Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 2n
Sutra: 4° 4° 2n
27. veljače 2020.
Ispis članka: Šikić: Mirovinska reforma, to će se odnositi samo na našu djecu - Novi List

NoviList.hr

Šikić: Mirovinska reforma, to će se odnositi samo na našu djecu

Resorna ministrica lakonski o promjenama u mirovinskom sustavu

5. svibanj 2016 09:36

Napisao: Jagoda Marić

Na primjedbu novinara da  je zakon koji je donijela prošla Vlada predviđao da se to dogodi 2038. godine, a da se sada predlaže da se to dogodi 2028. godine ministrica je odgovorila: »To znači da nećemo kasnije u mirovinu mi, nego naša djeca«.

snimio Darko Jelinek

ZAGREB - Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić ne vjeruje da je dio  HDZ-ovih zastupnika u parlamentu protiv Vladine mirovinske reforme, tim više što je već ranije, prije dolaska HDZ-a na vlast propisano da se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu diže na 67 godina.

Na primjedbu novinara da  je zakon koji je donijela prošla Vlada predviđao da se to dogodi 2038. godine, a da se sada predlaže da se to dogodi 2028. godine ministrica je odgovorila: »To znači da nećemo kasnije u mirovinu mi, nego naša djeca«. I doista ministrice se ne tiče spomenute reforma, ali potpuno je nejasno zašto joj je argument da se ona odnosi na buduće generacije, jer ona zahvaća sve rođene nakon 1961. godine, odnosno sve one ispod 55 godina starosti. Tako  bi se, primjerice, odnosila i na sve članove u Vladi osim ministrice Šikić, prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i ministra poljoprivrede Davora Romića.

Ništa o učincima

Lakonski odgovor ministrice Šikić o tome da se promjene tiču budućih umirovljenika, pa se valjda ne treba oko njih previše uzbuđivati, najbolje govori u kakvom se ozračju stvara još jedna reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Tomu u prilog ide i činjenica da  se nakon velike mirovinske reforme, kad su uvedeni drugi i treći mirovinski stup, u Zakon o mirovinskom osiguranju u manje od 15 godina interveniralo više od 20 puta, a da o učincima te reforme nitko nije govorio.

Tako je i sada, tu i tamo se pojave inicijative o ukidanju drugog mirovinskog stupa, ali o samim njegovim učincima ili prilagođavanju novim uvjetima nitko ne govori. Svi oni koji su po zakonu morali ući u drugi mirovinski stup, dakle imali su do 40 godina početkom 2002. godine, morat će raditi do 2038. godine ako prije toga ne skupe  41 godinu staža. To znači da će se njihova individualna štednja koju političari često nazivaju privatnom imovinom skupljati 36 godina, ali oni prije odlaska u mirovinu o njoj niti mogu odlučivati niti njome mogu raspolagati. Da bi od nje imali koristi sada morat će čekati dvije godine dulje.

Otvara to bezbroj novih pitanja i situacija kad je drugi stup u pitanju, pa tako ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ističe da je vrijeme da Hrvatska napravi valorizaciju drugog mirovinskog stupa, koja nikako ne znači ukidanje, ali znači prilagođavanje novim uvjetima.

– Ako već govorimo da je to privatna imovina građana morali bismo razgovarati da i oni imaju nekakav utjecaj, preko svojih predstavnika, na to kako se ona ulaže. Moramo razgovarati i o strukturi ulaganja, odnosno o limitima za pojedine investicije, jer tako većinu novca, čak 75 posto imamo u državnim obveznicama, napominje on. Uz to bi se ponovo moralo, smatra Lovrinčević otvoriti i pitanje naknada društvima koja upravljaju mirovinskim fondovima, ali i konkurencije među njima, jer se u pojedinim zemljama svakih pet godina bira novo društvo za upravljanje kako bi se postigli što bolji uvjeti za osiguranike.

– Tu je u končanici, za današnje radnike i buduće umirovljenike možda i najvažnije pitanje koje se tiče raspolaganja i nasljeđivanja onoga što svi u Hrvatskoj zovu privatnom štednjom, ali za nju vrijede gotovo ista pravila kao i za prvi stup, ističe Lovrinčević. Dakle, u slučaju smrti radnika prije ostvarivanja mirovine štednja iz  drugog stupa je predmet nasljeđivanja. Ta sredstva mogu se  čak i oporučno ostaviti kao i sva druga privatna mirovina.

Nasljeđivanje

No, ako netko umre nakon što je već počeo primati mirovinu, makar to bilo samo godinu dana, sredstva fonda se ne nasljeđuju već se nasljeđuje mirovina koja se izračunava prema faktoru nasljeđivanja, koji ovisi o broju članova koji koriste mirovinu. To znači da onaj tko nema zakonske nasljednike koji koriste obiteljsku mirovinu zapravo ostavlja svoja sredstva u fondu.

– Osim što je problematično da ta sredstva ostaju u fondu, još je gore da čovjek sada kad  se čeka na 67 godina za mirovinu može tri ili četiri godine provesti na burzi bez ikakvih primanja, umrijeti prije samog ostvarenja mirovine i njegova sredstva iz drugog stupa, a govorimo o desecima tisuća, možda i stotinama tisuća kuna, ako je imao  prosječnu bruto plaću, za njega osobno nikada nisu značila ništa. Vrijedila su mu jednako kao i prvi stup. Zato se mora razmisliti o tome da se ljudima uz određene diskont, nakon određenih godina uplate i navršenih godina života omogući da iskoriste dio svojih uplata u drugi stup, ako je to već privatna imovina, zalaže se Lovrinčević.

On ističe da će ljudi u nezaposlenosti biti socijalni slučajevi na teret državi, da će ovisiti o socijalnoj pomoći, a da će do 67. godine čekati da dobiju svoju štednju iz drugog stupa. Smatra da bi za drugi stup, po uzoru na Sloveniju, trebala vrijediti pravila trećeg stupa. Na primjedbu da će oni koji ranije krenu raditi, odmah nakon srednje škole, primjerice zidari, konobari ili varioci moći u mirovinu i sa 62 godine ako skupe 41 godinu staža Lovrinčević odgovara da bi bilo zanimljivo vijdeti koliko je ljudi iz te struke radilo bez prekida i gubitka posla ili koliko njih nije nekoliko godina bilo prisiljeno raditi na crno, pa da bez problema skupe 41 godinu staža.