Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
21. studenoga 2018.
Istraživanje

DNEVNO TROŠE U PROSJEKU 126 EURA Nautičarima cijene u Hrvatskoj nisu problem i žele još više trošiti

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 30. lipanj 2018. u 22:50 2018-06-30T22:50:00+02:00

U pet godina sve je više nautičara koji prvi put dolaze u Hrvatsku, a za to je uvelike zaslužna dobra promocija, osobito na internetu koji im je glavni izvor informacija. Ponudom su sve zadovoljniji pa, iako se vrijeme plovidbe skraćuje, prosječni dnevni izdaci se povećavaju, a time i ukupna zarada

IČIĆI Nautičari koji stižu na hrvatski Jadran sve su obrazovaniji i većih primanja. Sve je više onih koji su u prvom posjetu Hrvatskoj, a raste broj onih koji dolaze zrakoplovom. Glavni izvor informacija im je internet. Povećano je i korištenje usluga skipera, a vrijeme plovidbe se skraćuje. Nautičari su zadovoljni svim elementima ponude, a povećani su i prosječni dnevni izdaci nautičara – rezime je to jučerašnje prezentacije Zrinke Marušić koja je predstavila istraživanje Instituta za turizam »Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj – Tomas Nautika Jahting 2017« u ičićanskoj ACI Marini Opatija u nazočnosti ministra turizma Garija Cappellija, predsjednika HUP Udruge nautičkog sektora Roka Vuletića, predstavnika Udruge marina Hrvatske gospodarske komore Seana Lisjaka te predsjednika Uprave ACI-ja Kristijana Pavića.

Profil nautičara

Prosječna dnevna potrošnja turista u 2017. godini iznosila je 126 eura po danu, što predstavlja rast od 26 posto u odnosu na 2012. godinu, kada je posljednji put provedeno istraživanje Instituta za turizam Tomas Nautika Jahting. Na temelju istraživanja obavljenog u razdoblju od srpnja do listopada 2017. godine, na uzorku od 1.600 ispitanika iz 14 emitivnih tržišta, dobiven je podatak da su dnevni izdaci nautičara u čarteru povećani za 13 posto, a onih na plovilima u osobnom vlasništvu ili inozemnom čarteru za 11 posto. Prosječna potrošnja nautičara tijekom cjelokupnog boravka u Hrvatskoj iznosila je 1.486 eura, dok je u 2012. godini iznosila 1.267 eura, odnosno potrošnja je u prosjeku povećana u odnosu na 2012. godinu za 17 posto. Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima imali su čarteraši iz Velike Britanije (212 eura), Francuske (207 eura), Nizozemske (202 eura), a među ostalim nautičarima najveću dnevnu potrošnju ostvarili su nautičari iz Velike Britanije i Italije (po 110 eura).

Vez kod nas najveći prihod, ostali zarađuju od sadržaja

Lisjak, Vuletić i Cappelli u kratkim su se crtama osvrnuli i na novi prijedlog, model plaćanja te utvrđivanja visine boravišne pristojbe za nautičare za 2019. godinu. Lisjak je rekao kako su zajednički uspjeli doći do nekih kompromisnih rješenja koja vjeruje da će moći provesti u idućoj nautičkoj sezoni, a koja su predložena nakon prošlogodišnje uredbe kojom su značajno podignute cijene.
– Najbitnije stvari, koje nas najviše vesele u sektoru marina, su da će se paušalno plaćati boravišne pristojbe i za razdoblje od tri dana. Veseli nas da se radi na tome da se napravi aplikacija da nautičaru omogućimo plaćanje pristojbe po osobi i po noćenju i na taj način da budu izjednačeni sa stacionarnim gostima. Sretni smo što će se otvoriti mogućnost da na pojedinim lokalitetima, gdje su lučke uprave ili turističke zajednice dislocirane, omogućiti marinama da same pruže tu uslugu. Cijela priča o povećanju cijena boravišne pristojbe napravila je dosta negativnog efekta u stranim medijima i zato ne bih htio da se nautičari tretiraju kao osobe koje ne znaju što će s novcem. Vez čini najveći dio prihoda od nautičkog turizma, a mi se moramo truditi osigurati i druge sadržaje jer kod nas je omjer prihoda veza i ostalih usluga 70 naprema 30 posto, a u svijetu je omjer obrnut. Zato svi trebamo težiti tome da donosimo pametne pravilnike – rekao je Lisjak, a Vuletić dodao kako su ove mjere kompromisno privremeno rješenje dok s velikom optimizmom očekuje 2020. godinu i novi zakon o turističkoj zajednici.

