Osnivačica Kazališta Moruzgva

ECIJA OJDANIĆ ‘Ovaj hrvatski kazališni san me i dan danas začudi’

Ivana Kocijan

Foto BOJAN ZIBAR

Foto BOJAN ZIBAR

Jedan od osnovnih zadataka umjetnosti jest progovarati o temama koje su važne kako za mene, tako i za društvo. U svim našim predstavama u fokusu je žena. Najčešće izvodimo praizvedbe drama domaćih pisaca, što također smatram važnom misijom našeg kazališta



RIJEKA – Ožujak 2020. godine pamtit ćemo po mnogočemu. Naša poznata kazališna, televizijska i filmska glumica Ecija Ojdanić pamtit će ga i po obilježavanju 11 godina rada njezinog Kazališta Moruzgva, te po završetku snimanja serije »Drugo ime ljubavi« koju možemo pratiti u programu Nove TV.


Kazalište Moruzgva ovog mjeseca obilježava 11 godina od osnivanja. Možete li se prisjetiti s kojim ste ciljem i motivom osnovali tu umjetničku organizaciju?


– Nisam imala nikakvih velikih planova. Imala sam ambiciju napraviti samo jednu predstavu, a to je predstava »Gola u kavezu« i okupila sam svoje istomišljenice, drage kolegice Barbaru Nola i Anu Begić, Ivana Lea Lemu kao redatelja i doslovno smo dvije godine radili po kuhinjama kako bismo iskemijali, skuhali tu predstavu koja je postigla veliki uspjeh koji je bio motiv za dalje. I baš iz tog razloga što su moje kolegice vjerovale u ideju te predstave, da nije bilo njihove dobre volje upornosti i talenta, sigurno se Moruzgva ne bi razvila do ovoga što danas jest, a to je proaktivno kazalište koje proizvodi predstave koje premašuju 100 izvedbi koje se igraju u Hrvatskoj i regiji i koje su baš na ponos meni kao producentici.


Jeste li 11 godina kasnije – zadovoljni postignutim?


– Prezadovoljna. Ovaj hrvatski kazališni san me i dan danas začudi. Da smo, bez ikakvog zaleđa, u 11 godina ovako narasli. I dan danas se iskreno iznenadim kad uvidim s koliko veselja ljudi trče na naše predstave.


Odlična gledanost


Jesu li se u međuvremenu vaše želje i planovi promijenili?




– Nakon 11 godina postala sam svjesna snage Moruzgve. I sad baš punim jedrima idemo dalje. Raditi još bolje predstave, širiti tržište, povećavati broj predstava.


Kazalište Moruzgva važan je važnog čimbenika na nezavisnoj kulturnoj sceni u Zagrebu, ali i šire, a može se pohvaliti i gostovanjem u više od 50 gradova diljem Hrvatske. Koje gostovanje posebno pamtite?


– Jedno od dragocjenih iskustava rada u putujućim kazalištima jest upoznavanje svakog kutka Lijepe Naše. Kako mjesta, tako i njihovih žitelja. Teško mi je iz mora gostovanja izdvojiti baš jedno…


Vaša hit predstava »Brodolomke« obara sve rekorde posjećenosti. Je li to najgledanije predstava Kazališta Moruzgva? Koliko ju je ljudi do sada pogledalo?


– Nekoliko naših predstava premašilo je brojku 100. »Gola u kavezu« – više od 150, »Otpisane« – 20, »Bobočka« – 130, i sve te predstave su još uvijek žive, i mi ih igramo, ali samo u slučaju »Brodolomki« to se dogodilo u samo godinu dana. Za sad, 120 predstava u 15 mjeseci, otprilike 40 tisuća gledatelja! Srećom, i predstava cabaret »Preko veze«, nastala u koprodukciji s kazalištem Kerempuh, iznimno je uspješna i popularna. Odigrali smo je 70 puta u godini dana, i ovjenčana je brojnim nagradama. Evo, recentna je ona koju je dobila Mila Elegović za ulogu Gradonačelnice u toj predstavi. Nagrada Zlatni studio za najbolju kazališnu glumicu!


Vrijedne nagrade


Zajednička značajka vaših predstava je, između ostalog, i suvremenost. Zbog čega vam je važno baviti se suvremenim temama?


– Kad sam započinjala rad na prvoj predstavi, a to je »Gola u kavezu«, znala sam da se želim baviti onim temama koje mene intrigiraju. Mislim da to i jest jedan od osnovnih zadataka umjetnosti, progovarati o temama koje su važne kako za mene osobno, tako i za društvo. U svim našim predstavama u fokusu je žena. Što je i odlična prilika da u našim predstavama glume ponajbolje hrvatske glumice koje ostvaruju predivne uloge u našim predstavama. Pri tom, najčešće izvodimo praizvedbe drama domaćih pisaca, što također smatram važnom misijom našeg kazališta.


Umjetnička vrijednost predstava Kazališta Moruzgva potvrđena je brojnim, već spomenutim, nagradama. Koje smatrate najvažnijima, bolje rečeno, najdražima? Koju biste izdvojili?


