Kandidature za članove uprava ili upravnih odbora poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, kao i sve kandidature za članove nadzornog ili upravljačkog odbora te neizvršnih direktora, najkasnije za dvije godine trebale bi se javno objavljivati.

U postupku imenovanja članova uprava ili upravnih odbora, osim životopisa, ubuduće bi se trebala prilagati i »izjava o okolnostima iz kojih može proizlaziti potencijalni sukob interesa«, primjerice, informacije o obavljanju poslova u drugim poslovnim subjektima koji se bave istom djelatnošću, kao i trgovačko društvo u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, informacije o vlasništvu u drugim poduzećima, kao i članovima obitelji koji su moguće zaposleni u poduzeću u kojem se kandidiraju za upravljačku funkciju.

Novosti su to što ih predlaže Ministarstvo pravosuđa u Antikorupcijskom programu za trgovačka poduzeća u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2018. do 2020. godine.

Javna rasprava

Kako se navodi u dokumentu koji se nalazi u javnoj raspravi, postojeći pravni okvir ne osigurava dovoljnu razinu transparentnosti postupka imenovanja u upravne i nadzorne odbore trgovačkih društava »koji bi se trebao temeljiti na kriterijima konkurentnosti i odgovarajućim kompetencijama kandidata«. Stoga se prijedlogom Antikorupcijskog programa predlaže da sve kandidature za članove nadzornog ili upravnog odbora koji se biraju na skupštini trebaju biti javno objavljeni na internetskim stranicama poduzeća, najkasnije s danom objave oglasa za sazivanje glavne skupštine na kojoj se biraju.

Ministarstvo pravosuđa, među ostalim, predlaže i propisivanje zabrane stupanja u poslovne odnose poslovnih subjekata u vlasništu člana nadzornog odbora trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu s tim trgovačkim društvom i tvrtkama koje su s njim povezane.

Pravilnikom o unutarnjem redu poduzeća ili u posebnoj formi vodiča/smjernica poduzeća u većinskom državnom vlasništvu trebat će definirati i »specifične vrijednosti i pravila za prevenciju korupcije i osiguranje profesionalnog ponašanja«.

Darovi i naknade

To se, primjerice, odnosi na darove i naknade koji su primljeni ili se daju poslovnim partnerima, ali i na mogućnost obavljanja dodatnog posla izvan radnog vremena, kao i na razdvajanje privatnih i poslovnih interesa. U dokumentu se ističe i kako je uočen nedostatak nadzora nad sponzorstvima i donacijama poduzeća u državnom vlasništvu. Ubuduće bi, na polugodišnjoj i godišnjoj razini, državna poduzeća na svojim internetskim stranicama trebala objavljivati podatke o sponzorstvima i donacijama, bez obzira je li riječ o darovanom novcu, dobrima ili uslugama.

Za mnoga poduzeća javna objava financijskih rezultata još je uvijek nepoznanica. No, antikorpucijskim programom i na to se misli te će biti dužna financijske izvještaje objavljivati i na svojim internetskim stranicama. Osim toga, i vlasnička struktura treba biti transparentna. »Društvo treba učiniti javno dostupnim potpuni popis svojih članova, a ako se radi o dioničkom društvu, tada i popis dioničara s brojem i rodom dionica, kao i popis imatelja bilo kojih drugih vrijednosnih papira izdanih od strane društva, a koji mogu biti od značenja za promjene u vlasničkoj strukturi«, navodi se. Taj popis objavljivao bi se najkasnije pet radnih dana od nastale promjene.

Antikorupcijskim programom se, među ostalim, ukazuje kako posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti »zviždača«, informacija koje prijavljuju, kao i njihovu anonimnost. Stoga je, kako se ističe, potrebno stvoriti učinkovit sustav prijavljivanja nepravilnosti uspostavljanjem »mehanizma putem kojeg nepravilnosti, prevara ili sumnja u korupciju može biti prijavljena«. To podrazumijeva i uspostavu internog sustava izvješćivanja koji bi zaposlenima omogućio da izvijeste o izvoru problema ili sumnji u korupciju, »bez preuzimanja rizika od osvete«. Stoga državana poduzeća, osim kreiranja posebnog maila, trebaju imenovati i osobu koja bi bila zadužena za poduzimanje radnji protiv nepravilnosti.