Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
10. prosinca 2019.
Tipografska šahovnica

VIZUALNI IDENTITET 'Hrvatska ima prepoznatljiv imidž, ali ga ne znamo koristiti'

Iva Primorac / Foto: D. KOVAČEVIĆ
Iva Primorac / Foto: D. KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 10. studeni 2019. u 13:45 2019-11-10T13:45:00+01:00

Turizam, sport, kultura, tradicija... Zapravo, nisam znala za koje područje bih se ulovila i onda sam krenula na neki način obuhvatiti sve to skupa vizualnim predstavljanjem Hrvatske i toga kako se ona predstavlja svijetu – objašnjava autorica loga nazvanog »Tipografska šahovnica«, studentica Iva Primorac

Tu su znani kvadrati, tu je plava i crvena boja, tu je spomen Hrvatske i spomen EU-a, tu su brojke. O nedavno prezentiranom odabranom logotipu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, radu zvanom »Tipografska šahovnica«, o vizualnom identitetu predsjedanja, zna se sve, odnosno ako se i ne zna svatko je svejedno zauzeo svoj stav. Jedni ga hvale, drugi kude, a primjena vizualnog identiteta se za to vrijeme razvija. Autorica logotipa nema razloga za nezadovoljstvo, dapače.

Iva Primorac, autorica logotipa i studentica četvrte godine Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu i profesorica Marija Juza koja joj je bila mentorica zajedno s profesorom Stipom Brčićem, vele da je ovo bila i sjajna prilika da se uprati čitav dizajnerski proces od ideje do široke implementacije cjelovitog vizualnog identiteta.

Sada kad imamo logo, promatraču sa strane sve se čini tako »jednostavno«, no kad čovjek pročita da je na projektu utrošeno godinu i pol rada i da zapravo rad još traje, stvari se malo kompliciraju. I nije to tako jednostavno.

– I nije – priznaje Juza.

Kronološki sve počinje pretprošle akademske godine kada na Studiju dizajna rade natječaj sa studentima druge preddiplomske godine.

– Cijela jedna godina je radila na natječaju kojeg je raspisalo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo kulture u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva. Imali su pet pozvanih timova, među njima su bili i neki poznati dizajnerski studiji u Hrvatskoj, a uz njih su bili pozvani i Studij dizajna (ako želimo učestvovati s radovima studenata) i Sveučilište sjever iz Koprivnice – podsjeća Juza.

Cjeloviti vizualni identitet

Zgodno se pritom poklopilo to što baš na drugoj godini studija studenti uče raditi cjeloviti vizualni identitet određenog subjekta. Stoga je odlučeno da rad na spomenutom natječaju bude zadatak na predmetu Projektiranje-vizualne komunikacije tijekom cijelog semestra.

– Vizualni identitet nije samo jedan logotip nego je to čitav sustav osmišljavanja korištenja određenog znaka i svih njegovih dodatnih elemenata u raznim situacijama. To je u biti i jedan sustav upravljanja dizajnom, jer se aplicira na čitav set proizvoda. To mogu biti promotivni proizvodi kao što su vrećice, torbe, šalice, mogu biti informativni proizvodi poput letaka, brošura, knjiga, zatim to mogu biti oglašivački proizvodi poput plakata, ili pak pokretna grafika, dizajn za televiziju i digitalne medije – kazuje Juza.

Marija juza i Iva Primorac / Foto: D. KOVAČEVIĆ

Studenti i njihovi profesori poslu su pristupili posve ambiciozno, poslali su na natječaj dosta studentskih rješenja, no, kaže Juza, pobjedu i nisu očekivali s obzirom na pozvani broj profesionalnih studija koji slične projekte rade praktički na dnevnoj bazi. Stoga bi se dalo kazati da je pobjeda rada Ive Primorac lijep pokazatelj da je autorica nesumnjiv talent.

– Mislim da smo svi mi, ne samo ja, primarno radili kako bi izvršili zadani zadatak i kako bi na kraju imali što bolju prezentaciju i ocjenu. Nakon prezentacije odabrani radovi su bili proslijeđeni na natječaj što je već samo po sebi bila nagrada i potvrda da je rad dobar. A osvajanje samog natječaja još je veća nagrada za cijeli trud kroz cijeli semestar – ističe Primorac.

Pitamo autoricu na što je logom htjela ukazati.

– Htjela sam na najbolji način iskomunicirati hrvatski, nacionalni identitet po kojem smo prepoznati u Europi i svijetu, a to su kvadratići s hrvatske šahovnice. Korištenjem crvene i plave boje htjela sam povezati boju Europske unije i boju Hrvatske. Tu su i kratice EU i HR koje se također povezuju. Jednostavno je to rješenje, ali uz dodatak vizualnog koda ono nudi mnogobrojna kreativna rješenja pri apliciranju na promotivne materijale – pojašnjava Primorac.

Pritom naglašava i to da je i više od nagrade dragocjeno ogromno iskustvo stečeno ne samo pri radu vizualnog identiteta prilikom semestralnog rada na fakultetu, već iskustvo stečeno kroz godinu i pol dana rada na realizaciji projekta koji već djelomično živi. Najteže je, zapravo, bilo na početku kada je, kroz razna istraživanja i analize Hrvatske i njenog identiteta, trebalo naći ideju za koju se vrijedi uhvatiti.

