Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. veljače 2020.
AKCIJA SPAŠAVANJA

Uprava Luke Rijeka želi dokapitalizacijom istisnuti Poljake, od njih ni ulaganja ni novog tereta

Arhiva NL
Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 20. siječanj 2020. u 20:14 2020-01-20T20:14:00+01:00

Poljaci se dosad nisu iskazali u upravljanju Lukom, rezultati su bili loši, a sada je na potezu država. Uprava će zatražiti dokapitalizaciju, a ako poljski OTL to ne bude u stanju, vlasnički udio past će mu ispod čarobnih 26 posto. Poljaci su u vlasničku strukturu Luke Rijeka ušli 2017. godine, također dokapitalizacijom, koju je tadašnja uprava pokrenula radi financiranja izgradnje pozadinskog terminala Škrljevo, a od OTL-a se očekivalo i ulaganje u samu lučku infrastrukturu te dovođenje novih komintenata i tereta, no zbog velikih poslovnih problema na njihovom matičnom tržištu, ništa se od očekivanog nije realiziralo

RIJEKA - Uprava Luke Rijeka će suvlasnicima, poljskom OTL-u, Republici Hrvatskoj i mirovinskim fondovima, najvjerojatnije predložiti dokapitalizaciju društva, potvrdio je za Novi list Duško Grabovac, predsjednik Uprave imenovan prošle godine iz Nadzornog odbora, nakon smjene Jedrzeja Mierzewskog (koji je formalno podnio ostavku), u pokušaju »mirovinaca« i države da se Luka izvuče iz poslovnih, financijskih i kadrovskih problema u koje je zapala nakon ulaska OTL-a u vlasničku strukturu i jednogodišnje »vladavine« uprave na čelu s Mierzewskim kojega je na to mjesto postavila poljska tvrtka, prema tadašnjem međudioničarskom ugovoru, sklopljenom s AZ-om i Erste Plavim mirovinskim fondovima.

Obavijest o tome da je Uprava društva raspravljala o mogućnosti povećanja temeljnog kapitala izdavanjem nove serije dionica objavljena je i na Zagrebačkoj burzi, uz ogradu kako konkretna odluka još nije donesena.

Mirovinci na potezu

Dokapitalizacijom bi se, prema njegovim riječima, trebalo osigurati sredstva za provedbu dvaju, četrdeset milijuna eura vrijednih projekata obnove lučkih površina i infrastrukture u riječkom i bakarskom lučkom bazenu, od čega Luka mora osigurati 15 posto, dok ostatak financira EU, kao i za pokrivanje dijela financijskih dubioza iz prethodnog razdoblja, a najviše od svega za ulaganja u lučku opremu i infrastrukturu, poput novih lučkih dizalica i skladišta, što je, prema Grabovcu, ključno za dugoročni opstanak i stabilno poslovanje te rast prometa i prihoda Luke Rijeka.

Grabovac nije htio govoriti o konkretnom iznosu kojim bi bila dokapitalizirana Luka Rijeka, no već ranije se u krugovima upućenim u poslovanje ove tvrtke spominjala ta mogućnost, uz iznos od oko dvije stotine milijuna kuna, pri čemu bi minimum bio nešto više od stotinu milijuna kuna, odnosno oko 15 milijuna eura.

O potrebi dokapitalizacije i ulaganja u lučku infrastrukturu i opremu u prošloj su godini u više navrata govorili ministar prometa Oleg Butković i ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa koji snažno podržavaju tu opciju, smatrajući je presudnom za budućnost Luke Rijeka.

Dokapitalizacija se može provesti kroz nekoliko različitih modela, no kako neslužbeno saznajemo, najizvjesnije je da će sadašnjim vlasnicima biti ponuđeno da ulože dodatna sredstva u Luku.

U prvom redu se to odnosi na mirovinske fondove AZ-a i Erste Plavi koji imaju dovoljno sredstava za takvo ulaganje, čime bi se, prema očekivanjima, smanjio vlasnički udio OTL-a koji sada drži nešto više od 26 posto dionica, s obzirom na to da Poljaci teško mogu osigurati sredstva za dodatna ulaganja.

Zlatna koka

Državi će biti ponuđeno da također poveća vlasnički udio, najvjerojatnije prijenosom vlasništva nad nekim nekretninama na Škrljevu, kako bi zadržala kontrolni udio od 25 posto plus jedna dionica.

Država, realno, ima i druge mehanizme kontrole nad Lukom Rijeka d.d., kao najvećim koncesionarom u riječkoj luci, prvenstveno putem Lučke uprave koja izdaje koncesije za lučko poslovanje pa će u dokapitalizaciji ipak glavnu riječ, čini se, imati mirovinci.

