Foto Sergej Drechsler, Pixsell
Za proizvođače povećana kupovna moć potrošača dovodi do veće potrošnje, potražnje, pa i veće proizvodnje. Međutim, smanjenje PDV-a na dio hrane u većoj mjeri pomoći će stranim nego domaćim proizvođačima
Malo tržište
Osim toga, Vlada u ovoj »turi« nije smanjila PDV na mesne i mliječne prerađevine koje Hrvati, zbog niskih cijena, dosta kupuju.
– Pravi rezultati će se vidjeti tek kad PDV na hranu bude u potpunosti izjednačen s onim u nama susjednim zemljama, koje često imaju stope na pojedine kategorije hrane od četiri do pet posto, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore. Smanjenje PDV-a na svježe meso, voće, povrće, ribu i jaja važno je, kažu, za proizvođače poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Tržište Hrvatske je malo, a upravo proizvođači često ističu koliko pojedini poremećaj s jedinstvenog tržišta EU-a ili razlika u poslovnom okruženju, primjerice porezna i druga opterećenja, mogu utjecati na njihovu konkurentnost.
Istovremeno, dok hrvatsko kućanstvo u prosjeku na hranu troši čak 25 posto svog budžeta, puno hrane i bacamo. Nedavno objavljeno istraživanje dr. sc. Branke Ilakovac, predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane, pokazalo je da svaki član kućanstva u Hrvatskoj godišnje baci oko 75 kilograma hrane, najviše voća i povrća – preko 45 posto od ukupno bačene količine.
Hrana nam je skupa, i zbog toga na nju odlazi najveći dio kućnog budžeta, a bacamo je u velikim količinama zato što se, može se čuti od potrošača, (pre)brzo i kvari, posebno, dakle, voće i povrće. Prema podacima svjetskih organizacija za poljoprivredu i hranu, svježa hrana u prosjeku od polja do stola putuje i po 2.000 kilometara pa nije nikakvo čudo da se, makar u frižideru, onda brzo i pokvari. No kako ipak, zbog manje kupovne moći, kupujemo manje hrane od prosječnog Europljanina, manje je i i bacamo, za oko 17 kilograma.
– Najvažnije je da su trgovački lanci pozitivno reagirali na smanjenje stopa PDV-a, za navedene proizvode, što se ogleda kroz smanjenje cijena proizvoda na policama. Smatramo da će, kratkoročno, ovakve mjere utjecati na likvidnost poslovanja – kažu u HGK-u.
Proizvođači se izjednačuju s konkurencijom iz susjednih zemalja, s obzirom na to da je niža cijena hrane čest razlog za prekograničnu kupnju.
– Samo sniženje cijena za potrošače je izuzetno dobra vijest, i za proizvođače povećana kupovna moć potrošača dovodi do veće potrošnje i potražnje, a samim tim i do veće proizvodnje. Međutim, ključan segment je povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda na policama.
Upravo je razlika u PDV-u često činila razliku zbog koje su se naši sugrađani odlučivali na prekograničnu kupnju pa je zbog toga ovo smanjenje PDV-a izuzetno značajan potez, dodaju u HGK-u, podsjećajući na činjenicu da je pokrivenost našeg uvoza izvozom samo 64 posto. Drugim riječima, smanjenje PDV-a na dio hrane u većoj će mjeri pomoći stranim nego domaćim proizvođačima.
Uvoz – izvoz
Samo smo u 2016. i 2017. godini uvezli oko 126 tisuća tona mesa, 2017. godine u vrijednosti preko 330 milijuna eura. U 2016. smo sami proizveli oko 145 tisuća tona, pri čemu je proizvodnja mesa i mesnih prerađevina, kažu podaci HGK-a, unatrag pet godina na otprilike istoj razini. Proizvodnja mlijeka je 2017. godine, s druge strane, manja za čak 58 milijuna litara u odnosu na 2014. godinu, dok proizvodnja jaja raste, i veća je za preko osamdeset milijuna komada u 2017. nego što je bila tri godine prije.
– No, iako Hrvatska u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bilježi deficit, izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda prema posljednjim podacima ipak je rastao za pet posto, u odnosnu na 2017. Pojedine kategorije hrane, primjerice uljarice, mesne prerađevine, ribe i druge, bilježe suficit. Napominjemo kako smo neke proizvode prisiljeni uvoziti jer se ne mogu uzgajati u Hrvatskoj – zaključuju u HGK-u.
