Nakon niza rijetkih albuma najvećih imena domaće glazbe, poput Alfija Kabilja, Tomislava Simovića, Nenada Vilovića i multimedijalne skupine Nova Evropa, izdavač Fox & His Friends Records predstavlja novo, jedinstveno glazbeno izdanje posvećeno Mirku Krstičeviću.

Dvojezično izdanje

Kompozitor i glazbenik Mirko Krstičević, široj javnosti poznat kao osnivač rock-grupe Metak i potpisnik hitova kao što je »Da mi je biti morski pas«, od početka svog djelovanja vodi dvije paralelne karijere: u jednoj je autor brojnih melodija popularne i rock glazbe, a u drugoj samozatajno sklada filmsku, scensku i suvremenu glazbu.

Upravo tim manje poznatim dijelom Krstičevićevog opusa bavi se izdanje »Sve i ništa (Filmska i scenska glazba 1978. – 1988.)« koje na jednom mjestu okuplja glazbu za šest filmova i pet kazališnih predstava koje su snažno obilježile splitska kulturna gibanja osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Riječko-zagrebačka izdavačka kuća Fox & His Friends Records objavila je ovaj album kao dvojezično izdanje s domaćom i inozemnom distribucijom, a u varijaciji za strana tržišta kolekcija snimaka naslovljena je »All and Nothing at All (Film and Theatre Music 1978 – 1988)« kao posveta istoimenom filmu redatelja Ivana Martinca s kojim je Krstičević često surađivao.

Osim glazbe za filmove Ivana Martinca (»Kuća na pijesku«, »Izgnanstvo«, »Sve i ništa«) koji na umjetničkoj i underground sceni eksperimentalnih filmova imaju trajan kultni status, na ploči se nalaze i kompozicije skladane za Svemira Pavića, Aleksandra F. Stasenka i Vanču Kljakovića, također važna imena splitske kulturne scene.

Pavić se u naslovu »Ljuba par lui même« bavio jugoslavenskim slikarom Ljubom Popovićem, erotskim nadrealistom svjetskog glasa kojemu su na izložbe dolazili Udo Kier i brojni slavni uzvanici. »Marjuča ili smrt« Vanče Kljakovića, s Nedom Arnerić, Mirjanom Karanović i Borisom Dvornikom u glavnim ulogama, dugometražni je film o seksualnom buđenju dječaka u splitskom bordelu, dok je Stasenkov film »Vrijeme heroja« posveta smrti partizanskog heroja Ivana Lučića Lavčevića.

Za sve ove filmove Mirko Krstičević radio je glazbu u bliskoj suradnji s redateljima i autorima, stvarajući neodvojivi i pamtljivi soundtrack minimalističkog, ritualnog i tada vrlo modernog elektronskog zvuka.

Mirko Krstičević i Metak, Foto: Promo

Drugi dio

Drugi dio albuma »Sve i ništa« (Filmska i scenska glazba 1978. – 1988.), bavi se uzbudljivim kazališnim životom Splita, ali i Sarajeva osamdesetih godina, gdje Krstičević potpisuje glazbu za »Gorke suze Petre von Kant«, lezbijski klasik Rainera Wernera Fassbindera kojeg u HNK-u Split 1985. godine postavlja Ivica Boban, sa Zdravkom Krstulović i Vesnom Orel u naslovnim ulogama. Svjedočanstvo je to jednog umjetnički drukčijeg, hrabrog i progresivnog Splita.

Suradnja Mirka Krstičevića sa splitskim kazalištem izrazito je dugovječna. Za album su izabrani i komadi Jeana Giraudouxa »Trojanskog rata neće biti« u režiji Tomislava Durbešića, »Palikuće« Maxa Frischa i »Više od ljubavi« Sama Sheparda, obje u režiji Nenni Delmestre, te posebno rijetka snimka hladnoratovske teme »Černobil« iz predstave »Strah i nada SR Njemačke« Franza Xaviera Kroetza koju je na pozornici Narodnog pozorišta Sarajevo u svom kazališnom izletu izvodio Seid Memić Vajta.

Krstičevićeve instrumentale iz tih predstava i filmova kritika je uspoređivala s orkestracijama Vangelisa, Johna Carpentera i Howarda Shorea, a alternativnija publika s glazbom britanskog sastava Coil.

“Gorke suze Petre von Kant” (Zdravka Krstulović i Vesna Orel), Foto: Promo

O Mirku Krstičeviću

Skladatelj, glazbenik i glazbeni aranžer Mirko Krstičević, rođen 1948. u Šibeniku, teoriju glazbe diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Splitu, a potom i na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Kompoziciju je studirao kod Josipa Magdića, Mladena Pozajića i Miroslava Špilera. Suosnivač je splitskog glazbenog studija Tetrapak u kojemu su snimali brojni izvođači i glazbenici (Animatori, D’Boys, Haustor, Oliver Mandić, Gibonni, Srđan Marjanović, Stil, Trotakt Projekt i drugi).

Skupinu Metak osnovao je s Rankom Bobanom i Momčilom Popadićem 1978. godine u Prigradici na Korčuli. Najuspješniji singl te grupe je i danas popularna pjesma »Da mi je biti morski pas« koja je 1980. postala jednom od najizvođenijih pjesama na radiju i televiziji.

U skladateljskom radu i aranžmanima za druge pop i rock izvođače Krstičević niže komercijalne uspjehe za Tutti Frutti Balkan Band (»Nasloni glavu na moje rame«, 1986.), Biljanu Petrović, Seida Memića Vajtu, grupe Pepel in kri i Osmi putnik (Gibonni), Olivera Dragojevića, Đorđija Peruzovića, Hendu i druge. Paralelno s pop i rock karijerom Krstičević sklada scensku i filmsku glazbu za 45 filmova, najviše surađujući s krugom eksperimentalnih i amaterskih redatelja Kino kluba Split, kao i ostatkom lokalne scene. Autor je scenske glazbe za 130 kazališnih predstava, a snima i vlastite kompozicije u području suvremene glazbe.

Napisao je više od 30 djela za solo instrumente, komorne i simfonijske glazbe. Krajem 2007. osnovao je Splitsko društvo za suvremenu glazbu i ansambl za suvremenu glazbu Splithesis, a 2021. pokrenuo je Arthesis, umjetničku organizaciju za suvremenu glazbu i likovnu umjetnost. Autor je četiri opere: »Krvava svadba« (1997.), »Halugica« (1999.), »Atlantida – Legenda o Dan’zoru« (2018.) i »Atlantida II – Lu’blis Kaoamos« (2020.). Dobitnik je brojnih nagrada, živi i radi u Splitu.