BUZET Novi broj istarskog narodnog kalendara »Franina i Jurina« za 2017. godinu u izdanju Izdavačkog poduzeća Reprezent iz Račica izašao je iz tiska u već uobičajenom terminu, s vrlo bogatim i zanimljivim sadržajem. Na 240 stranica kalendar donosi 65 tekstova četrdesetorice autora; svi su tekstovi ilustrirani fotografijama – knjiga sadrži ukupno 265 fotografija i drugih ilustracija, a uredio ju je dugogodišnji glavni urednik Miroslav Sinčić. Novi broj ovoga popularnog istarskog narodnog kalendara 63. je knjiga u 95 godina otkako je pokrenut.

U prvom, kalendarskom poglavlju predstavljena je ostavština Slavomira Cerovca – Mire Blažinčića što se čuva u Zavičajnom muzeju u Buzetu, a čini je više od 1.700 muzejskih predmeta razvrstanih u devetnaest zbirki. Posebno su zanimljive zbirke oružja, namještaja, satova, etnografskih predmeta, bukaleta, glačala, lula, tanjura i zdjela. To izuzetno bogatstvo etnografskog i kulturno-povijesnog nasljeđa predstavili su Miroslav Sinčić i Saša Nikolić kraćim opisima i velikim brojem fotografija raznih muzejskih predmeta raspoređenih po vrstama uz dvanaest kalendarskih mjeseci.

U najnovijem broju »Franine i Jurine« predstavljen je jedan od vrsnih istarskih likovnih umjetnika iz generacije koja je stasala šezdesetih godina prošloga stoljeća – grafičar, keramičar, slikar i kipar Milan Legović, svestran i plodan autor, koji je u pedeset godina svoga dosadašnjeg rada stvorio impozantan umjetnički opus. Umjetnik je, u povodu pedesete obljetnice umjetničkog rada, predstavljen s nekoliko kritičkih tekstova (Miroslava Sinčića, Daniela Načinovića, Jelene Lužine, Gorke Ostojić Cvajner i drugih) te većim brojem reprodukcija njegovih djela: grafika, reljefa, suvenira, skulptura i drugih radova izloženih u javnim prostorima.

Prošlost – tradicija – baština

U poglavlju »Obljetnice« predstavljen je još jedan likovni umjetnik iz Istre – Josip Diminić, zasigurno jedan iz samoga vrha suvremenih hrvatskih kipara. U povodu 80. godišnjice umjetnikova rođenja o njemu piše Marijan Milevoj.

U tom poglavlju Sinčić objavljuje i prilog uz 40. obljetnicu tiskanja »Istarske škrinjice« – etnografske knjige Jakova Mikca, te osvrt na književno djelo Drage Gervaisa u povodu šezdesete obljetnice njegove smrti. Uz obilježavanje 320 godina od pokretanja i 40 godina od obnavljanja barbanske Trke na prstenac osvrt je napisao Branko Blažina.

Pregled aktivnosti KUD-a »Ivan Fonović Zlatela« iz Kršana, uz 20. godišnjicu njegova utemeljenja, napisala je Rafaela Paliska, a prilog uz 70. godišnjicu osnutka KUD-a »Bratstvo« iz Marušića Zlatan Varelija.

Poglavlje »Prošlost – tradicija – baština« donosi desetak priloga s opisima nekih od značajnih fenomena iz istarske i primorske kulturne baština, među ostalima o suhozidima u Istri i na otocima (Mirjana Pavletić), etnografskim značajkama Liburnijskog krasa (Vana Gović), o svecima zaštitnicima od kuge na istarskim freskama (Josip Šiklić), Križima – zavjetnom blagdanu otoka Raba (Mirjana Grce), sudbini knjižnice obitelji De Franceschi iz Segeta (Zlatan Varelija) i dvomilenijskoj tradiciji rovinjske brodogradnje (Aldo Pokrajac).

Zanimljivo je i poglavlje »Naši ljudi i krajevi« u kojem Igor Žic piše o nedavno preminulom krčkom i riječkom pjesniku Nikoli Kraljiću; Josip Šiklić o jezikoslovcu Martinu Zgrabljiću, profesoru Hrvatske gimnazije u Pazinu; Svjetlana Hribar o Vjekoslavu Kneževiću, sušačkom autoru vrlo popularnih pjesama kao što su »Piši mi mati«, »Hvalile se Kaštelanke«, »Od Sušaka pa do lipe Boke«; Mirjan Rimanić o posljednjoj industrijskoj kovačnici u Istri; Ivan Milotić o dvjema crkvicama uz granicu pod Grimaldom te o vrsarskom kamenu.

Najopsežnije je poglavlje pod naslovom »Teme i događaji« u kojem je obrađeno čak dvadeset tema. Kim Cuculić piše o Rijeci koja je pobijedila u natjecanju za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, a o orguljama u našim krajevima, posebno onima graditelja Gaetana Callida, tekst potpisuje Mirjana Pavletić. O orguljama piše i Tonko Kraljić i to o darivatelju Eugenu Sagmeisteru kome treba zahvaliti za velik broj električnih orgulja u crkvama više hrvatskih gradova, među ostalima i u Puli, Ližnjanu, Labinu, Poreču, Buzetu, Boljunu i Lanišću.

Poučno – korisno

Branko Šuljić piše o Muzeju Apoksiomena što je ove godine otvoren u Malom Lošinju te o brodu »Vis«, zapovjednom brodu Jugoslavenske ratne mornarice koji je u svibnju ove godine potopljen uz obalu rta Kamenjak kao atrakcija za ronioce, a Julijano Sokolić o sudbini broda »Marina« koji je sagrađen prije 80 godina, a danas je kao brod-spomenik privezan uz Adamićev gat u Rijeci.

U članku o klapskoj pjesmi koja je očarala istarski sjever Vladimir Pernić predstavlja vokalne sastave s Buzeštine koji njeguju klapsku pjesmu. O stradalničkom životu Istrana koji su uoči Prvoga svjetskog rata 1915. godine evakuirani, osobito iz južne Istre, u Donju Austriju, Ugarsku, Češku i Moravsku, piše Samanta Paronić, a o stradalim pomorcima iz naših krajeva u Drugom svjetskom ratu na brodu »Petrarca« prikaz je napisao Danilo Prestint.

Aldo Pokrajac predstavlja novi Maistrin obiteljski hotel »Amarin« u Rovinju, a Anton Percan piše o svjetionicima u Raškom zaljevu te o Pragrandeu, nekada močvarnom predjelu Pule. O vremenskim temama pišu Mario Grabar (»Proljeća u Istri«) i Milan Sijerković (o kišovitoj Rijeci).

Zadnje je poglavlje »Zanimljivo – poučno – korisno«. Claudio Pericin piše o pulskim čempresima, a Silvano Jelenić o pulskoj mornaričkoj bolnici koja je nekad bila najsuvremenija na Mediteranu. Četiri zadnja priloga posvećena su kulinarstvu. Među njima je i prilog Vesne Medvedec Buršić o jelima koja su se u istarskoj tradiciji pripremala za pust i Pepelnicu, a osobito je zanimljiv prikaz jela od pulića, s odabirom nekoliko rijetkih recepta.