Stupanjem na snagu izmjena Zakona u srpnju prošle godine, otvoren je novi rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju do konca lipnja 2018. godine čime su građani i drugi subjekti dobili novu priliku za legalizaciju svojih bespravnih gradnji.

– Važno je reći da uvjeti ozakonjenja ostaju jednaki uvjetima koji su bili na snazi do kraja lipnja 2013. godine, što prije svega znači da će biti moguće legalizirati samo zgrade vidljive na digitalnim ortofoto kartama Državne geodetske uprave snimljenim iz zraka do 21. lipnja 2011. godine, ili one koje su vidljive u katastarskom planu, odnosno drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do istog datuma. Zgrade izgrađene ili rekonstruirane nakon 21. lipnja 2011. godine neće biti moguće ozakoniti temeljem novoga Zakona niti uz novi zahtjev, ističe Koraljka Vahtar-Jurković, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

A da je produljenje roka bilo bilo itekako potrebno, najbolje govori podatak da su nakon otvaranja novoga roka za predaju zahtjeva na području Primorsko-goranske županije do 31. ožujka primljena još 792 zahtjeva za legalizaciju. Kako ističe Koraljka Vahtar Jurković, na području Primorsko-goranske županije nisu zabilježeni slučajevi bespravne gradnje većih razmjera, kakav je slučaj, primjerice otoka Vira, nego se najčešće radi o rekonstrukcijama, preinakama, promjeni namjene, broja stambenih jedinica i sl.

U vrhu

– Unatoč tome, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije primio je veliki broj zahtjeva za legalizaciju nezakonito izgrađenih građevina, njih čak 44.185, napominje Vahtar-Jurković dodajući da je upravo PGŽ jedna od triju županija koje se mogu pohvaliti najvećim brojem riješenih predmeta legalizacije.

– Uvidom u registar broja riješenih zahtjeva za ozakonjenje koji vodi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, možemo reći da smo među tri Županije koje su riješile najviše zahtjeva legalizacije, a za istaknuti je da jedino Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji nisu izuzeti predmeti legalizacije i dani na rješavanje Agenciji za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Uvidom u našu evidenciju utvrđeno je da je do 31. ožujka ove godine riješeno 80,2 posto zahtjeva, tj. njih 35.447.

Prema Registru Ministarstva taj je postotak nešto manji jer se u Registar prema traženju Ministarstva riješeni predmeti unose tek po njihovoj pravomoćnosti koja nastupa nešto kasnije u odnosu na donošenje rješenja, npr. po isteku roka za žalbu. Treba svakako istaknuti i to da je u nekim ispostavama županijskoga Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša riješeno i znatno više predmeta – konkretno u Delnicama, Rabu i Crikvenici riješeno je čak 90 posto zahtjeva.

Osim toga, obrađeno je ukupno još oko 2.000 predmeta u kojima se čeka donošenje rješenja o naknadi za ozakonjenje koje donose jedinice lokalne samouprave, a čeka se i plaćanje te naknade od strane podnositelja zahtjeva, objašnjava Vahtar-Jurković dodajući da je od ukupnog broja riješenih predmeta do kraja ožujka ove godine pozitivno, dakle, izdavanjem rješenja o izvedenom stanju, riješena većina zahtjeva – njih 28.002 s time da je najviše (5.650) rješenja izdano u sjedištu Odjela u Rijeci, a slijede ispostave u Krku, Crikvenici, Delnicama, Opatiji, Malom Lošinju i Rabu.

Odbijeni zahtjevi

U istom razdoblju odbijeno je ukupno 1.625 zahtjeva, a razlozi za to su, napominju u Odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a, propisani Zakonom. Naime, ozakonjenje nije moguće ukoliko se radi o zgradama izgrađenim u parku prirode, u koridoru dalekovoda ili u koridoru prometne površine pa su nadležna javnopravna tijela odbila izdati potvrdu da se zgrada ipak iznimno može ozakoniti; zatim ukoliko se radi o zgradama izgrađenim na pomorskom dobru ili na postojećoj površini javne namjene te zgradama rekonstruiranim nakon 21. lipnja 2011. godine ili pak o onima građenim od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (barake i sl.).

Dio zahtjeva je i odbačen – ako su zahtjevi bili predani nakon prvoga propisanog roka 30. lipnja 2013. ili uz zahtjev nije predana propisana dokumentacija, jednako kao i u slučajevima kada podnositelji nisu, ni nakon višekratnih poziva da to učine, upotpunili zahtjev.

– Bilo je i slučajeva da su stranke odustale od zahtjeva. Primjerice, ukoliko nisu imali mogućnosti uplate propisanih naknada i doprinosa. Ukupno je odbačenih zahtjeva i onih u kojima su postupci obustavljeni zbog odustajanja od zahtjeva bilo 5.820, zaključuje Koraljka Vahtar-Jurković.