Autobusni kolodvor - ruglo grada na Rječini, Foto: M. GRACIN
Današnja slika trga Žabica koji je oduvijek imao ulogu terminala bliža je vremenu kada se s njega konjskim zapregama razvozio teret koji je brodovima stizao u luku nego grandiozno zamišljenom projektu autobusnog terminala 21. stoljeća
U dvanaest godina koliko je prošlo od zaključenja natječaja za projekt novog autobusnog kolodvora Žabica Riječani su izgubili svaku nadu u njegovu realizaciju. Iz godine u godinu slušajući prazna obećanja kako će izgradnja početi iduće, a završiti za dvije godine, više ih nitko ne uzima za ozbiljno.
Jedina fizička promjena koja se u međuvremenu dogodila na prostoru kolodvora je skromna nadstrešnica postavljena iznad dva perona, u režiji Autotransa, kako bi se ljudi koji čekaju autobus u lošim vremenskim uvjetima bar donekle zaštitili od padalina.
Današnja slika trga Žabica koji je oduvijek imao ulogu terminala bliža je vremenu kada se s njega konjskim zapregama razvozio teret koji je brodovima stizao u luku nego grandiozno zamišljenom projektu autobusnog terminala 21. stoljeća.
»Oteglo se…«
Podsjetimo, projekt novog autobusnog kolodvora Zapadna Žabica odabran je na javnom natječaju daleke 2005. godine. Tri godine kasnije, u ožujku 2008. gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i arhitekt Silvije Novak iz Studija 3LHD potpisali su ugovor o izradi idejne, glavne i izvedbene dokumentacije. Početak radova najavljen je za 2009. godinu, a s obzirom da se radi o velikom i složenom projektu Obersnel je procijenio da će izgradnja trajati dvije godine.
Kad je rok za početak radova istekao, a da se ništa nije dogodilo, na velika je zvona objavljeno da će gradnja početi krajem 2011. ili početkom 2012. po modelu javno privatnog partnerstva.
Gradonačelnik je sad pričao o velikom zanimanju privatnog sektora, građevinskih tvrtki i banaka, a za kašnjenje optužio Hrvatske željeznice koje godinama odbijaju potpisati konačni kupoprodajni ugovor za zemljište na kojem će se izgraditi kolodvor.
Međutim, Riječani novi terminal s podzemnom garažom, trgovačkim centrom, polivalentnom dvoranom i drugim komercijalnim sadržajima nisu dobili ni 2014. jer se pokazalo da je predloženi model »financijski i operativno prezahtjevan«.
Godinu poslije priznao je gradonačelnik da se sve »malo otegnulo«, a da naporni građani ne bi više dosađivali pitanjima kad će se riješiti ruglo kolodvora poručio je i da »puno bogatiji i veći gradovi od nas imaju gore autobusne kolodvore nego što je Žabica«.
Posljednjih nekoliko godina projekt je na razmatranju. Razmatraju se novi modeli financiranje izgradnje , a prema posljednjoj najavi gradonačelnika za nekoliko mjeseci bi se možda moglo i dokučiti kojim putem krenuti.
»Ne želimo projekt u potpunosti prodati, već želimo naći partnere koji bi zajedno s nama krenuli u izgradnju. Nama bi ostala garaža i komunalni dio, odnosno autobusni kolodvor, a privatni partner bi se bavio komercijalnim poslovima vezanim za trgovinu, hotel ili nešto drugo«, izjavio je nedavno za Novi list.
Hotel i kino
Da bi se odobrovoljili investitori od projektanata je, saznajemo, nedavno zatražena analiza djelomične prenamjene sadržaja unutar višenamjenskog objekata, tako da se svi poslovni prostori prenamijene u hotel i da se udio trgovačkih lokala smanji u korist ugostiteljskih sadržaja.
Investitori s kojima su do sada vođeni razgovori uglavnom su bili zainteresirani za otvaranje velikog šoping centra, čiju su kvadraturu željeli povećati nauštrb garaže u kojoj je planirano 960 parkirnih mjesta. No, pročelnik Odjela za urbanizam Srđan Škunca na to navodno ne želi pristati, jer garaža manjeg kapaciteta na bi riješila problem parkiranja na Rivi, a veliki šoping centar značio bi smrt Korza na kojem bi zamrla trgovačka djelatnost.
Uz nove ugostiteljske sadržaje i hotel niže kategorije sa stotinjak soba, planira se i kino koje bi zamijenilo ranije planiranu konferencijsku dvoranu u dijelu lučkog skladišta koje će biti integrirano u novu građevinu.
Grad Rijeka je do sada u pripremu projekta, odnosno kupovinu zemljišta za izgradnju objekta te pripremu projektne dokumentacije uložio oko 52 milijuna kuna, a vrijednost investicije procijenjena je na 50 milijuna eura.
RIJEČKI MUZEJ NEOSTVARENIH OBEĆANJA (1): Potemkinova sela od 500 mil. € na Delti i Porto Barošu