Nakon porezne reforme, čija je primjena započela s prvim danom ove godine, Vlada Andreja Plenkovića usvojila je na prvoj ovogodišnjoj sjednici Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva koji bi, prema najavama potpredsjednice i ministrice gospodarstva Martine Dalić, poslovnom sektoru već tijekom ove godine trebao uštedjeti do 1,5 milijardi kuna.

Riječ je o ukupno 104 mjere kojima se planiraju pojeftiniti administarativni troškovi poslovanja, ali i pojednostaviti sadašnja džungla zakonskih propisa i procedura. Većina tih mjera »zacrtana« je za realizaciju tijekom prve polovine godine, a u prilog tome da nije riječ samo o popisu dobrih želja, ministrica Dalić tvrdi da je sve iskoordinirano i usklađeno s drugim ministarskim resorima.

Restriktivni kriteriji

Sastavni dio ovog Akcijskog plana jesu i mjere liberalizacije tržišta profesionalnih i poslovnih usluga slijedom Direktive o uslugama EU-a, pri čemu je zasad najviše pozornosti izazvala najava ukidanja sadašnjeg ograničenja broja autoškola, a u povijest bi trebala otići i propisana minimalna tarifa nastavnog sata, što znači da bi se cijene osposobljavanja kandidata za vozače ubuduće slobodno formirale, prema tržišnim mehanizmima. Ova liberalizacija otvaranja i poslovanja autoškola izgledno će dovesti do jeftinijih usluga, premda su se stručnjaci u prvim reakcijama podijelili oko toga hoće li jedna od posljedica biti i pad kvalitete autoškola.

Čini se da Ministarstvo unutarnjih poslova i nema nekog izbora oko dokidanja sadašnjih restriktivnih kriterija za davanje odobrenja za pružanje usluga autoškola, kao i u regulaciji njihovih cijena s obzirom na to da Europska komisija nije uvažila argumente i odgovor MUP-a, već je pokrenula sudski postupak protiv Hrvatske zbog povrede prava EU-a. Zato je ministar Vlaho Orepić lani u rujnu pokrenuo postupak usklađenja s ovom Direktivom EU-a, a očekuje se da bi se prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama mogao naći u Vladinoj proceduri najkasnije do konca ožujka ove godine.

Minimalna cijena satnice

Direktiva o uslugama razlogom je da se u Vladinom Akcijskom planu nalaze i mjere usmjerene prema odvjetništvu, pa bi se tako, s jedne strane, odvjetnicima ukinula postojeća ograničenja u reklamiranju, oglašavanju i tržišnoj komunikaciji, a dokinula bi se i sadašnja propisana minimalna cijena satnice od 250 kuna za izvansudske odvjetničke usluge. Premda i sada odvjetnici mogu ugovoriti i nižu cijenu od one propisane tarifom, bilo kakva regulacija cijena i izračuna naknada na bilo koji način i u bilo kojem nazivu kroz fiksne minimalne ili maksimalne tarife smatra se protivnom EU Direktivi o uslugama, koja zagovara potpuno slobodno formiranje cijena. Vladin plan je da to dođe »na tapet« u trećem tromjesječju, odmah nakon skupštine Komore koja se redovno održava u srpnju, s obzirom na to da je za obje ove mjere potrebna odluka tog tijela.

Građane i gospodarstvenike svakako bi trebalo razveseliti da Vlada planira preispitati i sniziti cijene javnobilježničkih tarifa, i to temeljem novog Zakona o javnom bilježništvu koji bi Ministarstvo pravosuđa, prema hodogramu aktivnosti za ovu godinu, trebalo u drugom tromjesečju uputiti u proceduru, dok je njegovo stupanje na snagu predviđeno početkom 2018. godine.

Među prvima koji bi trebali osjetiti benefite liberalizacije tržišta poslovnih usluga jesu revizori, s obzirom na to da bi kroz novi Zakon o reviziji, kako je najavljeno, do konca ožujka ove godine trebalo biti ukinuto vremensko ograničenje trajanja revizorskog ovlaštenja, uz smanjenje obvezne prethodne prakse sa šest na tri godine, a dokinula bi se i odredba prema kojoj revizor može osnovati samo jedan revizorski ured. U planu je i da se do konca trećeg kvartala za minimalno 30 posto smanje cijene ispita i obveznih članarina pri strukovnim komorama za porezne savjetnike i revizore, kao i obvezna članarina Odvjetničkoj komori.

