Skupa sanacija

NOVI LIST U POSJEDU ELABORATA Restrukturiranje Uljanika teško je čak 465 mil. eura

Orjana Antešić

Bez obzira što premijer Plenković danas proziva upravu kao najodgovorniju za nastalu situaciju, činjenica jest da je, kao i u slučaju Agrokora, situacija u Uljaniku bila poznata više-manje svim relevantnim državnim adresama i ministarstvima



Premijer Andrej Plenković poručio je jučer u Saboru da je »aktualna situacija u brodogradilištu Uljanik prije svega vezana za odgovornost uprave«, te da je »to ono što se mora vrlo precizno i jasno reći«.


– Očekujem da Europska komisija u najskorije roku na temelju sve dostavljene dokumentacije dostavi svoje mišljenje i da se nakon toga krene u realizaciju odluke Vlade – rekao je Plenković odgovarajući na pitanje Peđe Grbina (SDP). Plenković je dodao da je Ministarstvo gospodarstva u stalnoj dnevnoj komunikaciji s Europskom komisijom te da će učiniti sve da se realizira odluka Vlade o davanju jamstva Uljaniku za podizanju kredita od 96 milijuna eura.


– Kombinacija državnih jamstava i pronalaženje strateškog partnera je nešto što može biti svojevrsni i Plan A i Plan B – rekao je Plenković. Grbin se složio s njim da se »ne može odricali odgovornost sadašnje uprave«, ali i naglasio da Plenković nije rekao što će se dogoditi ako Europska komisija ne odobri Vladi davanje jamstava Uljaniku za podizanje kredita.


Bolan odgovor




Ovog se odgovora svi klone premda je jednostavan, ali vrlo bolan. Ne samo da radnici, njih nešto više od 3.000, neće dobiti zadnju plaću bez ovog spasonosnog kredita, već će bez ove državne intervencije pulsko brodogradilište biti osuđeno na gašenje poslovanja u vrlo kratkom roku. I to je nešto što se, da parafraziramo premijera, mora vrlo jasno i precizno reći. U posljednjih pet godina na pulskim je navozima stvoreno 88 milijuna eura negative i oko 270 milijuna eura obveza prema kompanijama unutar Uljanik grupe, dobavljačima i bankama. Gašenje pulskog brodogradilišta automatski dovodi u pitanje opstojnost cijele grupe Uljanik, čiji je dio i »3. maj«. U konačnici to državu, odnosno Republiku Hrvatsku, izlaže plaćanju blizu 600 milijuna eura aktivnih državnih jamstava za primljene predujmove brodovlasnika i dane zajmove za gradnju ugovorenih brodova.


Jasno je, dakle, zašto nitko ni iz Uprave Uljanika, ni iz Vlade, ne želi ni spomenuti ovu varijantu.


Pritom treba napomenuti da ovaj kredit od 96 milijuna eura rješava samo kratkoročnu likvidnost, za par mjeseci, dok se ne pronađe strateški partner i ne izradi program restrukturiranja Uljanik brodogradilišta i »reseta« cijele Uljanik grupe. Ovih su dana u javnost počeli izlaziti i prvi konkretniji iznosi o tome koliko će iznositi troškovi ovog novog restrukturiranja. Naš list je u posjedu Elaborata potrebe za državna sredstva za sanaciju Uljanik brodogradilišta, u kojem se ta vrijednost programa restrukturiranja procjenjuje na 465 milijuna eura, od čega je 375 milijuna eura namijenjeno za završavanje trenutne knjige narudžbi, a 90 milijuna eura za nove poslovne aktivnosti.


