ZAGREB – Trideset je godina od pokretanja obnovljenog Vijenca – dvotjednika Matice hrvatske. Tim povodom organizirana je, u atriju Matice hrvatske u Zagrebu, i proslava tijekom koje je predstavljen obljetnički broj Vijenca te je otvorena izložba »30 godina novog Vijenca 1993. – 2023.«

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u svome je govoru potvrdila kako su velika imena hrvatske kulture koja su pisala i govorila kroz Vijenac pridonijela našoj kulturnoj povijesti i povijesti našeg društva te dala golem doprinos različitim političkim događajima koja smo kao hrvatski narod prolazili u tom dugom razdoblju.

»Kao što je utemeljenje Vijenca imalo prekretničku ulogu za hrvatski nacionalni identitet, tako se i njegovo jedno od gašenja dogodilo u prekretničkim trenucima, ali i ponovno pokretanje Vijenca dogodilo se u trenucima kada smo krenuli sa stvaranjem demokratske hrvatske države. Vijenac je, nažalost, zadnji i jedini takav časopis u Hrvatskoj. Bilo bi bolje kada bismo imali više takvih, kvalitetnih časopisa kojima je kultura u središtu«, rekla je, između ostalog, Obuljen Koržinek.

Obljetnički broj

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran istaknuo je kako su »roditelji« Vijenca bili tadašnji predsjednik MH Vlado Gotovac i prvi glavni urednik Slobodan Prosperov Novak koji su »kao ljudi od kulture i politike prepoznali koliko su mladoj državi, čija je trećina teritorija te 1993. godine bila okupirana, važne kultura, znanost i umjetnost, ali i glasilo u kojem se moglo problematizirati sve relevantne teme koje se tiču hrvatskoga čovjeka«, zaključio je Gavran.

U sklopu proslave predstavljen je i obljetnički broj Vijenca na panelu na kojem su sudjelovali glavni urednik Vijenca Goran Galić, dugogodišnja Vijenčeva kolumnistica Nives Opačić, komunikacijski stručnjak Božo Skoko te jedina osoba koja u Vijencu radi od njegovog početka pa do dana današnjeg – lektorica Saša Vagner.

»Ideja ove proslave bila je druženje. Željeli smo razmijeniti iskustva i zato smo nastojali pozvati sve ljude koji su dali konkretan doprinos Vijencu tijekom ovih minulih 30 godina. Uspjeli smo ne samo zadržati razinu, već i povećati obim za još osam stranica, proveli smo redizajn, uvodimo nove rubrike. Trudimo se nuditi kvalitetan sadržaj, a nismo čak niti cijenu mijenjali«, kazao je Galić.

Na tragu Šenoinog Vienca

Vijenac, kao književni list za umjetnost, kulturu i znanost u okrilju Matice hrvatske obnovljen je na sam Božić 1993. na tragu slavnog Šenoinog Vienca iz 19. stoljeća. Kao dvotjednik redovito donosi relevantne vijesti iz svijeta kulture, umjetnosti, znanosti, kritike kazališnih predstava i koncerata, kolumne, ulomke rukopisa romana vodećih pisaca, novu poeziju, prikaze novih izdanja strane i domaće književnosti i drugo, a u Vijenčeve suradnike ubrajaju se najpoznatiji hrvatski književnici, pjesnici, sveučilišni profesori, novinari i drugi. Proslavu su pohodili dosadašnji urednici, suradnici i prijatelji Vijenca, između ostalog i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, državna tajnica Irena Petrijevčanin Vuksanović, glumci Goran Grgić i Boris Svrtan, nacionalna prvakinja Branka Cvitković, slikar Dimitrije Popović, HRT-ovke Lina Kežić i Lidija Lacko Vidulić, novinarka i urednica Gea Vlahović, sveučilišni profesori Boris Beck i Igor Kanižaj, pisac Zdravko Zima, književnica Sanja Pilić i mnogi drugi, dok je, kao gost proslave, nastupio bend Prljavo kazalište.