Još jedan model koji se spominje je prodaja vlasničkog udjela Luke Rijeka od 49 posto u tvrtki Jadranska vrata, koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica.

Filipinski većinski vlasnik, ICTSI, navodno je Luci već ponudio 100 milijuna kuna za otkup 49 posto dionica, no tome se za sad protive i mirovinski fondovi i država, a izričito je protiv i Grabovac koji ističe kako bi to bila prodaja zlatne koke.

Takav njegov stav ne čudi kada se procjenjuje da će Luka samo za prošlu godinu od Jadranskih vrata uprihodovati više od 15 milijuna kuna dividende, s tendencijom daljnjeg rasta u idućim godinama, s obzirom na veliki rast kontejnerskog prometa na Brajdici.

Ulaganja, dovođenje novih tereta i unapređenje poslovanja Luke Rijeka očekivali su se inače od poljskog OT Logisticsa, no OTL je u međuvremenu zapao u ozbiljne poslovne poteškoće, a Poljaci su jednostrano raskinuli i međudioničarski ugovor s AZ-om, pod izgovorom da AZ nije pregovarao u duhu međusobnog povjerenja i pokušavao nametnuti nepovoljna rješenja s točke gledišta poslovne strategije OT Logisticsa, što je Poljake, navodno, onemogućavalo u učinkovitom upravljanju Lukom.

Veliko razočaranje

Njihovo upravljanje, kroz nešto više od godinu dana, koliko je na čelu Luke Rijeka bio Mierzewski, pokazalo se posve suprotnim od očekivanog pa je Luka zabilježila značajan pad prometa, uz egzodus srednjeg menadžmenta i financijske gubitke koji su u prošloj godini iznosili 30 milijuna kuna.

Napredak Brajdice

Koliko su ulaganja važna u lučkom sektoru možda najbolje pokazuje primjer kontejnerskog terminala na Brajdici koji je nizom investicija što Lučke uprave, što koncesionara, od mizernog prometa od nekoliko desetaka tisuća kontejnera, prošle godine stigao do 280 tisuća TEU-a. Brajdica je prvo bila proširena, a koncesionar je postavio i nove dizalice i ostalu opremu. Trenutačno je u tijeku projekt rekonstrukcije i dogradnje intermodalnog željezničkog terminala uz Brajdicu, kao i povećanja dubine uz operativnu obalu, od kojih se očekuje da Brajdica u idućih nekoliko godina dosegne promet od oko pola milijuna TEU-a.

Poljaci su, podsjećamo, u vlasničku strukturu Luke Rijeka ušli 2017. godine, također dokapitalizacijom, koju je tadašnja uprava pokrenula radi financiranja izgradnje pozadinskog terminala Škrljevo, a od OTL-a se očekivalo i ulaganje u samu lučku infrastrukturu te dovođenje novih komintenata i tereta, no zbog velikih poslovnih problema na njihovom matičnom tržištu, ništa se od očekivanog nije realiziralo.

Inače, OTL je dioničarski ugovor s AZ-om raskinuo istoga dana kada je na poljskoj burzi objavljeno da je AZ, sukladno ugovoru, OTL-u ponudio otkup svog vlasničkog udjela, po cijeni od 60 kuna po dionici, odnosno za oko 16 milijuna eura, tako da je mogući motiv za raskid bilo to što Poljaci nisu raspolagali sredstvima za otkup AZ-ovih dionica, što potvrđuju i podaci s poljske burze po kojima su još sredinom prošle godine dionice samog OTL-a postale gotovo bezvrijedne, a tamošnje vlasti čak su bile i zabranile trgovanje dijelom vrijednosnica te tvrtke.

Ugovor je raskinut, a još prije toga, zbog katastrofalnih poslovnih rezultata smijenjen je Mierzewski (službeno je dao ostavku), a na čelo Luke postavljen je Grabovac, s nezahvalnom zadaćom pokušaja stabilizacije poslovanja Luke Rijeka d.d.

Grabovac je u tome dijelom uspio, no podaci o poslovanju za prva tri kvartala prošle godine pokazuju da Luka i dalje stagnira po količinama prekrcanog tereta.

Službenih rezultata za svih dvanaest mjeseci još nema, no neslužbeno saznajemo da je, nakon lošeg prvog kvartala, te rasta u drugom i trećem, u zadnja tri mjeseca ponovo zabilježen pad poslovanja, zbog čega će Luka u konačnici po količini prekrcanog tereta biti u minusu, iako bi financijski godinu trebala završiti pozitivno.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.