– Svaku predstavu smatram dragocjenom, a nagradu kao ekstra potvrdu vrijednosti svake predstave. Kad bih ipak trebala izdvojiti neke, to je svakako Grand prix na Međunarodnom festivalu monodrame u Bitoli za predstavu »Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovića«. Ta nagrada otvorila nam je vrata svijeta. Doslovno. Onda dvije nagrade na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci, i to Dado Čosić i Nataša Dorčić. A evo i zadnje. A to je nagrada Zlatni studio za najbolju kazališnu ulogu. Dobila ju je Mila Elegović za ulogu Gradonačelnice u predstavi cabaretu »Preko veze«.


Postoji li neka predstava koju ste htjeli postaviti u Moruzgvi, ali vam to još nije uspjelo?


– Koliko se sjećam, sve što smo planirali, to smo i realizirali.


Velika obitelj


Vas trenutno na televiziji gledamo u seriji »Drugo ime ljubavi«. Najavljujući ulogu rekli ste: Jako sam sretna, jer je meni Nada legla ko budali šamar. Snimanje serije upravo je završeno. Kako sada gledate na taj lik?


– Jako sretna što sam je glumila. Nada je grešnica, puna života, i puna energije i temperamenta. I puna odlučnosti da okaje svoje grijehe. Kako smo se bližili kraju snimanja, ipak sam osjećala dozu umora. Ali osjećam prazninu sada kada je sve stalo.


Kako ste se povezali s ostatkom glumačke ekipe?


– Mi smo jedna velika obitelj, ispred i iza kamere.


Znamo i da se aktivno bavite trčanjem. Što vam je ono dalo, donijelo?


– Donijelo mi je toliko benefita da ne znam otkud krenuti nabrajati. Otkad je tjelovježba ušla u moj život, kao nešto što obavljam vrlo redovito i rado, to se sigurno primijeti na mom izgledu, ali i na unutarnjem zadovoljstvu. Mislim da sam došla u neke godine kad sam zadovoljna postignutim, kad se osjećam realiziranom na svim poljima i kao majka, žena, glumica i mislim da se spoj tjelovježbe i tog unutarnjeg zadovoljstva odražava na čovjekovom izgledu. Svakom bih preporučila da krene, ne mora biti trčanje, bilo koja tjelovježba… Preokrenut će im se život nabolje, vrlo brzo. Garantiram!  U skladu s preporukom Nacionalnog stožera civilne zaštite da se zbog pandemije koronavirusa COVID-19 odgode svi skupovi i organizirana okupljanja na kojima sudjeluje više od sto ljudi, do daljnjeg ste otkazali sve Moruzgvine predstave na Sceni Vidra. Kolike će to posljedice ostaviti na vaše djelovanje?

– Sve predstave kazališta Moruzgva obustavljene su do daljnjeg. Velik je to udarac našem i svim nezavisnim kazalištima koji velik dio dobiti ostvaruju iz prihoda. U našem slučaju, čak 80 posto. Imamo troje zaposlenika čije plaće isplaćujemo samo iz vlastitih prihoda. Srećom, zadnjih nekoliko godina mi vrijedno radimo i rušimo vlastite rekorde iz godine u godinu, i raspolažemo određenim zalihama, ali ne znam koliko dugo možemo izdržati ovu stanku. S druge strane, ja sam srećom, snimala sapunicu »Drugo ime ljubavi«, pa mogu relativno mirno čekati da ova paraliza sustava i igranja predstava nestane. Ali jako sam zabrinuta za velik broj kolegica i kolega koji nemaju plaće, niti tu sreću da snimaju, već isključivo žive od honorara zarađenih igranjem predstava. Nastavi li se ova situacija, nastat će vojska ugroženih ljudi. Oformili smo radnu skupinu koja će izaći s prijedlozima mjera za pomoć samostalnim umjetnicima i svim vezanim zanimanjima kojima su naprasno prekinuti jedini izvori prihoda. U slučaju Moruzgve, to je pomoć da se dobivena sredstva za program reprogramiraju za hladni pogon, tj. isplatu plaća. I nadamo se da će zaživjeti fond pomoći za slobodne umjetnike koji su doslovno bez ikakvih prihoda dok se život ne normalizira. Nadam se da ćemo ljeto dočekati u radnom pogonu. Ne želim ni pomisliti što će se dogoditi ako ne pokrenemo igranje predstava sljedećih nekoliko mjeseci.


Inicijativa nezavisnih kazališnih producenata, autora i izvođača te Udruga koncertnih promotora – Promo pozvala je kulturne radnike, ustanove i organizacije da se pridruže apelu za žurnu pomoć domaćoj nezavisnoj kulturi, osobito ugroženoj proteklih dana zbog aktualne situacije. Kako pomoći umjetnicima da što bezbolnije prođu kroz ovu situaciju?


– Morat će pomoći država posebnim paketom mjera. Sve udruge, ako već nisu, vrlo brzo će poslati svoj prijedlog pomoći u ovim teškim vremenima.