Revizija poslovanja


Bez obzira što premijer Plenković danas proziva upravu kao najodgovorniju za nastalu situaciju, činjenica jest da je, kao i u slučaju Agrokora, situacija u Uljaniku bila poznata više-manje svim relevantnim državnim adresama i ministarstvima (ili je barem trebala biti), ako ni po čemu drugom, onda po tome što su se uredno pisala i dostavljala izvješća o tijeku programa restrukturiranja »3. maja«, kako od strane Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod, tako i od neovisnog revizora. U konačnici, PricewaterhouseCoopers radio je reviziju poslovanja Uljanik brodogradilišta za 2016. godinu, koja je javno objavljena, i već tada je ova revizorska kuća ustvrdila da 1,5 milijardi kuna kumuliranog gubitka »ukazuje na značajnu neizvjesnost sposobnosti Društva da nastavi poslovanje po načelu vremenske neograničenosti poslovanja«.


Zašto i tko je to čekao do posljednjeg trenutka, kad je već dogorjelo do noktiju i kad se nema ni za isplatu plaća radnicima, pitanje je na koje bi netko trebao dati odgovor. I naravno, ispitati i povući pitanje odgovornosti jer je riječ o milijardama kuna koje sada »vise« nad državnim proračunom. Da se reagiralo prije dvije godine, sanacija Uljanika vjerojatno ne bi bila ovako skupa, niti bi situacija bila tako dramatična, i uz to prilično neizvjesna jer se, kao ozebao sunce, danas čeka pozitivno mišljenje iz Bruxellesa.


Bile su indicije da će to mišljenje stići jučer, ali to se nije dogodilo.


Sindikati i dalje stoje kod svoje najave da će od idućeg utorka, ako do kraja ovog tjedna ne legne plaća svim radnicima unutar Grupe, krenuti u štrajk. Podsjetimo, plaću za prosinac zasad su dobili jedino radnici Brodogradilišta »3. maj«. Premda neki kritiziraju ovakvo podvajanje unutar same Uljanik grupe, valja spomenuti da je riječko brodogradilište s krajem prošle godine zaključilo svoj proces restrukturiranja, da je tijekom protekle četiri godine dobilo od države 847 milijuna kuna državnih potpora, da je predano Uljaniku s nula kuna obveza i duga, a da je s krajem rujna prošle godine »3. maj« imao nešto više od pola milijarde kuna svojeg novca pozajmljenog drugim društvima unutar Grupe. S druge strane, oko 450 radnika, bivših trećemajaca na riječkoj lokaciji nije dobilo plaće jer su izdvojeni u druga društva unutar Uljanik grupe.


Trećemajci solidarni


Glavni povjerenik Sindikata metalaca u »3. maju« Juraj Šoljić najavio je jučer da će radnici riječkog brodogradilišta solidarno stupiti u najavljeni štrajk, u znak potpore svojim kolegama.


Zanimljivo je da je unatoč ogromnim kašnjenjima s isporukom brodova, na razini Uprave »3. maja« donesena odluka o dvotjednom kolektivnom godišnjeg odmoru u brodogradilištu za vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana. Šoljić upozorava kako su pojedini dijelovi riječkog brodogradilišta potpuno bez posla, da u riječkoj luci čeka oko tisuću tona materijala koji još treba platiti, a veliko je pitanje kada će brodovi s trećemajskih navoza biti porinuti u more. Brod za prijevoz automobila, koji izvana izgleda potpuno gotov, čeka na isporuku nekih dijelova koji bi se trebali ugraditi na njega prije porinuća. Krajem prošle godine postojale su najave da bi njegovo porinuće trebalo uslijediti u veljači, sada se već to pomiče više prema travnju.


Jučer je prostrujala informacija da je predstavnik malih dioničara u Nadzornom odboru Uljanik grupe Rajko Kutlača podnio ostavku na tu dužnost.


– U situaciji kada radnicima nije isplaćena plaća i kada se započelo sa štrajkaškim aktivnostima, smatram da meni, koji sam po vokaciji prije svega sindikalist, više nije mjesto na strani kapitala, već radnika, i zato sam podnio ostavku – pojasnio je jučer Kutlača.


Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević iduće srijede ima dogovoren sastanak u Europskoj komisiji, na temu restrukturiranja Uljanika, na kojem će biti i predstavnici europskog sindikata IndustriAll Europe.