MALA VIJEĆNICA

U Krku održano predavanje o Dragutinu Antunu Parčiću: Svestrani franjevac bogate ostavštine

Mladen Trinajstić

Foto Grad Krk

Foto Grad Krk

Parčić je bio redovnik, leksikograf, tvorac posljednjeg hrvatskog glagoljskog misala i jedan od pionira fotografije na ovim prostorima



KRK – U Maloj vijećnici grada Krka održano je predavanje o Dragutinu Antunu Parčiću (1832. – 1902.), redovniku, leksikografu i tvorcu posljednjeg hrvatskog glagoljskog misala, ali i jednom od pionira fotografije na našim prostorima. Predavanje je realizirano suradnjom predstavnika Foto kluba Krk i Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba, a ulogu predavača spremno su preuzeli prof. dr. Darko Žubrinić i Mirna Lipovac, predsjednik i tajnica spomenutog udruženja.


Posljednji misal


U prvom dijelu predavanja Žubrinić je tako govorio o ostavštini tog svestranog franjevca na planu jezikoslovlja i leksikografije, dok je u nastavku Mirna Lipovac okupljene upoznala s Parčićevim naporima na pripremi i izdavanju posljednjeg tiskanog hrvatsko-glagoljskog misala, službenog naziva »Rimski misal slavenskim jezikom« (Missale Romanum Slavonico idiomate). Misal je, istaknuto je, doživio čak tri izdanja na glagoljici i jedno izdanje koje je najvećim dijelom preslovljeno na latinicu. Radi se o misalima na hrvatskostaroslavenskom jeziku, čime je prekinuta dominacija starijih tiskanih istočnoslaveniziranih misala. Prvo izdanje Misala, iz 1893. godine, ove godine obilježava svoju 130. obljetnicu.


Serafinska tiskara


Dragutin Antun Parčić, znameniti hrvatski glagoljaš, leksikograf, jezikoslovac i fotograf, rođen je u Vrbniku 26. svibnja 1832. godine. Nižu samostansku gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša polazio je u Glavotoku, kao i novicijat 1851. godine. U razdoblju od 1843. do 1851. godine pohađao je javnu talijansku gimnaziju u Zadru, a 1851. godine upisuje studij bogoslovije na Središnjem nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu Zmajević u Zadru. Već se 1859. godine bavio i svjetlopisom, odnosno fotografijom, a njegova najstarija sačuvana fotografija snimljena je godine 1859. u Prvić Luci. U razdoblju od 1860. do 1864. godine boravio je na otočiću Galevcu pored Preka na Ugljanu, gdje je imenovan poglavarom tamošnjeg samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša. Tu je osnovao i svoj fotografski atelje i laboratorij. U samostanskoj bogoslovnoj školi bio je profesor, a u to se vrijeme također bavio kartografijom i botanikom. U samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku na otoku Krku osnovao je Serafinsku tiskaru za koju je sam lijevao glagoljička slova i tiskao razne brošure glagoljicom i latinicom. Potporom biskupa Josipa Jurja Strossmayera, postao je i kanonik Zavoda sv. Jeronima u Rimu, gdje je boravio do kraja života.




Ime Dragutina Antuna Parčića nosi glavna nagrada (Grand prix) koja se, u organizaciji kluba krčkih fotografa, sad već tradicionalno dodjeljuje autoru najboljeg rada na međunarodnom fotografskom salonu, odnosno natječaju koje Foto klub Krk već godinama organizira, poznatom pod imenom »Ljeto, more, sunce« (Summer, Sea, Sun).