Telegram je u posjedu podataka o dramatičnom padu broja inspekcijskih nadzora, koji se rapidno smanjuje iz godine u godinu. Dok je 2014. i 2015. godine (u mandatu Tihomira Jakovine) broj inspekcijskih nadzora hrane životinjskog podrijetla iznosio 4.292, odnosno 4.276, u mandatu Tomislava Tolušića, pak, 2017. i 2018. godine opao je za više od tisuću godišnje. Tako je u 2017. obavljeno 3.179, odnosno 3.163 u 2018. godini. Dakle, broj inspekcijskih nadzora, kad je riječ o hrani životinjskog podrijetla, smanjen je za četvrtinu, otkrio je Drago Hedl za Telegram.

Kad je riječ o prometu životinja situacija je ista. Dok je u 2014. i 2015. broj inspekciji nadzora prometa životinjama bio 658, odnosno 698, u 2017. i 2018. pao je na samo 478, odnosno 453.

Ništa bolje nije ni s nadzorom uvjeta držanja i uzgoja životinja. I tu je pad dramatičan. Dok je, primjerice, takvih nadzora u 2014. bilo 5.836, u prošloj godini taj se broj prepolovio i iznosio 2.982. No, puno više od toga govori podatak da je 2014. godine, kada su tijekom kontrole uvjeta u kojima se drže i uzgajaju životinje protiv vlasnika podignuto četiri kaznene prijave, a taj se broj u prošloj godini popeo na sedam. To bi, kad je o uvjetima držanja i uzgoja životinja riječ, moglo značiti da se zbog smanjene kontrole stanje na terenu ozbiljno pogoršalo.

Kada se, pak, pogledaju opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane pri Veterinarskoj inspekciji, vidljivo je kako je u 2014. godini bilo ukupno, po svim osnovama (a radi se o više od 60 kategorija različitih nadzora, od iskrcajnih mjesta, ribarnica, objekata za obradu trupova odstrijeljene divljači, objekata za preradu mlijeka, klaonica, pakirnih centara i slično) bilo 20.888. Broj istih takvih kontrola u prošloj godini smanjen je na 13.032.

I tu je zanimljiv broj omjera kaznenih prijava. Dok ih je na daleko većem broju inspekcijskih nadzora (20.888) bilo 16, na trećinu manjem broju (13.032) bila je samo jedna kaznena prijava manje, ukupno 15.

Istodobno se na poslove kontrole hrane troši ogroman javni novac. Telegram je u posjedu više ugovora Ministarstva poljoprivrede i državnog Hrvatskog veterinarskog instituta za 2017. i 2018. godinu, iz kojih je vidljivo da se na razne laboratorijske pretrage troši 50-tak milijuna kuna.

No, na nedavnom primjeru poljskog mesa pokazalo se kako sustav nije previše učinkovit.

Po neslužbenim informacijama do kojih je došao Telegram, provedbeni plan uzorkovanja po materijalima i broju uzoraka u 2018. nije se razlikovao od plana uzorkovanja za 2017. godinu, kada je uzeto ukupno 3.414 uzoraka, od toga 2.280 uzoraka mesa i proizvoda od svježeg mesa. Brojke se, dakle, ozbiljno ne slažu, a hrvatski građani nemaju pravo uvida i provjere istinitosti podataka koje im nadležni serviraju, piše Telegram.