Mirela Marunić na sjednici nije komentirala 1,8 milijuna kuna koliko je u tri godine njezinog mandata utrošeno na informatizaciju Općine, jer joj to, kako kaže, kao vijećnici koja nije postavila pitanje, nije dopušteno na aktualnom satu. Upitana za komentar kazala je kako je način na koji se iznose podaci o trošenju milijunskih iznosa na informatičke usluge nekorektan i obmanjuje javnost.

– Cijena informatičkih usluga koju je Općina Kostrena plaćala približna je troškovima drugih gradova i općina iste veličine na području PGŽ-a. Radi se o iznosu za tri godine što je trošak od oko 600 tisuća godišnje i korektno bi bilo da smo dobili podatke i za tri godine prije mog mandata, pa da se usporedi koliko je tada uloženo i kakvu smo imali kvalitetu. Također nije korektno da se na ovaj način blate i javno prozivaju tvrtke koje su uredno odradile svoj posao, posebno što su to tvrtke sa kvalitetnim referencama i certifikatima koje ne posluju samo u Kostreni već i na svjetskom tržištu. Od pet firmi koje su radile za Općinu, svaka je specijalizirana za svoj sektor. Tako rade svi gradovi i općine u Hrvatskoj, ne postoji jedna firma koja svojim rješenjima pokriva sve sektore kojima općina upravlja. Dolaskom na vlast, zatekla sam kaotično stanje s najnižom razinom sigurnosti i velikim sigurnim rizicima. U okvirima sredstava koji su i prije mene bili izdvajani za IT mi smo uspjeli reorganizirati općinu, podići sigurnost, razviti rješenje koje će smanjiti troškove, povećati transparentnost općine prema građanima i od ocjene 1 došli na ocjenu 5 za transparentnost, prema Institutu za javne financije. Pritom smo izdvajali nešto više od jedan posto proračuna za IT dok neki europski gradovi izdvajaju šest posto. Druge općine investiraju u pametne gradove, a mi smo i tu stali. Danas čitamo da je grad Kastav među prvim gradovima koji ima cjelovitu strategiju razvoja pametnog grada, pametnog društva i pametne infrastrukture. To je trebala biti i Kostrena. Režući ove troškove sadašnja vlast ne želi se transparentno razvijati i ide unazad dok svi napreduju i ulažu u IT tehnologiju. Još malo, i godinu dana su na vlasti, ali ako ovako nastave, neće daleko dogurati – smatra Marunić.

Marunić vs. KD

– Neosnovano me se i bez argumenata optužuje i tvrdi da je iza moga rada i mandata ostalo puno nereda, brojnih repova te da sam neracionalno trošila sredstva. Što se tiče sudskog postupka protiv KD-a, o kojem je također bilo riječi u vašem razgovoru u Novom listu, podsjećam da je sudski spor započeo 2007. godine kada mi je neosnovano uručen izvanredni otkaz. Nakon deset godina presuda suda u Strasbourgu potvrdila je da je moja izjava dana u Novom listu iznesena samo u pravcu obrane mojeg rada te su odlukom o izvanrednom otkazu povrijeđena prava iz Konvencije na moju štetu. Republika Hrvatska uložila je žalbu na presudu Vijeću Europe koja je odbijena i to je moja velika moralna satisfakcija. Prema uputi suda u Strasbourgu pred našim sudom u ponovnom postupku vodi se ponovo postupak radi izmijene presude Vrhovnog suda po reviziji te postupak za naknadu štete radi gubitka materijalnih prava i svih primanja koje sam pretrpjela zbog nezakonite odluke o otkazu. Postupci su u tijeku i ne želim ih komentirati – započela je Marunić. Potom je nastavila s Komunalnim društvom na kojem su u njezinom mandatu poslovi održavanja zelenih površina. Konstatirala je da općinska firma danas pozitivno posluje i zapošljava oko 30-ak ljudi te se nada da će preuzeti još neke poslove održavanja komunalne infrastrukture, za što moraju imati primjeren poslovni prostor koji u ovom trenutku nije adekvatan.

Ciljano pitanje

– Smatram da bi trebalo napraviti adekvatne prostore za KD Kostrena pa razmišljam o industrijskoj zoni u koju bismo osim ureda smjestili i garaže kako bi se osiguralo kvalitetno poslovanje – složio se kostrenski načelnik kojem je potom Zoran Rubinić iz SDP-a asistirao s jednim »atomskim s lijeva«, u obliku pitanja o utrošenim sredstavima na informatičke usluge čiji je ukupni iznos od 2015. do 2017. godine dosegnuo 1,8 milijuna kuna, a surađivalo se s čak pet firmi. Rubinić je dodao kako je dugo od Općine čekao na pisani odgovor kojim na kraju nije zadovoljan jer je neprecizan.

– Čekali ste iz jednostavnog razloga jer je trebalo napraviti analizu i recenziju informatičkih usluga. Mislim da spomenuti iznos odgovara i na pitanje načelnice o neracionalnom trošenju sredstava. Kod informatizacije imali smo čitav niz usluga i programa koji nam nisu bili potrebni, a tu su i dva poslovna subjekta na koje je potrošeno 654 tisuće kuna – odgovorio je Vranić. Vranić je iznio niz detalja vezanih uz, prema njegovom mišljenju, neracionalno trošenje proračunskih sredstava za informatizaciju Općine Kostrena. Program za pohranu podataka, prema Vranićevim riječima 2016. godine plaćao se 35.000 kuna, a jednoj tvrtki godinu dana kasnije 73 tisuće kuna pri čemu je paralelno postojao i ugovor s drugom tvrtkom pa su neki dijelovi duplirani. Vranić je rekao da je samo izradu općinske stranice 2015. godine plaćeno je više od sto tisuća kuna čemu valja pribrojiti 43 tisuće kuna za posebni program te a 28 tisuća kuna za hosting odnosno održavanje.

– Mi smo izradili novu stranicu koja nas je koštala 35 tisuća kuna, a održavanje će nas godišnje koštati osam tisuća kuna. Naši ukupni godišnji ugovori smanjili su se za 128 tisuća kuna. Izradu registra nekretnina platili smo 52 tisuće kuna i održavanje plaćali još 13 tisuća kuna. Pritom sustav nije bio usklađen s našim, a mi smo dogovorili projekt koji košta osam tisuća kuna i koji je naš proizvod te nema potrebe za održavanjima izvana, a naša će financijska služba doći brže do onoga što nam treba. Wi-Fi nas je u mandatu bivše načelnice godišnje koštao 60 tisuća kuna. Ove je godine dogovoren paušalni iznos koji će kostati 15 tisuća godišnje, a popravci će se obračunavati ako ih bude. Moglo bi se još puno stvari navesti, ali 1,8 milijuna kuna potrošenih u tri godine na informatizaciju zasigurno nije racionalno trošenje sredstava – zaključio je Vranić.