Od tri obroka koje hrvatsko kućanstvo pojede, dva su iz uvoza, a samo jedan domaći – poručili su nedavno iz udruge Život, koja okuplja obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Prema podacima koje su oni prikupili, samo je u zadnje tri godine proizvodnja mlijeka pala za oko sto milijuna litara, svinjogojstvo je na povijesnom minimumu, a istovremeno raste i uvoz mlijeka, stočarskog pomlatka i ostalog. Unatrag deset do 15 godina je prihod u poljoprivredi, upozoravaju, pao za gotovo pet milijardi kuna, i unatoč iznosu od nekoliko milijardi eura koji je kroz razne mjere i programe uložen u poljoprivredu, obim njene proizvodnje pao je za 40 posto.
EU fondovi
Uspješnost korištenja i usmjeravanja novca iz EU fondova je, što kvantitativno, što kvalitativno, izuzetno loša, kažu i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
– Svi veliki i obećavajući projekti koji bi omogućili nova radna mjesta uz vlastiti opstanak na tržištu su stopirani, a dodjeljivane potpore su sve niže. Možemo povući paralelu s Operativnim programima podizanja farmi muznih krava Ministarstva poljoprivrede gdje je, uz osiguranje poljoprivrednih kredita HBOR-a ili HAMAG-BICRO-a u suradnji s poslovnim bankama i povrat uloženih sredstava od 50 posto, iz istog propalo 95 posto farmi, otkrivaju u HUP-u.
Poticaji u poljoprivredi su kod dobrog dijela proizvođača sredstvo preživljavanja, jer zbog prevelikih ulaznih, ali i varijabilnih troškova, našim je poljoprivrednicima, napominju, jako teško konkurirati s cijenom u odnosu na kolege u ostalim zemljama-članicama EU-a.
– Da bi se ostvario pomak u ovom dijelu, i da hrvatski poljoprivredni proizvođač postane stvarno konkurentan, pritom počne i zarađivati više, potrebno je napraviti cijeli niz izmjena i rasterećenja u svim granama-grupama troškova koje poljoprivrednici imaju, zaključuju.
Istisnuti s polica
U sektorima mesa i mlijeka hrvatska proizvodnja je istisnuta s polica, te je uvoz tih proizvoda u samom vrhu na listi uvoznih proizvoda u Hrvatsku, kažu poslodavci. Da bi se potaknula, direktno, hrvatska proizvodnja, potrebne su hitne i drastične potpore i mjere koje imaju i naši konkurenti, napominju.
– Hrvatska jedina u EU-u ima pad isporuke mlijeka od 7,4 posto u 2018. godini. Danas zadovoljavamo tek 50 posto vlastitih potreba za mlijekom, a Slovenci čak 123 posto. Istovremeno, dok se kod nas nastavlja trend pada proizvođača i ukupnih količina, Rumunjska je povećala vlastitu proizvodnju za sedam posto, Bugarska za 10,5 posto, a Irska za 20 posto. Generalno smo nedostatni u proizvodnji hrane, izuzev u proizvodnji mandarina – poručuju iz HUP-a.
Dodaju kako je naš ukupni prijeratni poljoprivredni prihod iznosio 32 milijarde kuna, dok je očekivani za prethodnu, 2018. godinu, svega 16,5 milijardi.
– Rezultati su očito izostali, iako je u posljednjih 27 godina podijeljeno preko 40 milijardi kuna poticaja i potpora – zaključuju u HUP-u.
S obzirom na to da je, nastavljaju, primjena snižene stope PDV-a na svježe meso, ribu, voće i povrće stupila na snagu 1. siječnja, još je rano detaljnije analizirati promjene na tržištu u smislu veće potrošnje građana ili smanjenje cijena određenih artikala proizvođača i trgovaca. Podržavaju sniženje stope PDV-a, očekuju da će cijene na policama pasti, što može pozitivno utjecati i na volumen prodaje.
– Snižena stopa PDV-a svakako će imati i pozitivan učinak na smanjenje sive ekonomije u tom segmentu. Za potrošače, a na kraju i proizvođače, važno je da takvo smanjenje ostane trajno, odnosno da se nakon nekog vremena ne povrate stare cijene proizvoda – pribojavaju se u HUP-u.