Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 1
Sutra: 12° 12° 1
3. travnja 2020.
Trend 21. st.

Upozorenje riječkih znanstvenika: Razina mora na Kvarneru porast će za 62 cm, tržnica nam već tone

Foto NL
Foto NL
Autor:
Objavljeno: 6. siječanj 2020. u 21:44 2020-01-06T21:44:40+01:00

Upozorava se da porast razine mora može biti izrazito skupa posljedica za hrvatsku obalu

RIJEKA - Do kraja ovog stoljeća razina mora porast će za oko 62 centimetra, a globalne klimatske promjene u obalnom području Kvarnera već su vidljive po sve učestalijim ekstremnim klimatskim događajima kao što su olujna nevremena s pojavama ekstremnih oborina i visokim valovima, čemu su Riječani svjedočili ovogodišnjeg, ali i lanjskog studenog.

Ono što ne ohrabruje je da sve ide u prilog tome da će tih ekstrema biti i u budućnosti i to još i više, a istovremeno porast razine mora može postati izrazito skupa posljedica klimatskih promjena za hrvatsku obalu. Prema gruboj okvirnoj analizi, kaže doc. dr. Igor Ružić sa Zavoda za hidrotehniku i geotehniku riječkog Građevinskog fakulteta, gubitak kopna Hrvatske iznosio bi više od 100 milijuna četvornih metara uz porast razine mora od 50 centimetara, odnosno preko 112 milijuna kvadratnih metara uz porast od 88 centimetara.

Štetne posljedice

Upravo je podizanje razine mora, kao i utjecaj klimatskih promjena na hrvatsko priobalje u fokusu tima riječkih znanstvenika koji provode niz projekata diljem Hrvatske.

- Prema novim znanstvenim spoznajama rast razine mora bit će 62 +/- 14 centimetara do kraja 21. stoljeća. To će svakako imati značajne posljedice na obale Kvarnera, koje većim dijelom pripadaju teritoriju Primorsko-goranske županije.

Taj trend je već vidljiv, pa su rekordno visoke razine mora zabilježene na mareografu u Bakru. Tako je 2008. godine zabilježena, do tada najveća, razina mora od 117 centimetara, 2012. godine 122 centimetara, a prošle godine od 127 centimetara. To je znatno više od ranijih procjena za visoku razinu mora 100-godišnjeg povratnog perioda, što je veoma zabrinjavajuće jer su postojeća obalna infrastruktura, kao i sustav obrane od poplave projektirani na »stare« vjerojatnosti pojave visokih voda.

Ti događaji mogu povećati prirodni hazard i ranjivosti obala. Štetne posljedice na obalnom i otočkom području Kvarnera mogu biti višestruke, od pojava opasnih bujičnih tokova, poplava unutar naseljenih područja, plavljenja nižih dijelova obale, zaslanjenja priobalnih i otočkih krških vodonosnika pa do otežanog funkcioniranja odvodnje, oštećenja na građevinama na obali, pojačane erozija prirodnih obala i slično.

4185370 (1)

Stoga je cilj naših istraživanja izvršiti znanstvenu analizu ranjivosti obale Kvarnera u odnosu na očekivane klimatske promjene i rast morske razine tako da se odredi stupanj ugroženosti priobalnih područja - pojašnjava doc. dr. Ružić.

Na temelju toga izradit će se karte ranjivosti obala na području Primorsko-goranske županije, a kada je u pitanju Rijeka posebno ranjivo područje je ono oko tržnice i HNK Ivana pl. Zajca za koje prof. emeritus Benac kaže da se radi o nasutom dijelu obale, velike debljine nasipa i koji polako tone zbog zbijanja nasipa. Izmjereno je da je to područje u 20. stoljeću potonulo čak jedan metar.

- Ovog studenog svjedočili smo posljedicama tog tonjenja i visokih razinama mora, kada smo prvi puta imali situaciju da tržnica ne funkcionira više dana, dok su takve situacije ranijih godina trajale dan ili dva. To tonjenje će se nastaviti te je stoga to područje potrebno urediti.

