Stvarni broj oboljelih mjeri se u tisućama / Foto D. KOVAČEVIĆ
Među oboljelima podjednako su zastupljeni virus svinjske gripe A/H1N1 i A/H3N2, dok je u posljednjem tjednu zabilježeno i nekoliko slučajeva virusa gripe tipa B. Vrhunac se očekuje u veljači
ZAGREB – Nepunih mjesec dana otkako je potvrđen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, gripa je napunila ambulante, a očekuje se da bi ove zime epidemija mogla potrajati dulje od uobičajenog. Epidemiolozi su dosad iz ambulanti diljem zemlje primili 750 prijava gripe, laboratorijski je potvrđeno oko 250 slučajeva. Procjenjuje se da se stvarni broj oboljelih, među kojima mnogi i ne idu doktoru nego se liječe kod kuće, može mjeriti tisućama.
– Prijavljenih 750 oboljelih samo su vrh ledene sante. Naše su procjene da dnevno od gripe oboli više stotina ljudi, a broj oboljelih u idućim će tjednima rasti – navodi Vladimir Draženović, epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i voditelj Nacionalnog centra za influencu. Gripa se osobito brzo proširila zahvaljujući niskim temperaturama, koje pogoduju širenju tog virusa. Najlakše se prenosi u zatvorenim prostorima u kojima boravi mnogo ljudi, pa su škole i dječji vrtići već tradicionalno pravi rasadnici gripe. Nakon što su škole zatvorile vrata, njihovu su ulogu, kažu u HZJZ-u, preuzela božićna okupljanja.
Rano stigla
Stručnjaci procjenjuju da bismo ove zime mogli imati nešto jaču sezonu gripe u smislu broja oboljelih, jer je virus stigao neuobičajeno rano, već krajem studenog. Vrhunac epidemije očekuje se u veljači.
– Obzirom na to da nam je ova gripa došla rano, ima još prostora da se »zalaufa« i da imamo veći broj oboljelih od prosječne sezone. Sigurno će još dva mjeseca biti intenzivna, a prestanak epidemije očekujemo u travnju ili svibnju – procjenjuje Draženović.
Među oboljelima podjednako su zastupljeni virus svinjske gripe A/H1N1 i A/H3N2, dok je u posljednjem tjednu zabilježeno i nekoliko slučajeva virusa gripe tipa B. Točnih podataka o učestalosti komplikacija i hospitalizacija u HZJZ-u zasad nemaju, no kažu kako je povećanje broja upala pluća uobičajena za ovo doba godine, i ne odskače od prosjeka.
U HZJZ-u su zadovoljni ovogodišnjim interesom za cijepljenje, jer je kompletna narudžba od 280.000 doza cjepiva potrošena. Ipak, Hrvati se danas cijepe dvostruko rjeđe nego pred desetak godina, kad se u jednoj sezoni znalo cijepiti i po 700.000 građana. Cijepljenje je, podsjećaju epidemiolozi, jedan od ključnih mehanizama za smanjenje intenziteta kojim se virus širi. Hrvatska je nekad u sezoni znala imati i po 400.000 tisuća oboljelih od gripe, a uvođenjem cijepljenja protiv gripe 60-tih godina prošlog stoljeća razmjeri epidemije postupno su se smanjili. Tako već nekoliko desetljeća gripa ostaje u okvirima od 20.000 do najviše 100.000 oboljelih po sezoni.
Cijepljenje štiti
– Cijepljenje je, osim što štiti pojedinca, jako dobar faktor protiv širenja gripe. Imali smo izvrstan odaziv građana sve do pandemije 2009. godine, kad su mediji posijali strah od cjepiva. Interes za cijepljenjem tada je nepovratno pao. Postojeći broj cijepljenih zapravo nije zadovoljavajuć, a epidemija gripe održava se na stabilnoj razini zahvaljujući kumulativnom imunitetu – kaže Draženović. U budućnosti bi se, smatra, morao povećati broj cijepljenih da bismo ostali u tim okvirima.
– Činjenica je da je gripa ozbiljna bolest i može dovesti do komplikacija i smrti, a ljudi na to nekad zaborave – kaže epidemiolog Vladimir Draženović. Gripu zato treba preležati, uz snižavanje temperature i uzimanje dovoljno tekućine, a u slučaju da bolest potraje dulje od uobičajenih sedam do 10 dana, ili se jave novi simptomi poput bolova u prsima, treba otići liječniku.
Dok su ljudi neskloni cjepivima, antibotike uzimaju bez ikakvih predrasuda. Statistike kažu da se 75 posto antibiotika troši na infekcije dišnih puteva koje su najčešće prouzročene virusima, a antibiotici na njih uopće ne djeluju. Velik dio nepotrebno propisanih antibiotika izda se upravo u vrijeme sezone gripe, upozorava Draženović.
– Problem je u tome što je teško razlikovati gripu od neke druge bolesti, bakterijske infekcije ili komplikacije. Kad liječniku dođe pacijent s gripom, a on nije siguran u dijagnozu, nerijetko propiše antibiotik da se osigura. U protivnom, u slučaju komplikacija, pacijent će se vratiti – tumači epidemiolog. Takva je praksa, kaže, nepoželjna, liječnici bi se morali više posvetiti pacijentu, jer je prekomjerno propisivanje antibiotika štetno i s medicinskog i s ekonomskog aspekta. Na antibiotike, naime, godišnje potrošimo čak pola milijarde kuna.
