Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Susret guvernera regije

ZAOBILAZE NAS PROIZVODNE INVESTICIJE Turizam nam je jedina veća industrija, sve ostalo su mrvice

Foto Glas Istre
Foto Glas Istre
Autor:
Objavljeno: 17. ožujak 2019. u 21:32 2019-03-17T21:32:34+01:00

Osim turizma, u Hrvatskoj nema sektorske koncentracije industrija, ali ima pozitivnih primjera poduzeća fokusiranih na tržišne niše. Bankari su stoga orijentirani većinom na financiranje malih i srednjih tvrtki

                                           RIJEKA Dok zemlje u regiji privlače konkretne strane investicije u proizvodnju, Hrvatsku one zaobilaze. Analitičar Velimir Šonje prošli je tjedan na Susretu guvernera regije u Savudriji kazao da investicije na istok odlaze zbog nižih plaća odnosno jeftinije radne snage čemu mi ne možemo konkurirati te bi stoga trebali poraditi na tome da privučemo industrije veće dodane vrijednosti uz koje idu istraživanja i razvoj.No, nije precizirao koje, jer, veli, "nema industrijskog recepta, već se generalno, horizontalno, treba promijeniti poslovna klima tako da privuče ulaganja, i domaće i strana."Na opasku novinara kako ne samo da nema ulaganja u nove industrije, već i postojeće propadaju, Šonje je rekao da ga to ne brine previše jer se tu obično radi o "neprofitabilnoj proizvodnji, koja je, poput brodogradnje, počivala na velikim infuzijama novca poreznih obveznika, a to je nešto što prije ili kasnije postane neodrživo i dođe do svoga kraja." Trebaju nam, kaže, nove industrije, moderne, veće dodane vrijednosti i profitabilne- Nepoznato je, primjerice, da u industriji autodijelova u Hrvatskoj radi preko 10.000 ljudi. Dakle, osim najvidljivijeg, AD Plastika, mi imamo niz malih firmi za koje možda nitko ne zna, a koje proizvode dijelove za autoindustriju. Što se brodogradnje tiče, ona ne uspijeva ni u Europi. Tamo ćete naći manja brodogradilišta i nekoliko velikih poput ovog talijanskog koje se sad spominje u kontekstu Uljanika, ali nekada velike brodograditeljske nacije poput Švedske, Danske i Norveške, više nemaju velikih brodogradilišta: velika tradicionalna brodogradilišta kakva mi imamo otišla su uglavnom u Kinu, Južnu Koreju, i to su neki ciklusi industrija koji se prirodno događaju. Možete to usporiti godinu, dvije, pet, s nekakvim subvencijama, ali zapravo protiv plime ne možete i ići, i prije ili kasnije se morate prilagoditi, tumači Šonje, dodajući da je Švedska danas npr. jaka u brodograđevnom inženjeringu, dakle opet u industrijama viših dodanih vrijednosti. 

Srbija investira, Slovenija galopira

Na panelu Liderove konferencije koji se bavio ulogom banaka u financiranju investicija govorila je Jelena Galić iz AIK banke (Srbija) koja je kazala da je osam do deset godina nakon globalne krize u Srbiji bio ostvaren priljev oko 30 milijardi dolara stranih investicija, većinom su dolazile iz EU, a ima i novih investitora iz Turske, Kine i Rusije. Podatak koji je također dobar u kontekstu privrednog razvoja, rekla je, jest da su te investicije dominantno bile usmjerene u prerađivačku industriju, građevinarstvo i real estate (nekretnine), te financijski sektor. Može se reći da su veliki investicijski projekti, javni ili privatni, bili podržani od strane banaka. No, nije sve do banaka, one imaju svoje kriterije, regulativa je postrožena, ali i u takvim uvjetima banke nalaze prostora da podržavaju projekte koji su dobri, zaključila je Galić.Mario Henjak iz Gorenjske banke (Slovenija) spomenuo je postojanje čvrste korelacije između investicija, pogotovo stranih, i rasta BDP-a, po čemu se Slovenija premetnula u lokomotivu regije sa stopama rasta od gotovo 5 posto. Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke Hrvatska kaže da i kod nas korporativni krediti rastu, Erste je orijentirana na mala i srednja poduzeća, a najviše financira turizam (oko trećine ulaganja), potom poljoprivredu, ima farmaceutike, ICT-a.... Schoefboeck nam je kasnije rekao da je turizam kod nas de facto jedino područje gdje postoji koncentracija investicija, a što se tiče drugih sektora, dosta su, kaže, diverzificirani. Hrvatska, za razliku od drugih zemalja koje su fokusirane na autoindustriju, autoklastere i slično, nema tu sektorsku koncentraciju. Ima, kaže, pozitivnih primjera, firmi koje su se fokusirale na određenu tržišnu nišu i proizvode kvalitetan izvozni proizvod. Treba pojačati rast, stopa koju imamo je dovoljna da se održi pozicija, ali nedovoljna da se napreduje, naglasio je Schoefboeck. Dubravko-Ante Mlikotić iz Addiko banke istaknuo je da je ova banka, otkad ima novog vlasnika, u potpunosti promijenila strategiju financiranja: prijašnja se puno više fokusirala tzv. real estate financiranje (nekretnine), dok je novi vlasnik fokusiran na financiranje malih i srednjih poduzeća. U zadnje dvije godine uočavaju dvoznamenkasti rast proizvođačkih djelatnosti, primarno u novim industrijama, dok u turizam nisu baš pretjerano investirali.

Erste podupire EPK

Predsjednik Uprave Erste Banke Christoph Schoefboeck kaže da ih jako veseli što će Rijeka iduće godine biti Europska prijestolnica kulture, te kao banka koja je vrlo aktivna u događajima grada razmišljaju o podršci i suradnji s Gradom vezano za neke 'evente'. Trenutno smo u razgovorima, nešto ćemo sigurno podržati, ali o tome ćemo kad sve bude dogovoreno, rekao je Schoefboeck.

Pad tržišta kapitala

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, kaže da je nebankarsko financijsko tržište u Hrvatskoj u 15 godina poraslo, s manje od 2 posto na 33 posto ili na trećinu kompletnog financijskog tržišta, te je danas teško preko 200 milijardi kuna, od čega preko 50 posto čine mirovinski fondovi koji imaju taj segment "prisilnog" rasta zbog obvezne mirovinske štednje. U tržište kapitala, rekao je pak, kreirano je jedno nepovjerenje, zbog svega što je bilo, uključujući i situaciju s Agrokorom, te je veliki problem vraćanja povjerenja. - Tržište kapitala u Hrvatskoj danas se nalazi na razini prometa za koju nitko nije mogao vjerovati da će tako nisko pasti. Ipak, nakon ovih dobrih rezultata za prošlu godinu malo oživljava, rekao je Žigman, koji misli da je ponovno potreban impuls od strane države kroz primarna izdanja, koja možemo naći u državnom portfelju, čime bi se skrenula pozornost na tržište i ljude zainteresiralo za dionice. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.