Sadašnji trendovi, razina mora i klimatske promjene idu u prilog tome da je potrebno nešto napraviti. To će biti složen zadatak, jer je potrebno podignuti visinu pločnika oko tržnice, što nije toliki problem, koliko je problem prilagoditi zgrade za nove visine pločnika. Takav zahvat zahtijevat će multidisciplinarni arhitektonski, urbanistički i tehnički pristup - navodi doc. dr. Ružić.

Relativno sporo

Dajući za primjer Eufrazijevu baziliku, na kojoj su kroz povijest napravljeni mnogi zahvati zbog podizanja morske razine, poput podizanja kote podova, doc. dr. Ružić kaže da je pozitivno što se podizanje morske razine događa relativno sporo te iz tog razloga ne predstavlja toliki problem koliki problem za hrvatsku obalu predstavljaju olujni uspori u kombinacijama s ekstremnim valovima koji rade štetu, a tu do izražaja dolazi činjenica da zahvati u priobalju nisu rađeni prema pravilima struke.

- Projektanti obalnog područja, upravitelji i poduzetnici moraju uzeti u obzir prilikom definiranja projektnih parametara posljedice klimatskih promjena. Zbog toga projektni parametri određenog povratnog perioda od 50 ili 100 godina moraju sadržavati analizu izmjerenih podataka, ali i predviđenih promjena.

Mnogi vrijedni lokaliteti hrvatske prirodne, povijesne i kulturne baštine smješteni su u blizini morske razine te u slučaju velikog porasta razine mora, navedeni će lokaliteti biti izloženi poplavljivanju te zauvijek izgubljeni ako se ne poduzmu zaštitne mjere.

4081585

U isto vrijeme, nije fizički moguće ili ekonomski isplativo štititi cijelu obalnu liniju od porasta razine mora. Jačanje institucionalnih kapaciteta za izradu i provedbu mjera i projekata zaštite najvrednijih hrvatskih obalnih područja, uz korištenje kapaciteta za procjenu i usporedbu svih koristi i troškova alternativa prilagodbe na mogući porast razine mora, najbolji je način da se smanje negativne posljedice od porasta razine mora, ističe doc.dr. Ružić.

Iako je hrvatska Vlada potpisala ICZM Protocol - Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja doc.dr. Ružić ističe da tema prilagodbe na klimatske promjene i njezino integriranje u razvojne i prostorne planove do sada nije dovoljno istražena u Hrvatskoj, a zakonske obveze za prostorne planere ne postoje.

Najbolje metode

- To je u Hrvatskoj tek u začecima. Potpisali jesmo, ali skoro ništa nismo napravili. U svijetu je postao standardni dio analiza odnosa između integralnog planiranja obalnim područjem i prostornog planiranja, te prilagodbe na klimatske promjene.

Dokaz o kašnjenju njegove praktične primjene su brojne poplave i štete na obalnom području koje su zabilježene posljednjih godina na čitavom Mediteranu, ali i na hrvatskoj obali Jadrana, od Rovinja preko Malog Lošinja, Cresa, Opatije rijeke pa do Vele Luke i dalje. Protokol je prvi međunarodni pravni dokument koji predlaže konkretne instrumente zaštite i prilagodbe na učinke klimatskih promjena.

U obalnim zonama potrebno je definirati kopneni pojas u kojem gradnja nije dozvoljena, uzimajući u obzir područja koja su izložena utjecajima klimatskih promjena te prirodnim rizicima.

Dugoročno gledajući, porast razine mora potencijalno je jedan od najskupljih učinaka klimatskih promjena na hrvatsku obalu. Procjenjuje da će se u slučaju dizanja razine mora od 50 centimetara pod vodom naći više od 100 milijuna četvornih metara kopna, upozorava doc.dr. Ružić.

Teritorij Primorsko-goranske županije, kaže, obuhvaća i 1.072 kilometara obale te je stoga racionalno korištenje prostora pa tako i obalnog područja, prvorazredna obveza svih njegovih korisnika, dok istovremeno Jadran za Hrvatsku i Primorsko-goransku Županiju ima veliki kulturni i ekonomski značaja. Na njegovoj obali ili blizini obale odvija se većina turizma, pomorski promet, proizvodnja plina iz podmorja, brodogradnja, ribarstvo i marikultura.

