Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. prosinca 2019.
Skromna statistika zaštićenih proizvoda u odnosu na druge države

Jedan, ali vrijedan: Hrvatska je zaštitila samo istarski pršut

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 28. lipanj 2013. u 7:28 2013-06-28T07:28:00+02:00

Na nacionalnoj razini, u Hrvatskoj je zaštićeno 12 proizvoda, koji će nakon pristupanja Uniji imati godinu dana za registraciju na razini EU-a. Primjerice, Slovenija je zaštitila 16 proizvoda

ZAGREB Više od 15 milijardi eura svake se godine u Europi »okrene« na prodaji prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda koji su na području Europske unije zaštićeni kao autohtoni proizvodi u nekoj od zemalja članica. U europskoj bazi registrirano je više od 1.160 takvih proizvoda, ne računajući vina i žestoka pića, a još ih je 300-tinjak u procesu zaštite.

Doprinos bazi vina

Kad su posrijedi vina, na listu tradicionalnih izraza Europske unije bit će uvrštene oznake za vina Opolo, Plavac te Samoborski bermet. Ujedno, Hrvatska će toj europskoj bazi doprinijeti i s nekoliko oznaka zemljopisnog porijekla jakih alkoholnih pića – hrvatskom lozom, hrvatskom travaricom, pelinkovcem, hrvatskom starom šljivovicom, slavonskom šljivovicom te zadarskim maraskinom. 

Oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog porijekla ili oznakom tradicionalnog ugleda, 27 zemalja članica Unije štiti sve veći broj proizvoda, od mesnih proizvoda, preko raznih sireva, do kruha, tjestenine, ulja ili piva. Italija, primjerice, u europskoj bazi ima 254 registrirana proizvoda, poput pršuta iz Parme ili mortadele iz Bologne, kojima je zaštita već odobrena, te još 40-ak njih koji su u postupku registracije. Susjedna Slovenija zaštitila je 16 proizvoda, među kojima su kraška panceta, bovški sir, prekmurska gibanica. Još šest slovenskih proizvoda čeka da im zaštita bude odobrena, pa će se, ako nitko ne bude imao prigovor na zahtjev, primjerice, piranska sol priključiti popisu zaštićenih slovenskih proizvoda.

Hrvatska, barem zasad, u europskoj bazi ima tek jednu prijavu – istarski pršut koji je početkom lipnja uvršen na popis objavljenih zahtjeva za dodjelu oznake izvornosti, što znači da upravo traje tromjesečni rok za podnošenje prigovora. Ako do 1. rujna nitko ne bude osporavao pravo da taj proizvod dobije oznaku izvornosti na europskoj raznini, istarski pršut bit će prvi službeno zaštićeni hrvatski autohtoni proizvod u cijeloj Uniji. 

Pekmez novost u EU

Zbog EU pravila, sve marmelade koje nisu proizvedene od citrusnog voća morat će promijeniti naziv u džem. No, zajedničko  tržište Hrvatska će obogatiti jednim proizvodom koji je dosad bio nepoznat u EU – pekmezom. Tu kategoriju Unija dosad nije poznavala, ali je  dogovoreno da naziv »pekmez« bude uvršten u EU direktivu koja se odnosi na voćne džemove, želee i marmelade.

Iako hrvatska statistika zaštićenih proizvoda u odnosu na EU i pojedine države izgleda poražavajuće, podaci iz europske baze pokazuju da situacija nije bila bolja niti za zemlje istočne i srednje Europe, prije pristupanja Uniji 2004. godine. Većina njihovih proizvoda zaštićena je na razini EU-a tek dvije do tri godine nakon što su postale članice. Uoči ulaska u EU, tek je, primjerice, Češka u bazi imala tri zaštićena proizvoda, i to tri vrste piva. 

Hrvatska, na nacionalnoj razini, zasad ima zaštićeno 12 proizvoda. Osim istarskog pršuta, oznaku izvornosti još imaju ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, ogulinski kiseli kupus te varaždinsko zelje. Oznaku zemljopisnog porijekla, pak, nose virovitička paprika, baranjski kulen, dalmatinski pršut, krčki pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana i poljički soparnik. U postupku registracije je i dalmatinska maraska. Svi proizvodi, koji su se izborili za zaštitu na hrvatskom tržištu, imat će još godinu dana, nakon ulaska Hrvatske u EU, da ponove postupak registracije i na razini Unije. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.