Jasna poruka

– Turizam, sport, kultura, tradicija... Zapravo, nisam znala za koje područje bih se ulovila i onda sam krenula na neki način obuhvatiti sve to skupa vizualnim predstavljanjem Hrvatske i toga kako se ona predstavlja svijetu – kazuje Primorac.

No, što je to što je međunarodni žiri prepoznao baš u Ivinom radu, pitamo mentoricu Juza.

– Ivin rad je jako zanimljiv, upečatljiv i jasno prenosi poruku predsjedanja, pogotovo kad bi ga mogli staviti u kontekst kako je uopće došlo do njegova nastanka. Samo pismo logotipa je kreirano upravo za ovu svrhu pod mentorstvom nastavnika Marka Hrastovca, našeg mladog i međunarodno poznatog tipografa. Mi ćemo cijeli proces nastanka pokazati slijedeće godine na Studiju dizajna kroz jednu problemsko-edukativnu izložbu gdje ćemo izložiti sve faze dizajniranja – najavljuje Juza.

Teško je, naime, samo na osnovu loga, pokazati kako je što nastalo, no Juza ne dvoji da je i ovako jasno o čemu se tu radi.

– Kada smanjite logo na neku manju dimenziju vidjet ćete odmah da se tu radi o našoj šahovnici kojoj je u goste došla i Europa simbolično putem boje, broja i slova, jer se radi o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU. Dosta ljudi možda i ne razumije što znači taj cijeli projekt za nas. Mi smo u ulozi domaćina i taj identitet jednostavno mora biti povezivanje Europe i Hrvatske – ističe Juza.

Za jedne rad je uspio, za druge je beskrvan. Iva Primorac se tako sa svoje 22 godine našla na udaru svakojake kritike. Kako se snalazi u toj posve novoj situaciji na koju fakulteti studente i ne pripremaju?

– Ma nemam se što previše snalaziti, nije da su to neke izravne kritike, više komentari po portalima koje ne bi trebalo shvatiti toliko osobno jer ne pružaju neku konkretnu argumentaciju. Uvijek će biti onih kojima će se nešto sviđati, a nešto ne. Mislim da se i ja i ostatak nas koji radimo na projektu trebamo fokusirati na to da isproduciramo sve kako treba, da radimo i dalje i da se ne osvrćemo na komentare koji su samo negativni, a nisu konstruktivna kritika koja bi nam pomogla – ističe Primorac i pritom posebice kao ružan podcrtava komentar koji pokušava nju i njen rad dovesti u vezu s politikom.

Neiskorišten potencijal

No, kakva god kritika bila otvara i opet to vječno pitanje vizualnog identiteta Hrvatske. Ima li ga, ili nema!?

– Na temelju godinu i pol dana rada na projektu rekla bih da Hrvatska svakako ima elemente vizualnog identiteta, ali oni nikada nisu bili implementirani u neki cjelovit sustav, niti mi sami znamo kako ih koristiti. Znamo da su elementi hrvatskog identiteta recimo naše boje, grb, šahovnica, kvadratići... Najviše je u tom području u dizajnu pokazao Boris Ljubičić, dizajnirajući pojedinačne identitete hrvatskih institucija i firmi ali je s druge strane stavio dosta ograničenja drugima da se time bave zbog njegova autorskog rada. Teško je onda iznaći neko novo rješenje, jer pravila nema – smatra Juza.

Bilo kako bilo, vizualni identitet hrvatskog predsjedanja Vijećem EU imamo. Logotip tek treba početi svoj bogat život. Bit’ će ga posvuda, primjerice u digitalnom svijetu i po javnim prostorima u različitim verzijama primjene.

Foto: D. KOVAČEVIĆ

– Vidjet ćemo gdje će se sve koristiti. Tek tad možemo pričati o svrhovitom vizualnom identitetu, a ne samo o logotipu kao jednoj izdvojenoj sličici – naglašava Juza.
Primorac smatra da bi bilo dobro kad bi cjelokupno hrvatsko stanovništvo, a i šire, bilo upućenije vezano za dizajn.

– Da je upućenije kako se dolazi do pojedinih ideja, na to da se ponekad više vremena utroši na analize i istraživanja ne bi li došli do ideje, nego na samu izradu rješenja koje može biti i jednostavno, ali mora biti efektno dok promovira određenu vrijednost i šalje određenu poruku – ističe Primorac.

Snalažljivi studenti

Iva Primorac imala je 20 godina kada je počela rad na projektu. Sad su joj 22 godine i na četvrtoj je godini studija. Plan je iduće godine uz studij i raditi, prijavljivati svoje radove na natječaje. Ne dvoji, naime, ona da radove treba pokazivati, a ne ih držati u ladicama i laptopima. Marija Juza ističe da se lijepo poklopio odabir ovog rada s obljetnicom 30 godina Studija. Straha za hrvatski dizajn nema, smatra Juza.

Zanimljivo je pritom da svi studenti poprilično lako nalaze posla. Juza smatra da je tome tako i zato što ih Studij obrazuje da budu snalažljivi i da se znaju adaptirati na različite promjene. Uz to, nije im samo Hrvatska tržište, već se dade poslovati danas s cijelim svijetom.

A je li Iva Primorac ovime postala dizajnerska zvijezda!? Odnosno, može li se uopće u nas biti dizajnerskom zvijezdom?

– Pa može, ali što su to zvijezde u Hrvatskoj!? – na to će Juza.

– I koliko je pametno biti zvijezda!? – uz osmijeh će Primorac.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.