4185369 (1)

- Strategija za suočavanje s porastom razine sastoji se u zaštiti ranjivih područja i/ili povlačenje s njih. Potrebno je ustanovit najbolje metode za rješavanje tog problema za svako mjesto posebno. Probleme koji će nastati uslijed porasta razine mora potrebno je rješavati od lokacije do lokacije zbog složenosti obalnog prostora Hrvatske u vidu morfologije, geologije, djelovanja valova, naseljenosti i slično. Preporuča se kombinacija kratkoročnih i dugoročnih strategija koje uključuju mjere zaštite i povlačenja, zaključuje doc.dr. Ružić.

Ugrožena obala oko Stare Baške

Tim Građevinskog fakulteta bavio se istraživanjem indeksa ranjivosti obale oko Stare Baške na otoku Krku, a rezultati su pokazali da je veoma ugrožena obala u samom naselju zbog nepovoljnih geoloških parametara u kombinaciji s djelovanjem mora i podzemnih voda.

- Situacija će postati još kritičnija. Na tom području klizišta su već aktivna, podizanjem razine mora i podzemnih voda, može nastati veoma opasna situacija ukoliko se ne poduzmu adekvatne mjere vezano uz zaštitu obale, odvodnju voda, prometnice i same građevine, kaže doc.dr. Ružić.

To istraživanje prošle je godine publicirano u prestižnom inozemnom znanstvenom časopisu. Istovremeno se proučava i lomljenje barijere na Milinom jezeru na Plitvičkim jezerima, a radio se i projekt monitoringa urušavanja mostova u Ninu.

Kombinirane poplave

Pojašnjavajući kako visoka razina mora negativno djeluje i na riječne poplave, ali i poplave od jakih kratkotrajnih oborina, doc. dr. Nino Krvavica kaže kako tim Građevinskog fakulteta radi analize o tome što se događa s kombiniranim poplavama, kada se istodobno javljaju poplave na kopnu uzrokovane jakim oborinama i poplave s mora uslijed podizanja razine morske vode.

- Primjer takvih pojava smo nedavno imali prilike vidjeti i u Rijeci. U priobalnim područjima sustavi odvodnje oborinskih voda vrlo često završavaju ispustima u moru. Pri podizanju razine mora stvara se određeni uspor koji otežava odvodnju oborinskih voda pa se očekuje da će u budućnosti poplave od ekstremnih oborina u gradovima imati sve izraženije posljedice, navodi doc. dr. Krvavica.

4236964

Dodajući kako se bavio i analizom kako će podizanje razine mora utjecati na pojačani prodor morske vode kroz Neretvu kaže da je to jako bitno za cijelo poljoprivredno područje koje može postatiti neupotrebljivo zbog velike količine soli u tlu.

- Aktivno radimo na tome. Izrađujemo matematičke modele koji bi trebali predviđati posljedice i procjenjivati učinkovitost mjera koje bi se mogle poduzeti da spriječimo ili ublažimo prodor morske vode, kaže doc. dr. Krvavica.

Odron na Sablićevu

Kao očiti primjer posljedica podizanja razine mora doc. dr. Ružić izdvaja plažu Sablićevo, na kojoj je došlo do opasnog odrona stijenske mase.

- Zbog toga je prošle godine bio zabranjen pristup na plažu poduže vremena, a što je bilo i medijski dosta popraćeno. Volumen šljunka žala na plaži Sablićevo se značajno smanjio posljednjih pedesetak pogleda, o čemu svjedoče stare karte i fotografije.

Zbog toga valovi tijekom visoke plime dolaze do kraja i podlokavaju stijenu. Nekada se događao prirodni proces da se lomljenjem stijene plaža dohranjivala, odnosno more je trošilo stijenu, a ona je nadohranjivala plažu.

Bilo je to u prirodnom balansu, no sada više ne možemo dopustiti da more troši tu stijenu, jer ćemo ostati bez ceste. Stoga će se žalo morati nadohraniti na umjetan način, da bi moglo amortizirati djelovanje valova ističe doc. dr. Ružić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.