Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 4
Sutra: 10° 10° 4
14. studenoga 2019.
U sjećanje na Dragutina Rosandića

Umro je doajen hrvatskog školstva: Više od pola stoljeća je tražio reforme

snimio Franjo Deranja
snimio Franjo Deranja
Autor:
Objavljeno: 5. svibanj 2019. u 11:09 2019-05-05T11:09:48+02:00

Bio je profesor klasične gimnazije u Zagrebu i pisac mnogih udžbenika (Pristup književnom djelu, 1962., i drugih) koji su popraćeni i priručnikom za nastavnike. To je označilo početak novog metodičkog sustava koji postavlja književno djelo u središte nastavnog procesa i uvodi učenika u literarno-estetsku komunikaciju.

U Zagrebu je u 89. godini života preminuo prof.dr.sc. Dragutin Rosandić. Dragutin Rosandić (Gospić, 18. kolovoza 1930. – Zagreb, 2019.), doajen hrvatskog školstva i jedan od naših najpoznatijih metodičara, bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu a više od pola stoljeća zalagao se za reforme u obrazovanju. Bio je i gost-predavač u Švedskoj, Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji. Bio je utemeljitelj zagrebačke metodičke škole a njegova monografija bila je svojedobno prevedena u Sloveniji i korištena kao polazište za reformu tamošnjeg školstva.

Dragutin Rosandić diplomirao je na Filozofskom fakultetu uz Zagrebu 1954. godine hrvatski i ruski jezik, a doktorirao 1965. godine temom o pripovjednoj prozi Vjenceslava Novaka.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu metodika nastave hrvatskog jezika i književnosti uključena je 1953. godine kao poseban kolegij u studijski plan i program. Prof.dr.sc. Dragutin Rosandić poduzetno je i entuzijastički prihvatio taj kolegij 1964. godine nakon dviju asistentskih godina na Katedri za noviju hrvatsku književnost (1962.-1964.). Utemeljio je Katedru za metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti koja je bila prva takva katedra na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je predstojnik do odlaska u mirovinu 2000. godine. Utemeljitelj je znanstvene metodike koja je uključena u studijske programe i na ostalim nastavničkim fakultetima u Hrvatskoj a 1973. pokrenuo je i poslijediplomski studij iz metodike nastave jezika i književnosti.
Dragutin Rosandić desetljećima je kao autor ili koautor bio među najplodonosnijim piscima srednjoškolskih udžbenika hrvatskog jezika i književnosti i priručnika za nastavnike te vodeći metodičar nastave hrvatskog jezika i književnosti.

Rosandićev znanstveni, stručni i praktični rad snažno je pokrenuo suvremeni metodički način mišljenja i interdisciplinarno povezivanje znanstvenih spoznaja radi školskog poučavanja, pa se stoga ubraja među najveće metodičare u Hrvatskoj uopće.

Kao učitelj hrvatskog jezika u Osnovnoj školi u Zlataru objavio je 1950. godine svoj prvi stručni rad koji je najavio njegovu metodičku usmjerenost. Godine 1954. postao je profesorom Varaždinske gimnazije i pokrenuo istraživačke projekte o stjecanju estetske kompetencije u nastavi književnosti. U suradnji s profesorom psihologije dr. sc. Vladimirom Stančićem uspostavlja projekt o estetskom vrednovanju lirske poezije.

Bio je profesor klasične gimnazije u Zagrebu i pisac mnogih udžbenika (Pristup književnom djelu, 1962., i drugih) koji su popraćeni i priručnikom za nastavnike. To je označilo početak novog metodičkog sustava koji postavlja književno djelo u središte nastavnog procesa i uvodi učenika u literarno-estetsku komunikaciju.

Dolaskom na Filozofski fakultet ostvaruje obuhvatan znanstveno-istraživački rad u povijesti hrvatske književnosti. Uz mentorstvo akademika Ive Frangeša uključio se u projekt Znanost o književnosti Šenoina doba. Drugi njegov znanstveni projekt bio je posvećen Miroslavu Krleži kojim je pripremio građu za Krležin zbornik u povodu književnikove sedamdesete godišnjice života i pedesete godišnjice njegova književnoga rada.
Bio je autor i urednik mnogih stručnih projekata i mentor u zemlji i inozemstvu, a uz njegovo ime vezivala se i atribucija kao učitelju učiteljǡ.
Uz teorijski i stručno-praktički metodički te znanstveno-književni, iznimno je bogat i Rosandićev književno-kritički opus.
Profesor Dragutin Rosandić sa svojom obitelji proteklih je desetljeća provodio ljeta i veći dio godine u Novom Vinodolskom i bio vrlo aktivno uključen u kulturni život grada.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.