RIJEKA  Nogometaši Rijeke slavljenički su otvorili sezonu, nakon malo »mučenja« s Corvinulom, lakše su od očekivanog zaustavili novu Lokomotivu (4:0) za u konačnici rezultatski jako dobar start. Uostalom, u Europi, pogotovo u pretkolima, uvijek se pamti i piše samo prolaz, u domaćem prvenstvu uvijek je psihološki bitan ligaški start koji može puno toga odrediti. A on je pokazao neku drugačiju Rijeku, istina i Lokomotivu. Ostaje pitanje jesu li Bijeli toliko (nad)moćni ili Lokosi toliko slabi. Kao i uvijek, istina je u ovom trenutku vjerojatno negdje u sredini, ali za momčad Željka Sopića posebno je važno samopouzdanje koje je momčad dobila pred puno jači euro test.

U trećem pretkolu prepreka Bijelih je švedski Elfsborg, a u slučaju prolaza Rijeka ide na boljeg iz ogleda norveškog Moldea i belgijskog Club Bruggea. Ukoliko se ne prođe Šveđane, momčad silazi u Konferencijsku ligu, točnije »play-off« gdje ju čeka bolji iz ogleda Olimpije i Sheriffa.

Generalno, pred Rijekom je jako dobra šansa opet zaigrati skupine Europske ili Konferencijske lige, prigoda koju ne bi smjela olako ispustiti. No, za tako nešto Sopićev sastav morat će bitno popraviti neke stvari i segmente igre u odnosu na Corvinul i to već sutra protiv Elfsborga, prije svega podignuti svoj gard, dići ga na još veću razinu nego protiv Lokomotive. Za vjerovati je da momčad ima kvalitetu i snagu za to pred svojom publikom, a onda i s barem malim kapitalom krenuti na uzvrat u Boras gdje ju očekuje igranje na umjetnom travnjaku. Sopić je već kao prilagodbu za odlazak na sjever najavio nekoliko treninga, u Žuknici ili na Podmurvicama, vjerujući da će barem donekle igrači dobiti slične uvjete za travu na Boras Areni (kapacitet 16.200 gledatelja), stadionu nedaleko Göteborga.

Doprvaci

O novoj Rijeci se manje-više sve zna, o Elfsborg je bez obzira na sve nepoznanica, ali puno manja nego Corvinul. I Rijeka i Elfsborg prošle su sezone bili doprvaci, Bijeli su izgubili prvenstvo i Kup u direktnim okršajima s Dinamom, Elfsborg još dramatičnije u posljednjem kolu. Žuti su tada poraženi na gostovanju kod Malmöa (1:0) koji se tom pobjedom bodovno izjednačio (64/64) nakon 30. kola, a pehar pobjednika podignuo zbog bolje gol-razlike od dva gola.

Šveđani su, istina, sada u puno većem natjecateljskom ritmu, odigrali su već 17 utakmica, ali igraju slabije nego prošle sezone. Momčad novog trenera Oscara Hiljemarka trenutačno zauzima sedmo mjesto s 25 bodova, a u posljednjem ogledu poražena je na domaćem terenu baš od Djurgardena (1:2) koji je prije dvije godine bio koban za Bijele u »play-offu« Konferencijske lige. Djurgarden pak ima deset bodova više i na drugom je mjestu ispred Malmöa.

U pretkolima Žuti, za koje je očekivati da će na Rujevici nastupiti u crvenim dresovima, bili su bolji u dva ogleda od ciparskog Pafosa (3:0, 2:5) na čijim je vratima bio Ivica Ivušić te u oba susreta od Sheriffa (0:1, 2:0).

Gol-igrač

Po tržišnoj vrijednosti Elfsborg ima dvostruko slabiju momčad od Rijeke (18,3/38,3 milijuna eura), a kao najbolji igrač koji će predstavljati i najveću opasnost kotira Michael Baidoo, 25-godišnji ganski središnji ofenzivac vrijedan tri milijuna eura koji je dosad zabio pet pogodaka u prvenstvu. Šveđani s vratarom Isakom Petterssonom (27) preferiraju sustav s tri igrača u zadnjoj liniji (3-4-3) od koji je najiskusniji 32-godišnji Sebastian Holmen kao desni branič. Na krilima tu je iskusni dvojac, desno Simon Hedlund (31) i lijevo Niklas Hult (34), a u napadu treba spomenuti još mladog Ganca Jalala Abdulullaija (19) i Kosovara Arbera Zenelija (29). Zanimljivo, iza Zenelija je okruglo sto nastupa u Heerenveenu, a 33 puta nastupio je i za najbolju vrstu Kosova. Momčadi su po godinama slične, švedska je nešto mlađa (24.3/24.9).

Rijeka s druge strane u ovom trenutku ima sasvim solidne pretpostavke preskočiti švedsku momčad. Iako još nije potpuno uigrana, djeluje kompaktno i raznovrsno. Obrana je standardna, a Bogojević na lijevom beku u ovom trenutku djeluje kao prvo rješenje. Sve ostalo je standardizirano, uostalom Rijeka je u sličnom sastavu prošle godine umalo izbacila i jaki Lille.

U vezi se sve više nameće rastrčani Petrovič, a u napadu je pak jedino i dobro rješenje Ivanović koji je, dojam je, uhvatio zalet ove sezone. Franjo je već doživio ovacije protiv Lokomotive, gladan je golova i dokazivanja i mogao bi biti velika Sopićeva uzdanica u sljedećim susretima.