Prošle godine je na autocestama u Hrvatskoj oboren apsolutni rekord u prihodima od naplate cestarine, te su HAC i ARZ ostvarili utržak od 2,186 milijardi kuna, što je čak osam posto više nego prethodne godine, pa je zarada povećana za 162 milijuna kuna. Hrvatska je imala ukupno 60,148 milijuna vozila na autocestama, odnosno čak 4,67 milijuna vozila više nego 2015. godine, a najprometnija autocesta je Bregana – Zagreb – Lipovac (A3) sa 16,77 milijuna vozila, nakon čega slijedi autocesta Rijeka – Zagreb (A6) sa 16,33 milijuna vozila i autocesta Zagreb – Split – Ploče (A1) sa 13,33 milijuna vozila. Ovo su ujedno i jedine tri autoceste u Hrvatskoj koje imaju godišnji promet veći od 10 milijuna vozila. Poredak po prihodu je donekle drugačiji zbog dužine pojedinih dionica, pa je tako na prvom mjestu po prihodu ponovo autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac sa 807,4 milijuna kuna, a na drugom autocesta Zagreb – Split – Ploče sa 598,4 milijuna kuna, dok treće mjesto zauzima autocesta Rijeka – Zagreb sa 499,97 milijuna kuna.

Najviše u kolovozu

Rješavanje viška

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić naglašava kako postoji dobra volja sindikata u smislu participacije u restrukturiranju, ali također dodaje kako višak blagajnika nije toliko velik i može se govoriti o 100 do 200 djelatnika, koje treba postupno zbrinjavati ili prekvalificirati u razdoblju od iduće četiri do šest godina.

– Za nas nikakva monetizacija ili »outsourcing« ne dolaze u obzir. Umjesto toga predlažemo osnivanje interne burze rada, koja bi se odnosila na djelatnike državnih poduzeća i funkcionirala na način da višak ljudi u jednoj tvrtki možemo preusmjeriti u drugu državnu tvrtku. Primjerice, znamo da predstoje veliki projekti u željeznici, a u HAC-u, ARZ-u i drugim cestarskim tvrtkama imamo iskusne i kvalificirane djelatnike koji će biti potrebni u željezničkom sektoru. Otpremnine mogu biti riješenje, ali nama nije cilj opterećivati državni proračun već sačuvati što veći broj radnih mjesta. O takvoj internoj burzi rada već duže pregovaramo s predstavnicima Ministarstva prometa i mislim da smo tu na pragu određenih rješenja. Imali smo i u mandatu bivšeg ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića takav dogovor, ali je samo pet do šest radnika na taj način prešlo iz jedne državne tvrtke u drugu. Sada bi to morao biti daleko veći broj. Samo u resoru prometa imamo HŽ, HAC, županijske uprave za ceste, ARZ, Jadroliniju, Hrvatsku poštu, zračne luke, lučke uprave, a bilo bi moguće uključiti i druge državne tvrtke, primjerice Hrvatske šume ili HEP. No, takav potez je na Vladi. Ovaj model sigurno iziskuje više rada, ali je također realno očekivati i povlačenje europskih sredstava za prekvalifikaciju djelatnika, koji u slučaju prelaska iz jedne u drugu državnu tvrtku ne bi dobivali otpremnine, ali bi sačuvali radno mjesto – ističe Stanić.

Zanimljivo je također da se u HAC-u bilježi i značajno povećanje teretnog proveta po stopi od gotovo 12 posto, što djelomično upućuje i na trend povećanja gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Ipak, razlog je svakako i povećanje tranzitnog prometa, pogotovo na pravcu ionako najprometnije autoceste Bregana – Zagreb – Lipovac, gdje se dio teretnog prometa preselio iz Austrije i Mađarske na pravac kroz Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.