Ne možemo biti zadovoljni i ne možemo se miriti s činjenicom da smo zadnja zemlja na razini eurozone po minimalnoj prosječnoj plaći bez obzira na to koliko su te plaće rasle zadnjih šest godina u mandatu ove Vlade.

Na razini Europske unije među zadnjima smo po prosječnoj minimalnoj plaći i to je ono što se mora promijeniti u Hrvatskoj.

Znamo što se događa s tržištem rada, znamo da radnika u Hrvatskoj nedostaje na razini svih sektora, a ako nas toliko malo ima onda naša vrijednost mora biti veća i cijena rada u Hrvatskoj mora biti veća, istaknuo je predsjednik Saveza samo stalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel na danas započetoj 10. Skupštini sindikata Preporod.

Jednosmjerno tržište rada

Ujedno je dodao da je tržište rada u Hrvatskoj jednosmjerno, jer radnici u pravilu samo izlaze iz Hrvatske.

– Tu mislim na tržište rada EU-a, a ne trećih zemalja. Nama u Hrvatsku ne dolazi gotovo nitko iz zemalja EU-a, čak više ni iz Rumunjske i Bugarske. Dolaze nam samo radnici iz trećih zemalja.

Zašto? Zato što netko u Hrvatskoj još uvijek misli da se na niskoj cijeni rada može graditi produktivnost i veći standard. Ne može i ne smije. Hrvatska ne smije biti zemlja niske cijene rada, a to je zadaća sindikata, poručio je Novosel.

Dodajući da je radnik radnik, neovisno o tome radi li u državnom, privatnom ili javnom sektoru Novosel je istaknuo da profit nikad nije imao bezobraznije lice, lice koje nema morala i obzira, neovisno o kojem se sektoru radi.

– Profit je profit, a ono što je nama interes je da daleko veći dio tog profita ide u plaće, kazao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata.

Usklađivanje plaća s inflacijom

Ono najmanje što država može dati, prema mišljenju počasnog predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata Mijata Stanića je usklađivanje plaća s inflacijom na mjesečnoj razini.

– Plaćamo PDV i to je naš novac koji stoji na nekoj drugoj poziciji. To je najmanje što Vlada može dati. Znamo da država ima novaca, ima ga i previše.

Nema razloga da malim plaćama građane tjera iz domovine. Ljudi odlaze isključivo zbog plaća i to treba imati na umu, naglasio je Stanić.

Referendum o ponudi Vlade

Za vrijeme trajanja današnje skupštine Sindikata Preporod u školama se provodio referendum na kojem su se članovi izjašnjavali o najnovijoj ponudi Vlade, a hoće li sindikati javnih službi prihvatiti ponuđeno povećanje plaća znat će se u utorak u podne, kada istječe rok Vlade.

Vlada je ponudila od 1. listopada rast osnovice plaća za pet, a potom od ožujka iduće godine i rast plaća kroz nove uredbe o koeficijentima za 2024. Taj bi rast prema prvim projekcijama iznosio dodatnih 12 posto.

Sindikatima je ponuđen i viši iznos novostečenog prava “uskrsnice” pa je sada na stolu 100 eura, umjesto 70 koliko je bila zadnja ponuda. Iznos božićnice bio bi 300 eura, a ravnatelj uprave za rad Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Što misle o ponudi?

Dražen Opalić danas se osvrnuo na tu ponudu istaknuvši da je “osigurač” te ponude odluka da se 1. ožujka neće donijeti uredbe vezane uz Zakon o plaćama.

– Idemo u nove pregovore. Novi Zakon o plaćama fiskalno će iznositi oko 850 milijuna eura. To je 14 posto osnovice, tako da je ukupan “paket” vrjedniji od onoga što su sindikalni predstavnici tražili.

Ukidanjem platnih razreda i uvođenjem koeficijenata prije 22 godine došlo je do neravnoteže u sustavu, a ta se neravnoteža do sada samo produbljivala.

Sada je još uvijek dogovaramo na razini resora, ali vjerujem da neće biti puno nezadovoljnih, jer smo probali horizontalno i vertikalno napraviti pravedniji sustav. Nadamo se da će se već plaće za ožujak isplaćivati po novim koeficijentima, najavio je Opalić.

Deklaracija o položaju odgoja i obrazovanja

Međutim, sudeći prema danas usvojenoj Deklaraciji o položaju odgoja i obrazovanja, materijalnom i radno-pravnom statusu radnika u školama Opalićevo obećanje ne zadovoljava prosvjetne djelatnike, jer većinom glasova na današnjoj je skupštini usvojen dokument u kojem članovi Preporoda traže rast plaća od barem 50 posto u odnosu na postojeće.

U protivnom, stoji i deklaraciji, dogodit će se da u sve boljim uvjetima rade sve slabiji stručnjaci i nestručnjaci. Prosvjetni djelatnici u toj su deklaraciji izrazili i zabrinutost zbog Zakona o plaćama istaknuvši da je neprihvatljivo ocjenjivanje rada učitelja i nastavnika od strane isključivo ravnatelja.

– Predloženo rješenje može dovesti do podjela među radnicima, jačanja ravnateljske samovolje i poticanja podaničkog umjesto kreativnog ozračja, stoji u dokumentu.

Izrazili su i opreznost u pogledu promjena u strukovnom obrazovanju, jer će se uvođenje modularne nastave odraziti na satnicu velikog broja nastavnika te su zatražili u slučaju pojave tehnoloških viškova osiguravanje otpremnina.