Tužiteljstvo BiH objavilo je jučer da je podnijelo optužnicu protiv devetorice bivših pripadnika HVO-a Orašje zbog ratnih zločina, tereteći ih da su 1992. i 1993. godine »počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolnih mjesta«.

Deset bivših pripadnika oraškoga HVO-a, koji su istodobno i hrvatski državljani, uhićeno je 30. listopada u BiH, što je izazvalo tvrdnje hrvatskih vlasti da je riječ o političkom progonu. U međuvremenu, jedan je osumnjičeni pušten, dok je ostalih devetoro, uz sigurnosne mjere, 30. studenog pušteno da se brane sa slobode. Nakon toga, hrvatske vlasti prestale su optuživati Tužiteljstvo BiH za politički progon Hrvata u BiH, ali izrečene optužbe nikad nisu povučene.

Više vrsta zločina

Činjenice o radu Tužiteljstva BiH, međutim, opovrgavaju nagađanja o političkom progonu. U posljednja dva mjeseca, od uhićenja u Orašju, Tužiteljstvo BiH pokrenulo je više od dvadeset predmeta ratnih zločina, osumnjičivši pripadnike sve tri ratne vojske u BiH, a među njima i neke od najuglednijih boraca Armije BiH, poput Dragana Vikića, zapovjednika specijalne policije Armije BiH u opkoljenom Sarajevu. Pritom je važno znati da su ratni zločini samo jedna vrsta teških kaznenih djela koja progoni Tužiteljstvo BiH, jer se njegov drugi odjel bavi organiziranim kriminalom, čije djelovanje nismo uključili u spomenutu statistiku.

Važno je znati i da je 9. studenoga vršiteljicom dužnosti glavnog tužitelja BiH imenovana Gordana Tadić, dotadašnja zamjenica glavnog tužitelja i voditeljica Posebnog odjela tužiteljstva za ratne zločine. Gordana Tadić, Hrvatica, nekoliko dana nakon imenovanja održala je konferenciju za novinare i najavila da će Tužiteljstvo BiH »u narednom periodu donijeti tužilačke odluke u nekim vrlo bitnim predmetima«.

Kada je o ratnim zločinima riječ, to se i događa: među dvadesetak predmeta pokrenutih od početka studenog, Tužiteljstvo BiH podnijelo je 28. prosinca optužnicu protiv četiri pripadnika Armije BiH zbog ratnih zločina nad trojicom hrvatskih civila u Konjicu. Dan kasnije, Tužiteljstvo BiH optužilo je ratnog zapovjednika sarajevskog MUP-a Jusufa Pušinu, zapovjednika sarajevskih policijskih specijalaca Dragana Vikića te još dva policajca za ratni zločin likvidacije osam vojnika JNA u Sarajevu. Istodobno, optužnica je podnesena i protiv pripadnika Vojske Republike Srpske zbog zločina nad muslimanima u Prijedoru.

Demantirane tvrdnje

Ti postupci Tužiteljstva BiH, kao i ranije podnesene optužnice –  među kojima i ona protiv zapovjednika obrane Srebrenice Nasera Orića – demantiraju tvrdnje hrvatskih političara da je »predmet Orašje« rezultat političkog progona Hrvata u BiH. No, kako je za naš list jučer kazao Aleksandar Trifunović, vlasnik i urednik uglednoga nezavisnog portala Buka iz Banja Luke, nije ništa neobično da političari brane optuženike za ratne zločine ako su pripadnici njihova naroda.

– Prilikom podizanja bilo koje optužnice gotovo redovno reagira politički korpus nacije kojoj optuženi pripadaju, plus reakcije udruženja veterana, i svaki put te su reakcije identične – da su uhapšeni nevini, a da su hapšenja politička. To se dogodilo i u slučaju Orašje, analizira Trifunović. Dodaje da su takve reakcije očekivane, »jer vodeći politički narativi vodećih političkih stranaka nastavljaju baštiniti rat«.

Štoviše, »svojim djelovanjem stranke taj rat i nastavljaju, samo bez oružja«, konstatira Trifunović. A ako uistinu želimo kazniti ratne zločine, situacija bi morala biti obrnuta. Jer, kako podsjeća Trifunović, »sa sadašnjim tempom podizanja optužnica, uz pretpostavljeni broj osumnjičenika i počinitelja, procesi za ratne zločine u BiH pokretat će se i predstojećih desetljeća«.