Premijer

Plenković: Mi imamo što pokazati, a što je Milanovićeva vanjskopolitička bilanca? Ne vidim nikakvu korist

Portal Novi list, Hina

Andrej Plenković / Foto Tomislav Miletic/PIXSELL

Andrej Plenković / Foto Tomislav Miletic/PIXSELL

Pravilo fifty-fifty ne postoji...To bi značilo kao da imate dvije diplomacije, to nije normalno, rekao je Plenković.



Premijer Andrej Plenković ponovno je u ponedjeljak optužio predsjednika Zorana Milanovića da je on taj koji opstruira imenovanje novih veleposlanika te je kritizirao šefa države da ničim nije pridonio onome što premijer smatra vanjskopolitičkim uspjesima zemlje.


Predsjednik i vlada, koji suodlučuju o imenovanju veleposlanika, međusobno se optužuju što su već duže vremena upražnjena neka veleposlanička mjesta, uključujući u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Vatikanu.


Milanović je ranije u ponedjeljak rekao da mu ne odgovara što je Hrvatska u tri i pol godine popunila samo jedno veleposlaničko mjesto i sugerirao je da to stanje odgovara Banskim dvorima.




“Kome prezervacija ovog stanja više odgovara, meni ili nekome tko želi zadržati potpunu kontrolu. I to nad kakvim resursom? Neš’ ti ambasadore. I onda na njihova mjesta dolaze otpravnici poslova. To je tiha penetracija”, rekao je predsjednik.


No, Plenković tvrdi da je na Pantovčak još 2020. poslana lista potencijalnih kandidata o kojima je trebalo razgovarati, ali je Milanović to odbio i ustrajao na tome da ih pola imenuje on, a pola vlada.


“Pravilo fifty-fifty ne postoji…To bi značilo kao da imate dvije diplomacije, to nije normalno”, rekao je Plenković.


Osim u formalnim pitanjima, premijer kaže da predsjednik ne surađuje s vladom ni u “sadržaju” vanjske politike i da ignorira glavne vanjskopolitičke ciljeve.


“Vlada govori jedno, a predsjednik drugo”


“Jesmo li ostvarili strateške ciljeve dublje integracije (u eurozonu i šengenski prostor)? Jesmo. Je li tome nešto pridonio predsjednik? Ne sjećam se.


Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura? Jesmo. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se.


Jesmo li ostvarili enormne korake naprijed u odnosu sa SAD-om. Jesmo. Je li on tome nešto pridonio? Ja se ne sjećam.


U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom.


Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa…”, nizao je Plenković dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima “vlada govori jedno, a predsjednik drugo”.


Premijer je uvjeren da je politika njegove vlade ispravna i da donosi konkretne političke, vojne, energetske rezultate.


“Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopolitička bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist”, ocijenio je Plenković.


Plenković primio crnogorskog predsjednika Milatovića


Premijer Andrej Plenković susreo se u ponedjeljak s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Republici Hrvatskoj, priopćeno je iz Ureda predsjednika .



Dvije zemlje imaju dobre odnose i Hrvatska će i dalje podržavati Crnu Goru u nastavku njezinog integracijskog puta u Europsku uniju, rekao je premijer.


Milatović, koji je doputovao u dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj, prvi posjet nekoj državi članici Europske unije nakon što je izabran u svibnju, rekao je ranije u ponedjeljak na Pantovčaku da se snažno zalaže za ubrzanje europskog puta Crne Gore i za to traži veću potporu Zagreba.


Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo činjenicom da, nakon posljednjih izbora, Hrvati ponovno imaju svog zastupnika u Skupštini Crne Gore, Adrijana Vuksanovića.


Hrvatska će se i dalje dosljedno zalagati za prava i političku zastupljenost Hrvata u Crnoj Gori, rekao je Plenković.


Vezano za otvorena pitanja, Plenković je ponovio očekivanja Hrvatske da se ona rješavaju u dobrosusjedskom duhu i u skladu s međunarodnim pravom.


Ponovljeno je u tom kontekstu očekivanje Zagreba da Podgorica vrati školski brod Jadran, jedrenjak izgrađen 1933. koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka no zadržan je u Crnoj Gori kamo je otplovio 1991. na remont.


Ranije u ponedjeljak na sastanku sa svojim domaćinom Zoranom Milanovićem crnogorski predsjednik rekao je da je brod Jadran u vlasništvu Crne Gore, ali da je Podgorica otvorena za dijalog.