Jednostavnije poslovanje

Vladinim akcijskim planom smanjenja administrativnih troškova i pojednostavljena poslovanja gospodarstvenicima odabrano je osam područja u kojima je procijenjeno da postoje značajna opterećenja za gospodarstvo i koje su konzultirane sa Europskom komisijom u sklopu Europskog semestra. Sadašnji trošak tih područja, prema Standard Cost Modelu, penje se na nešto iznad pet milijardi kuna, a planiranim mjerama procjenjuje se ušteda do 1,5 milijardi kuna.

Najveća financijska rasterećenja planirana su u segmentu zaštite na radu čijih bi 26 mjera poslovnom sektoru trebalo donijeti uštedu od gotovo 1,3 milijarde od sadašnjih 4,4 milijarde kuna troškova. Financijski »najteža« promjena čini to da će najveći dio poduzetnika, koji imaju do 50 zaposlenih, sada moći samostalno, putem on line aplikacije, izrađivati procjene rizika u području zaštite na radu, umjesto dosadašnjeg naručivanja vanjskih elaborata.

Samo od ove mjere Vlada očekuje uštede za gospodarstvo u iznosu od 450 milijuna kuna, a trebala bi se, kao i ostalih 25 mjera iz ovog područja, provesti najkasnije do polovine godine, odnosno tijekom drugog kvartala. Smanjuje se i učestalost održavanja odbora za zaštitu na radu s četiri na dva puta godišnje, a smanjit će se trošak edukacije osoba zaduženih za pružanje prve pomoći, tako da će umjesto jedne osobe za 20 radnika, biti propisana jedna osoba za 50 radnika.

Predviđen je i čitav niz mjera kojima se olakšavaju sanitarni i zdravstveni uvjeti poduzetnicima, a projekcije su da će se sa te stavke troškova poslovnom sektoru uštedjeti oko 97 milijuna kuna. Ministarstvo zdravstva ima zadatak provesti ih do kraja ožujka. Među najvažnijim novostima jest da će se sanitarni zdravstveni pregledi, umjesto dva puta godišnje, moći obavljati samo jednom na godinu, što već samo po sebi nosi uštedu od 83 milijuna kuna. Nadalje, za oko 15.000 radnika i njihove poslodavce koji rade u prometu originalno zapakiranih sredstava osobne higijene, neće više biti potrebno prolaziti zdravstvene i sanitarne preglede.

E-pokretanje poslovanja

Vladin je plan da se do kraja godine omogući pokretanje cjelokupnog procesa poslovanja trgovačkog društva elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata. Samo na ovoj elektroničkoj registraciji poduzetništvu bi se uštedjelo gotovo 21 milijun kuna. Prijava Poreznoj upravi i na obavezna osiguranja također bi trebala biti elektronička, kao i otvaranje računa u poslovnoj banci. Isto bi vrijedilo i za obrte, a sveukupna ušteda procjenjuje se na gotovo 49 milijuna kuna.

Pojednostavit će se i način evidentiranja radnog vremena, a članovi uprava i izvršni direktori oslobodit će se obveze da sami sebi blokiraju račun pri Fini zbog neisplaćene plaće. Isto tako, neće se od poduzetnika tražiti podaci koje država već ima. Ta odredba, koja već i danas postoji, ovim paketom mjera trebala bi se dodatno osnažiti.

Sektor trgovine i posredovanja u prometu nekretnina trebao bi jeftinije poslovati, uz e-dozvole za administrativni pristup djelatnostima. Trebala bi se sniziti i cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina sa sadašnjih 1.500 na 1.100 kuna. Iz Akcijskog plana može se iščitati kako je Ministarstvo gospodarstva već više puta slalo dopise Hrvatskoj gospodarskoj komori kojom se traži provedba te odluke, a zadnji rok koji je HGK-u postavljen je prvi kvartal ove godine.

Tek će se vidjeti hoće li se i ovaj put oglušiti, kao i što će biti s preporukom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja slijedom koje bi se cijena izobrazbe fizičkih osoba za energetsko certificiranje u području gradnje drastično smanjila sa sadašnje 4.000 na maksimalnih 1.700 kuna.