Prof. dr. Hein Raat – projekt SEFAC predstavio prošlog tjedna u danskoj Odensi na sastanku u organizaciji Europske komisije
Koristit ćemo tehnologiju, ali glavni fokus je u jačanju osobnih vještina i treniranju svakog pojedinca u grupi. Dakle, koristit ćemo pametne satove i platforme putem kojih ćete pratiti vlastitu prehranu i tjelesnu aktivnost. No, ta će platforma imati i dio posvećen mentalnim vježbama
RIJEKA U sklopu trećeg Programa zdravlja Europske komisije u lipnju ove godine započeo je pilot-projekt SEFAC (Social Engagement Framework for Adressing the Chronic-disease-challenge), jedan od niza projekata koji se trenutačno provode u zemljama Europske unije, a čiji je zajednički cilj smanjiti pojavu kroničnih nezaraznih bolesti i njihov teret za zdravstvene sustave.
SEFAC je svojevrsni nastavak projekta Urban Health Centre 2.0 u koji je uz još nekoliko europskih gradova bila uključena i Rijeka. Od ove godine, s nizozemskim Rotterdamom, engleskim Cornwallom i talijanskim Trevisom, Rijeka je ponovo jedan od četiriju gradova koji sudjeluju u SEFAC-u, trogodišnjem programu koji sufinancira EU, a koji će obuhvatiti 360 osoba u dobi od 50 i više godina.
Osim klasičnog pristupa, sudionici će uz pomoć suvremenih tehnologija, ali i primjene meditativnih tehnika, biti dio prevencije kroničnih bolesti u Europi. Zanimljivo je i to da kad je riječ o javnozdravstvenim programima poput ovog, u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti jednu od važnih uloga, pored medicinskih stručnjaka, sve više igra i sama zajednica.
Naime, u ovom programu medicinski stručnjaci obrazovat će volontere koji će nakon edukacije voditi grupe građana s nekim od najčešćih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i plućnih bolesti.
Glavni koordinator programa u kojem sudjeluje riječki Medicinski fakultet je prof. dr. Hein Raat, profesor roterdamskog Sveučilišnog medicinskog centra Erasmus. On je SEFAC predstavio prošlog tjedna u danskoj Odensi na sastanku u organizaciji Europske komisije posvećenom kroničnim nezaraznim bolestima.
Volonteri i radionice
Zašto ste za ovakav projekt odabrali upravo Rijeku i riječki Medicinski fakultet?
– Sveučilišni medicinski centar Erasmus u Rotterdamu i Sveučilište u Rijeci već su od ranije povezani kroz projekt Urban Health Centre 2.0 koji se bavio širokom razmjenom iskustava u zdravstvenoj skrbi, ali i u edukaciji studenata medicine, kao i medicinskih sestara. A zašto smo odabrali Rijeku? Zato jer Rijeka sa svojim Sveučilištem, ali i širom zajednicom, predstavlja aktivnu sredinu u promociji zdravlja. Također, Hrvatska je najmlađa članica Europske unije, a Rijeka je aktivan i otvoren grad. Osim toga, Rijeka je upravo dobila studij medicine na engleskom te studenti iz inozemstva mogu doći u Rijeku, a riječki Medicinski fakultet aktivan je i vrlo dobro organiziran. Upravo zato, Rijeka je vrlo učinkovita u javnom zdravstvu, posebice kad je riječ o njegovoj stvarnoj primjeni u populaciji.
Kada kreće provođenje SEFAC projekta i kako će on konkretno izgledati?
– U proljeće iduće godine okupit ćemo volontere koji će nam pomoći u radu u SEFAC projektu. Medicinski profesionalci najprije će trenirati volontere koji će kasnije voditi grupe građana koji će biti uključeni u ovaj program. Radionice će se odvijati jednom tjedno i trajat će nekoliko sati. Recimo da su naša ciljna skupina sredovječne osobe, no to mogu biti i starije osobe, ali i mlađi. Dob od 50 godina odabrana je zato jer u toj dobi raste broj kroničnih bolesti koje su izravno povezane s prekomjernom težinom i nezdravim životnim navikama, poput nedovoljnog kretanja, nezdrave prehrane i prekomjernog unosa soli.
Osobne vještine
SEFAC podrazumijeva i korištenje novih tehnologija pa tako planirate izradu aplikacije koja bi putem pametnog telefona pratila pacijenta?
– Da, koristit ćemo tehnologiju, ali glavni fokus je u jačanju osobnih vještina i treniranju svakog pojedinca u grupi. Dakle, koristit ćemo pametne satove i platforme putem kojih ćete pratiti vlastitu prehranu i tjelesnu aktivnost. No, ta će platforma imati i dio posvećen mentalnim vježbama.
Te meditativne tehnike u projektu SEFAC nazivate »mindfulness«. Možete li pobliže pojasniti o čemu se radi?
– Mindfulness je, uvjetno rečeno, nešto poput joge i meditacije. Koncept je razvijen u SAD-u, a bazira se na znanstvenoj podlozi. Možda vam koncept mindfulnessa zvuči blisko alternativi, no znanstvene studije pokazale su da mindfulness doista funkcionira. Koristi se u mnogim znanstvenim projektima, poput liječenja onkoloških bolesnika ili pacijenata s kroničnom boli te dokazano funkcionira. Ukratko, to je set vježbi meditacije gdje učite ne bojati se nečega što bi se moglo dogoditi u budućnosti i ne brinuti zbog stvari koje su se dogodile u prošlosti, već učite kako biti ovdje i sada, u ovom trenutku. Mindfulness treneri prolaze kroz složenu naobrazbu tako da ne možemo očekivati da naši volonteri koji će voditi grupe pacijenata budu u potpunosti treneri te vještine jer njihova edukacija iziskuje puno vremena. Volonteri će koristiti elemente mindfulnessa jer u SEFAC projektu imamo licencirane mindfulness trenere koji će nas podučiti elementima tehnike. Vježbat ćemo osvješćivanje trenutka, prihvaćanje misli koje dolaze i prolaze kroz našu svijest. Znanost je dokazala da taj pristup funkcionira, jača samopouzdanje, na taj način se osjećate bolje i počinjete shvaćati da sami stvarate svoje izbore.