niti milimetra od onoga što je za danas zacrtao.

– Prema dnevnom redu u Saboru će se prvo glasati o povjerenju Vladi, zatim o imenovanju nove ministrice zdravstva Irene Hrstić, treće o državnom proračunu za 2025., a onda će se vidjeti hoće li se gospoda pojaviti i može li biti 101 glas za sve suce Ustavnog suda, naglasio je Plenković.

No, on također mora razmišljati o tome što dalje. Jučer je premijer izjavio da će, ako se ne izglasuju ustavni suci, »zbog političke neodgovornosti, nezrelosti, malicioznosti i doslovno prestravljenosti SDP-a time što će im kazati ‘velikani hrvatske politike’, poput Bulja, Grmoje i ostalih iz Mosta«, biti »eventualna kriza« za koju će odgovoran biti isključivo SDP. Ali, znakovito je dodao da će se ta kriza – premostiti.

Realno je očekivati da će do toga doći tako što će se suci Ustavnog suda izabrati već u utorak, prvog dana zasjedanja Sabora idući tjedan, ili u petak kada je posljednje glasovanje prije jednomjesečne stanke.

Može li Plenković, ako danas ne uspije glasovanje o ustavnim sucima, reći da ga onda uopće neće biti? Vjerojatno ne, ali valja podsjetiti da je, u danima kada se približavao istek mandata desetero sudaca, bilo spekulacija da bi se njima mogao još produljiti mandat u slučaju neizbora novih.

Kandidat za Ustavni sud Mato Palić napisao je i pravnu podlogu za takvo produljenje mandata. Za pretpostaviti je da Plenković ipak neće posegnuti za ovakvim ili nekim sličnim rješenjem i da će se ovu krizu premostiti izglasavanjem ustavnih sudaca s odgodom od nekoliko dana.

Neuslišena molba

Ali, premijer je jako zaoštrio retoriku prema SDP-u. Kazao je za Arsena Bauka i Sinišu Hajdaša Dončića da trabunjaju, da pokazuju znakove neurotičnosti i da on ima posla s »neuračunljivim ljudima«, a zato što su poželjeli da se pomakne glasovanje o opozivu.

– Navodno je Hajdaš Dončić rekao da mu se gadi biti s nama u sobi i razgovarati. Gadi se i meni, da budemo sasvim otvoreni, pogotovo nakon ovakvih situacija, zaključio je Plenković.

SDP-ovci su jučer objašnjavali da su već ranije Ivanu Malenici, predsjedniku Odbora za Ustav, rekli da prenese onima koji odlučuju, njihovu molbu da se razdvoji glasovanje o opozivu i o ustavnim sucima te da su u javnost izašli s tim svojim prijedlogom kada nisu dobili nikakav odgovor.

Ipak, možda je nazanimljivije što je jučer izašlo iz SDP-a bila Baukova saborska rasprava u kojoj je ponudio obrazloženje zašto on s kolegama mora dići ruku i za Galića i za Bošnjakovića, a zastupnici ostatka lijevo-liberalne opozicije ne.

– Mi nemamo tu mogućnost da ovom pristupimo kao u samoposluzi, da glasamo samo za neke kandidate jer bi to dovelo do prekida glasanja. Neki drugi taj luksuz imaju i očito danas, neću reći uživaju u njemu, nego koriste ga. Što se mene tiče, neka tako i ostane, da mi i dalje nemamo taj luksuz jer smo najveći, a ovi drugi da ga imaju jer su nešto manji, rekao je Bauk.

Galić: S Rimac sam razgovarao samo o seminarima

Ante Galić je u svojstvu kandidata za Ustavni sud, odgovarajući na pitanja zastupnika na sjednici Odbora za Ustav 21. listopada, iznio svoju verziju komunikacije s Josipom Rimac, zbog koje sada dio lijevo-liberalne oporbe ne želi glasovati za njega.

Nitko od prisutnih zastupnica Možemo! nije ga tada pitao o tome nego Dalija Orešković. Josipu Rimac je 2018. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo s četiri tisuće kuna jer nije ispravno ispunila imovinsku karticu. Ona se nije složila s tom sankcijom i žalila se Upravnom sudu, a u drugom stupnju je njezin predmet došao na Visoki upravni sud.

Foto Goran Stanzl/PIXSELL

– Evo me. Ti vidi kada ti paše da se vidimo, ja ću se prilagoditi, Whatsapp poruka je koju je u to vrijeme Josipa Rimac napisala Galiću, a ostala je u njezinom mobitelu koji su joj oduzeli istražitelji i kasnije je dospjela u javnost.

Galić joj je odgovorio »OK. L.P«. Isti dan je Josipa Rimac svoju odvjetnicu Željku Gulišiju izvijestila: »Danas ću se naći s predsjednikom Visokog upravnog suda«, a potom ju je i još pitala »Jel se mi sad žalimo Upravnom sudu ili Visokom upravnom sudu na odluku povjerenstva«.

Međutim, Galić je, odgovarajući Daliji Orešković, tvrdio da nikad nije s Josipom Rimac razgovarao o njezinom sporu s Povjerenstvom. Na svakom je da, u kontekstu ovih poruka, sam procijeni koliko je bio uvjerljiv u tome.

– Početkom 2018. bio sam pozvan na sastanak u Ministarstvu uprave, bili su tamo i stručni ljudi i razgovaralo se o unaprjeđenju edukacije službenika. Tada sam upoznao Rimac. Rekla je da bismo nešto organizirali, bio sam prilično rezerviran jer smo mi već imali puno obveza.

Izrazio sam sumnju koliko će sudaca iz upravnih sudova biti spremno uključiti se jer su zauzeti. Bilo je ipak to savjetovanje pred stotinjak ljudi u Opatiji. Ona je imala ambiciju to proširiti, da se više uključimo, da animiram suce, da organiziramo neke radionice.

Međutim, ja sam za lipanj 2019. dogovorio skup sa Saveznim upravnim sudom Njemačke i Pravnim fakultetom u Rijeci i bilo je to neizvedivo. Ona to nije baš dobro prihvatila, zvala je mene više puta da se sastanemo.

Ne mogu o njoj ništa loše reći, bila je kulturna, ljubazna, nikakve stvari nije tražila, nikakve intervencije. To je bilo to, nije bilo riječi o nekom njezinom predmetu. Ja sam se, kada je to izašlo, zainteresirao što je bilo s tim predmetom, riješen je tako da je na prvom stupnju uvažena njena tužba, tu odluku je potvrdio Visoki upravni sud, a onda i vijeće od pet sudaca Vrhovnog suda.

Dakle, tri instance. Nikakve razgovore i kontakte oko toga s Rimac nisam imao, samo o edukaciji službenika, ispričao je Galić na saslušanju na sjednici Odbora za Ustav.