Vojna vozila

PREDSTAVLJEN AKCIJSKI PLAN Nakon civilnog, Europska unija dobiva i "vojni Schengen"

Irena Frlan Gašparović

U pitanju je, smatra EU, kolektivna sigurnost   / S. DRECHSLER

U pitanju je, smatra EU, kolektivna sigurnost / S. DRECHSLER

Akcijski plan Komisije države članice EU-a tek trebaju odobriti. No, što se tiče vojne mobilnosti, jasno je da među članicama postoji veliki interes jer većina njih sudjeluje u kompatibilnom projektu u okviru PESCO-a



»Kamion jabuka bez problema možete prevesti iz Poljske u Portugal, ali kad negdje treba poslati vojsku, stvar je puno složenija«, opisao nam je nedavno dužnosnik iz obrambenog sustava trenutačnu situaciju kada je u pitanju pokretljivost europskih vojnih snaga. Zahvaljujući schengenskom prostoru, kamion jabuka lako savladava put s jednog na drugi kraj Europske unije. Vojno osoblje i oprema kreću se po drugim pravilima. Ta pravila Europska komisija sada želi pojednostaviti kako bi olakšala i ubrzala vojni transport diljem EU-a. Na taj način stvorilo bi se ono što mediji često nazivaju »vojnim Schengenom«.


Prvi korak Komisija je poduzela prošlog tjedna predstavivši akcijski plan koji će, smatraju u Bruxellesu, olakšati kretanje vojnih postrojbi i opreme tako što će ukloniti fizičke i regulatorne prepreke za vojnu mobilnost. Akcijski plan predviđa niz mjera poput pojednostavljenja carinskih formalnosti za vojne operacije, a jedan od njegovih ključnih dijelova tiče se prometne infrastrukture. Tijekom prošle godine proveden je pilot-projekt koji je pokazao da na pojedinim cestovnim pravcima teška i velika vojna vozila uopće ne mogu prolaziti jer, primjerice, mostovi ne mogu podnijeti njihovu težinu ili, pak, nisu dovoljno visoki da bi vozilo prošlo ispod mosta. Komisija si je zato dala u zadatak da do 2019. godine utvrdi najprimjerenije prometne pravce – cestovne, željezničke i ostale – za vojni prijevoz. Ako na tim rutama postoji infrastruktura koju treba poboljšati – primjerice, visinu ili nosivost mostova – troškovi poboljšanja mogli bi se sufinancirati iz EU proračuna. Osim toga, od zemalja članica EU-a očekuje se da, kad ubuduće budu gradile prometnu infrastrukturu – ceste, mostove, tunele i ostalo – u obzir uzmu i vojne potrebe. »Cilj nam je bolje iskoristiti našu prometnu mrežu kako bismo osigurali da se pri planiranju infrastrukturnih projekata uzmu u obzir vojne potrebe. To znači da ćemo učinkovitije trošiti javni novac i bolje opremiti prometnu mrežu te tako osigurati brzu i neometanu mobilnost diljem kontinenta. U pitanju je naša kolektivna sigurnost«, kazala je europska povjerenica za promet Violeta Bulc.


Akcijski plan Komisije države članice EU-a tek trebaju odobriti. No, što se tiče vojne mobilnosti, jasno je da među članicama postoji veliki interes jer većina njih sudjeluje u kompatibilnom projektu u okviru PESCO-a, stalne strukturirane suradnje u području obrane. U okviru PESCO-a provodi se trenutačno 17 projekata. Hrvatska, koja je pristupila PESCO-u, sudjeluje u pet projekata, među kojima je i projekt vojne pokretljivosti. Prema izvorima iz Ministarstva obrane, to je trenutačno jedan od najvažnijih projekata, ujedno i vrlo opsežan, jer osim MORH-a, zahtijeva suradnju i s drugim tijelima državne uprave, poput Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Cilj mu je, također, ubrzati kretanje vojnih snaga diljem Europe, što uključuje i uklanjanje infrastrukturnih prepreka. I u okviru tog projekta definirat će se rute za vojni transport, a u MORH-u računaju na to da će, bude li bilo potrebe da se prilagodi infrastruktura na tim pravcima, za to biti moguće dobiti EU sredstva.