Većina europskih farmera, njih 32 posto, starija je od 65 godina – kažu podaci Eurostata za 2016. godinu, koji navode da je mladih nositelja farmi, mlađih od 40 godina, samo 11 posto. Najviše mladih farmera – vlasnika gospodarstava, ima Austrija, čak dvostruko više od EU prosjeka, zatim Poljska i Slovačka s oko 20 posto mlađih poljoprivrednika. Hrvatska, kažu Eurostatove brojke, ima 10,5 posto farmera mlađih od 40, po čemu stojimo bolje od 17 država članica, ali zato i poljoprivrednika najstarije dobi, iznad 65 godina, imamo nešto više od EU prosjeka, gotovo 33 posto.

Ivan Veselić mladi je, 25-godišnji poljoprivrednik iz Novog Sela Palanječkog u Sisačko-moslavačkoj županiji, 2015. godine proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj, dok je projekt njegove obitelji godinu dana kasnije u Europskom parlamentu proglašen najodrživijim od strane sponzora.

Generacijska obnova

Njegovi su roditelji – mama Tihana i tata Goran, u ekološku proizvodnju voća i povrća krenuli 2005. godine, prvo samo s jagodama na četvrt jednog hektara, da bi danas, 13 godina poslije, svi zajedno – Tihana, Goran, kći Ivona i Ivan, sadili i ubirali svoje ekoplodove na preko 130 hektara, uglavnom državne zemlje koju su uzeli u najam.

– Ponukani vremenom u kojem živimo i sve većim zagađenjem, odlučili smo barem malo pridonijeti očuvanju prirode i svojim primjerom potaknuti ljude na razmišljanje o drugačijem, zdravijem i pravilnijem načinu života. Odlučili smo se za ekološki uzgoj voća i povrća – kaže Ivan, čija se obitelj bavi i ekoturizmom u Parku prirode Lonjsko polje. Na imanju zapošljavaju još četiri osobe, posla je od jutra do mraka jera je i ekološka proizvodnja hrane – bez korištenja pesticida i ostale »kemije«, zahtjevnija.

Prije četiri godine ovo je imanje proglašeno najboljim OPG-om u Sisačko-moslavačkoj županiji u okviru projekta Zlata vrijedan. Prije dvije godine su pak ostvarili pravo na potporu za ulaganje u fizičku imovinu , za koju 85 posto sredstava osigurava EU, a ostatak država.

Mladi poljoprivrednici

– Mladi poljoprivrednici u Hrvatskoj dobivaju više novca za izravna plaćanja te dodatnih 20 posto sufinanciranja za svoje projekte iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Novim Zakonom o zemljištu mladi poljoprivrednici su na listi prioriteta kad je riječ o dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta – navode u Ministarstvu poljoprivrede. »Osigurava se novac za generacijsku obnovu na selu – cilj je da mladi poljoprivrednici preuzmu gospodarstva od starijih nositelja.

Dakle, potpora ne ide mladom poljoprivredniku zato što je mlađi od 41 godinu, nego zato što će preuzeti gospodarstvo, od primjerice oca s kojim živi na OPG-u, i nastaviti raditi idućih pet godina. Mladi poljoprivrednici tim sredstvima mogu kupiti sve što im je potrebno – podizati trajne nasade, graditi i opremati prostore za prodaju svojih proizvoda, kupiti zemljište, domaće životinje, bilje, sjeme i sadni materijal, poljoprivrednu mehanizaciju i opremu«, navode u Ministarstvu.

Do sada su u Ministarstvu poljoprivrede odobrili 648 projekata mladih poljoprivrednika za 244 milijuna kuna. Prošli je mjesec završio treći natječaj za 132 milijuna kuna koji su proveli po novim pravilima – do sada su se prijaviti mogli samo oni kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost i koji su obveznici socijalnog osiguranja po osnovi poljoprivrede, a sada to mogu i oni kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost. Razlika je u visini potpore koju mogu ostvariti, pa tako mladi koji se bave isključivo poljoprivredom i dalje mogu dobiti 50 tisuće eura potpore, a oni kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost 20.000 eura.

Gliste ispod kauča

Marija i Ivan Kliček za godinu će dana pak biti poljoprivrednici iz najstarije kategorije, one 65+, no svojom energijom, brzinom i marljivošću ovaj bračni par iz sela Pešćenica u Sisačko-moslavačkoj županiji posramiti može i puno mlađe od sebe. Na selo su iz Zagreba preselili prije dvadeset godina, kad je Ivan izgubio posao majstora – mesara u propaloj mesnoj industriji, u kojoj je kao trgovkinja radila i Marija, no zbog teške je bolesti morala u prijevremenu mirovinu.

S dvije kćeri tinejdžerske dobi još su kratko preživljavali u gradu s Ivanovom plaćicom koju je za 12-satni rad dobivao kod privatnika, a onda su »prelomili«, i došli na selo, u kuću koju su ranije godinama polako gradili. Njihov je »vrt«, u startu posađen amaterski, i zato da bi se zdravije hranili, danas pravi mali raj, prepun rajčica, paprike i mahuna, gigantskih glavica kelja, tikvica i patlidžana – ovdje nema čega nema, a sve iz ekološke proizvodnje o kojoj je Ivan puno čitao i učio iz svjetske literature.

Kličeki se primarno bave prodajom ekohumusa koji na njihovom imanju proizvode kalifornijske gliste. Humus nastao radom glista materijal je iznimno bogat korisnim bakterijama i gljivicama, objašnjava nam Ivan, pa tlo čini izuzetno plodnim.

– Gliste su vrednije i od pčela i od mrava, jer rade danonoćno, cijelu godinu, i u vrtu je njihovog humusa dovoljno samo malo da bi zemlju učinio zdravom i bogatom – kaže Ivan. U ovom vrtu zato nema kemikalija, i sve povrće i voće ima okus djetinjstva, uvjerili smo se i sami. Nabavili su Kličeki i patke koje se hrane puževima pa svaka biljka i životinja ovdje, uključujući »tete gliste«, živi u skladu i simbiozi s ostalima. Kao i kod Veselića, u ekološkoj se proizvodnji zna što s čim sljubiti, jer će, primjerice, celer posađen uz rajčicu čuvati to rajsko povrće, zapravo voće, poštuje se ovdje načelo plodoreda i tako redom.

– Prve sam gliste Mariji donio na Valentinovo! – kaže Ivan uz Marijin smijeh, jer su se prisjetili kako su prve gliste zapravo još držali u kutiji ispod kauča u Zagrebu. Nevolja ih je natjerala da svoj život potpuno preokrenu, no zapravo im donijevši mir, i bolje zdravlje Mariji. Obišli su, kažu, cijelu Hrvatsku uzduž i poprijeko prodajući humus, hrane se ekopovrćem i voćem koje sami proizvode, a koje u velikoj mjeri dijele i siromašnim građanima Siska.