Prosječna dob nautičara na hrvatskoj obali Jadrana iznosi 43 godine, a najveći broj nautičara plovi s članovima obitelji (37 posto) dok 35 posto nautičara plovi s partnerom. Najveći broj nautičara ima fakultetsko i više obrazovanje (51 posto) te primanja iznad 3.500 eura po kućanstvu. U odnosu na 2012. godinu, izrazito je povećan udio inozemnih nautičara koji su zabilježili prvi posjet Hrvatskoj, taj se postotak porasta u odnosu na ranije istraživanje s 11 posto popeo na 32 posto. Nautičari u destinaciju najčešće stižu automobilom (69 posto), međutim izuzetno raste broj onih koji koriste zrakoplove (s 14 posto u 2012. godini na 24 posto u 2017. godini), dok 13 posto nautičara dolazi plovilom na kojem i boravi.

Jako zadovoljni

Nautički turizam prati turističke trendove na obali. Nautičari skraćuju duljinu plovidbe. Tako su čarteraši u 2017. godini, u odnosu na 2012. godinu, u prosjeku zabilježili jedan dan kraću plovidbu, a ostali nautičari tri dana kraću plovidbu. Najčešća plovidba traje od 4 do 7 noćenja, a zatim slijedi ona od 8 do 14 noćenja, a prosječna plovidba traje deset dana/noćenja. Nautičari tijekom plovidbe u prosjeku posjete tri marine. U ljeto 2017. godine nautičari su iskazali visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva za svih 25 elemenata nautičke i turističke ponude, a za 17 od ukupno 25 elemenata ponude iskazali su vrlo visok stupanj zadovoljstva. Najbolje su ocijenjeni ljepota prirode, osobna sigurnost, ekološka očuvanost, ali i čitav niz elemenata vezanih uz ponudu marina i čartera. Međutim, traže nešto kvalitetniju ponudu u marinama, točnije traže veće mogućnosti za kupnju.

ISO certifikat za upravljanje kvalitetom, okolišem i energijom

Predsjedniku Uprave ACI-ja Kristijanu Paviću za sustav od 22 ACI marine dodijeljeni su ISO međunarodni certifikati za tri područja, upravljanje kvalitetom, upravljanja okolišem te za sustav upravljanja energijom. Certfikate mu je uručio direktor odjela certifikacije SGS Adriatica, vodeće svjetske tvrtke za inspekciju, provjeru, testiranje i certifikaciju, Drago Goić. Po primitku certifikata Pavić je zahvalio djelatnicima ACI-ja koji sustavno rade na podizanju kvalitete, vode brigu o okolišu, te time potvrđuju da se konstantno radi na podizanju standarda kako bi sve rezultiralo većim brojem dolazaka nautičara.

– Potrošnja čarteraša porasla je na 183 eura u prosjeku, a prosjek potrošnje hotelskog gosta je 75 eura po danu. To govori o važnosti i značaju nautičkog turizma. Bitno je reći da u zadnjih pet godina imamo oko 50 posto novih gostiju/nautičara, što govori da je Hrvatska prepoznata i da radimo dobru promociju prema vanjskim tržištima. U zadnjih nekoliko godina, koliko smo promatrali Tomas istraživanje, gosti su sve zadovoljniji ponudom koju imamo, naročito gastronomijom. Nautičarima cijene u Hrvatskoj nisu nikakav problem, dapače traže još bolju kvalitetu i ponudu u samim marinama, traže podizanje kvalitete usluga u smislu kulturno-zabavnog života, trgovina... Znači na tome, prema Tomas istraživanjima, bi trebalo poraditi – rekao je ministar Cappelli, podcrtavajući kako je Hrvatska danas u svjetskim okvirima, a posebice na Mediteranu, jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija, te kako u nautičkom turizmu Hrvatska trenutačno ostvaruje više od milijardu kuna prihoda u 60 luka nautičkog turizma u kojima raspolaže s oko 20.000 vezova.
– Uz daljnje unapređenje sadržaja i kvalitete te povezivanje s drugim turističkim proizvodima, smatram da možemo još znatno više – rekao je ministar.

Što rade kad ne plove?

Kada je riječ o aktivnostima nautičara tijekom boravka u destinaciji, gotovo svi odlaze u restorane (96 posto) i kupnju (njih 84 posto). Slastičarnice i kafiće posjećuje svaki drugi, nešto manje ih se bavi ronjenjem ili odlazi na šetnje/pješačenje. Oko trećine nautičara bavi se ribolovom, posjećuje nacionalne parkove ili druga zaštićena prirodna područja, razgledava znamenitosti, bavi se sportsko-rekreacijskim aktivnostima na moru te posjećuje lokalne zabave.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka